Evropa

Rušenje brane u Hersonu i početak kontraofanzive: Brojna pitanja o događajima koji bi mogli da promene tok rata

Komentari

Autor: Euronews Srbija

10/06/2023

-

21:26

Euronews

veličina teksta

Aa Aa

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski objavio je početak dugo očekivane ukrajinske kontraofanzive, ne želeći da otkrije u kojoj je fazi. Samo dan pre njega, da je kontraofaziva u toku, potvrdio je i ruski predsednik Vladimir Putin, ali uz reči da su ukrajinski pokušaji "propali". Rat u Ukrajini tako je još jednom ušao u napetu fazu u kojoj bi svaki dan mogao da donese velike promene na bojnom polju, a pitanje koje se postavlja je i kako će na operacije uticati eksplozija na brani Nova Kahovka, koja bi mogla da ima razorne posledice.

Na pitanje novinara kako komentariše Putinovu izjavu koji je u petak rekao da su ukrajinske snage svakako započele svoju toliko najavljivanu kontraofanzivu, Zelenski je slegnuo ramenima i prezrivo podigao obrve, prenosi Rojters.

Ukrajina je, podsetimo, krajem maja najavila kontraofanzivu protiv ruskih snaga, ali je ukrajinsko Ministarstvo odbrane navelo prošle nedelje da zvanične najave početka kontraofanzive neće biti. Sa druge strane, Putin tvrdi da je kontraofanziva počela i da se to "jasno vidi iz korišćenja strateških rezervi".

Kakvi bi bili ciljevi ukrajinske kontraofanzive teško je reći, kaže za Euronews Srbija istoričar i profesor na Filozofskom fakultetu Aleksandar Životić. A dok i Kijev i Moskva ćute o budućim planovima, pljušte optužbe za eksploziju na brani Nova Kahovka koja se nalazi na reci Dnjepar. Sa jedne strane, ovo bi moglo da ugrozi i ukrajinske i ruske trupe, a sa druge i nuklearnu elektranu Zaporožje čiji se reaktor upravo hladi vodom odavde. 

Međusobne optužbe

Rušenje brane Nova Kahovka predstavlja jedan od važnijih događaja rata u Ukrajini, a mnogo ali se govori o tome kako rušenje brane utiče na planove Kijeva i Moskve.

"Činjenica je da je Rusija namerno uništila rezervoar Kahovka koji je od ključne važnosti za snabdevanje Krima vodom, pokazuje da su okupatori shvatili da i odatle treba da beže. Ukrajina će sve povratiti, a Rusija će platiti za svoje postupke", rekao je Zelenski.

Iz Moskve stižu drugačiji tonovi.

"Na inicijativu Kijeva je sprovedeno veliko ispuštanje vode u elektrani na Dnjepru, a onda je napadnuta Kahovka. Kijevski režim zna kakvu opasnost po narod predstavlja poplava regiona Hersona, kakva je pretnja po Zaporožje i kakav je rizik po krimski kanal. To su ukrajinski neonacisti i hteli", rekao je sekretar Saveta bezbednosti Rusije Nikolaj Petrušev.

Euronews

Da li je brana minirana od ruske strane ili je ona minirana od strane ukrajinskih diverzanata to ćemo, nada se Aleksandar Životić, videti uskoro. Ono o čemu može danas otvoreno da se govori - to su posledice.

"Rušenje te brane koja je pravljena sredinom pedesetih godina ne samo kao značajan hidroenergetski objekat, već kao čvorište jednog velikog hidrosistena na jugu Ukrajine koji nije imao zadatak samo da snabdeva električnom energijom jedan veliki prostor, već je trablo stvoriti uslove za izgradnju velikih irigacionih sistema za navodnjavanje juga Ukrajine gde je poljoprivreda praktično nemoguća bez značajnih sistema za navodnjavanje, ali i za vodosnabdevanje juga Ukrajine, a naročito Krimskog poluostrva. Sve ovo što se desilo izazvalo je prvo ogromnu humanitarnu katastrfou na jugu Ukrajine, naročito na levoj obali Dnjepra koja je prirodno nešto niža, zatim došlo je do prave ekološke katastrofe u slivu Dnjepra", rekao je on.

Norveški naučnici kažu da imaju dokaz o eksploziji u oblasti brane u vreme kada je voda počela da prodire. Dokaz je baziran na seizmikim signalima iz Rumunije. Ukrajinska bezbednosna služba objavila je telefonski razgovor na kome, kako navodi, ruski vojnici priznaju da su oni krivi za eksploziju.

Nivo vode u rezervoarima za hlađenje reaktora nuklearne elektrane Zaporožje opada za 5-7 centimetara na sat, a nivo reazervoara vode brane Kahovka više nije dovoljan da obezbedi njihovo hlađenje, tvrdi operater brane. Kijev smatra da je rušenje brane znak nervoze Rusa dok čeka kntraofanzivu, dok Moskva tvrdi da je pokušaj te kontraofanzive odbijen.

Velika je bojazan i od ekoloških posledica pošto se zbog eksplozije izlilo 150 metričkih tona motornog ulja. Problem su i mine koje plutaju rekom Dnjepar posle uništavanja brane i koje mogu da budu velika opasnost za civile širom južne Ukrajine narednih decenija, tvrdi Crveni krst.

"Na tlu Evrope zaista najveća tehnička katastrofa, kako se to sa strane struke naziva. Taj poplavni talas pogodio je ogromna skladišta hemijskih sirovina, veštačkih đubriva, govori se o tome da su čak pomerena i groblja uginule stoke od antraksa, sve se to sliva ka Crnom moru, sve to može izazvati zaista katastrofu širih razmera. Ono što je takođe veoma opasno to je sama činjenica da od ovog sistema praktično vode dva veštačka kanala - jedan ka Krimu, a drugi ka jugu Ukrajine. On je i te kako u bliskj vezi sa hlađenjem nukelarne elektrane Zaporožje. S obzirom na to da u kanalima koji služe za hlađenje reaktora vode ima sve manje, to je još jedna veća opasnost u najavi", istakao je Životić.

Ciljevi kontraofanzive

Čini se da je Ukrajina pokrenula svoju dugo očekivanu kontraofanzivu da bi pokušala da povrati teritorije u istočnim i južnim delovima zemlje koje je Rusija zauzela u prvim nedeljama rata pre više od godinu dana, preneo je Glas Amerike pisanje svetskih agencija.

Vlada u Kijevu nije objavila pokrete svojih trupa na bojnom polju, ali su one izvele veliki napad tenkovima i oklopnim vozilima u južnom regionu Zaporožja. Rusija je saopštila da je osujetila početni napredak Ukrajine, zadržavši teritorijalni status kvo.

Ukrajinski zvaničnici mesecima su pričali o kontraofanzivi dok su mobilisali jedinice koje je obučavao Zapad i prikupljali novo oružje od SAD i evropskih saveznika.

"Kakvi su ciljevi je veoma teško reći. Gledano sa ukrajinske strane glavni cilj to je vraćanje pod kontrolu ukrajinske države, što većeg dela teritorije same Ukrajine, e sad kuda će ta ofanziva ići, da li će ona biti usmerena prevashodno ka jugu ili ka istočnim oblastima, to ćemo videti u narednim danima. Naravno, o tome šta bi ona mogla da donese ukoliko bi bila uspešna zaista možemo samo da nagađamo, još više u slučaju da ona ne uspe. Međutim, to bi svakako oslabilo ukrajinsku poziciju i poljuljalo njen položaj u odnosu pre svega ka zapadnim saveznicima od kojih je ona u ekonomskom, finansijskom, diplomatskom, a naročito vojnom smislu potpuno zavisna u poslednjih godinu dana", istakao je Životić.

Bivši ukrajinski predsednik Petro Porošenko izjavio je da je rušenje brane Nova Kahovka u oblasti Herson "katastrofa" za Ukrajinu. Kako je ocenio, moguće je da je katastrofu na brani izazvala Rusija da bi zaustavila kontraofanzivu, ali ukrajinske trupe neće biti sprečene da je izvedu. On je dodao da to stvara katastrofu za civile, ali ne i za trupe.

"Ništa ne može da zaustavi ukrajinske trupe", poručio je bivši ukrajinski predsednik.

Preporuka za vas

Komentari (0)

Evropa