Evropa

Hibridna radna mesta, nedostaci u obrazovnom sistemu i uloga naučnika: Šest pouka nakon dve godine pandemije

Komentari

Autor: Tanjug, Dojče Vele

29/01/2022

-

21:52

Hibridna radna mesta, nedostaci u obrazovnom sistemu i uloga naučnika: Šest pouka nakon dve godine pandemije
Hibridna radna mesta, nedostaci u obrazovnom sistemu i uloga naučnika: Šest pouka nakon dve godine pandemije - Copyright AP/ Michael Probst

veličina teksta

Aa Aa

Pandemija je svima promenila život i dobro uzdrmala ceo svet, a u Nemačkoj su tokom dve godine korone izašle na videlo neke stare slabosti, od kojih je Dojče vele izdvojio šest najznačajnijih pojava i postavio pitanje njihovih pouka.

Na ulazu u mesni zdravstveni zavod u Germershajmu u nemačkoj pokrajini Porajnje-Palatinat podmetnut je požar, a to je već drugi ovakav slučaj u pokrajini, dok podmetanje požara, demonstracije protiv antipandemijskih mera, svađe u porodicama, pa čak i prekid kontakta sa najbližima, postaju sve prisutniji u Nemačkoj, a sve zbog pitanja šta misliš o vakcinaciji?, piše Dojče vele.

Kao prvu pojava navodi se da pandemija izaziva svađe, ali da nije podelila društvo.

Svađe, ali ne i podela društva

Mada se mnogi boje podele nemačkog društva zbog različitog odnosa prema pandemiji, politološkinja Paula Keler kaže za Dojče vele da za sada ne postoje naučna saznanja koja bi potkrepila ovu tezu.

Ona je dodala da od početka pandemije postoje žestoke diskusije i u privatnoj sferi, ali smatra de je Nemačka još daleko od generalno podeljenog društva, kao I da je velika većina građana poštuje mere i vakcinisana je.

Medicinski problem

U tekstu se kaže i da je pandemija učinila vidljivim ogroman problem medicinske nege u Nemačkoj.

Navodi se da se na početku pandemije govorilo pre svega o nedostatku kreveta na odeljenjima intenzivne nege, ali da je ubrzo bilo jasno da ne nedostaju toliko materijal i tehnika, već stručnjaci - medicinski tehničari i sestre.

To bi moglo i da se pogorša, jer kako se kaže, prema aktuelnim anketama čak 70 odsto zaposlenih u zbrinjavanju starijih ili 30 odsto zaposlenih u branši medicinske nege, razmišljaju o promeni posla, a pandemija je povećala njihovo nezadovoljstvo.

Tanjug/AP/Matthias Balk

 

Nedostaci u obrazovnom sistemu

Kao treću pojavu Dojče vele navodi da je pandemija je otkrila nedostatke sistema obrazovanja u Nemačkoj i da je dovela do napretka u digitalizaciji i pritom otkrila nedostatke školskog sistema.

"Pandemija je čuvena lupa, koja pokazuje od čega je nemački obrazovni sistem odavno oboleo", kaže direktor Lajbnicovog instituta za istraživanje obrazovanja, Kaj Mac.

Hibridna radna mesta

Dojče vele skreće pažnju i na pojavu "hibridnih radnih mesta", odnosno da su kancelarije prazne, a da ljudi rade od kuće, čime je pandemija značajno promenila svet rada.

Navodi se da je švajcarsko softversko preduzeće Locate uporedilo popunjenost radnih mesta u kancelarijama pre pandimije i posle njenog izbijanja.

Pokazalo se da je kod preduzeća uključenih u analizu, trenutno zauzeta najviše četvrtina kancelarijske površine.

Unsplash

 

Menadžerka u švajcarskoj firmi Sabine Em smatra da se radi o dugoročnom trendu i da je to nešto što će ostati i posle korone.

Važnija uloga naučnika

Kaže se još da je kovid 19 pokazao i da je "uloga naučnika postala važnija" a da posle dve godine pandemije i medicinski laici upotrebljavaju termine kao što su incidenca, prokuženost, imuni odgovor.

Pri tome se mnogo toga brzo menja, danas važi jedno sutra drugo.

Dok je na početku pandemije težište bilo na higijeni ruku, jer se smatralo da se virus širi tom vrstom kontakta, posle je došlo saznanje da je osnovni put prenosa vazduhom.

Zaključak iz toga jeste da političari moraju da imaju multidisciplinarne timove koji će ih savetovati i ne mogu da se jednostrano oslone na jednu vrstu naučnika, navodi Dojče vele.

Pandemija opterećuje dušu

Kao poslednju pojavu Dojče vele konstatuje da "pandemija opterećuje dušu" i precizira da stalno novi zahtevi i saznanja, usamljenost, preopterećenost radom i školom od kuće, egzistencijalni strahovi i infekcija, prema istraživanja ostavljaju traga na mnogim ljudima.

Unsplash

 

Nemačko psihoterapeutsko udruženje (DPtV) navodi da je potražnja za psihoterapijom već u prvoj pandemijskoj godini porasla za 40 odsto.

Predsednik ovog udruženja Gebhard Henčel kaže da pandemija posebno opterećuje decu i omladinu i da je mnoge sprečila u prirodnom procesu odvajanja od roditeljske kuće.

Pošto se ne zna koliko će pandemija trajati, Henčel se zalaže za to da se već sada počne sa suočavanjem i prerađivanjem traumatičnih iskustava.

Za to je prema njemu potrebno da se otvoreno govori o pogrešnim procenama - od politike do privatne sfere.

Samo tako se može izbeći da konflikti koji nastaju za vreme pandemije prerastu u trajne devijacije, piše Dojče vele.

Preporuka za vas

Komentari (0)

Evropa