Aktuelno iz kulture

"Oslobođenje Skoplja" - drska simfonijeta: Surova priča o odrastanju u senci nasilja

Komentari

Autor: Ljiljana Pavlović

10/04/2022

-

14:17

"Oslobođenje Skoplja" - drska simfonijeta: Surova priča o odrastanju u senci nasilja
"Oslobođenje Skoplja" - drska simfonijeta: Surova priča o odrastanju u senci nasilja - Copyright Euronews/Printscreen

veličina teksta

Aa Aa

Kultni tekst Dušana Jovanovića iz 1977. godine, koji je imao brojna uspešna pozorišna igranja i pretočen je u scenario za igrani film, sada i na sceni Narodnog pozorišta Niš, u godini kada ovaj teatar obeležava 135 godina postojanja. 

Komad kojim se KPGT predstavio publici, izvođen je punih 13 godina širom sveta uprkos brojnim kontroverzama koje je tada izazvao.

Reditelj Gorčin Stojanović kaže da je ovaj dramski tekst otvorio novi način razmišljanja u teatru. 

"I tada je bio prevratnički komad koji je `tumbe` okrenuo ondašnju jugoslovensku dramaturgiju, drugačija vrsta pisanja relativno kratkim scenama. Neki su govorili kako to više liči na scenario za film, ali nije tako, reč je o scenama gde su uvodi i izvodi odsečeni i ostali su samo dramski klimaksi, zato je to teško raditi jer glumci moraju da daju punu emociju u svakom trenutku i te se emocije menjaju kako se menjaju scene. Zato je to emocionalno pregnantna stvar, kao mala emotivna bomba koju treba napraviti, a pritom je puna poezije. To je surov tekst kad se prepriča radnja, ali ima jednu nežnost, jer je reč o fragmentima sećanja šestogodišnjaka", kaže Gorčin Stojanović za Cult Euronews Srbija.

Promo/ Nikola Milosavljević Studio Brada

 

Kroz sećanja i očima šestogodišnjeg Zorana ispričana je priča o ratu, ali i o odrastanju, o odnosima i propadanju jedne porodice za vreme nemačko-bugarske okupacije. 

"Suviše je to dobar tekst da bi čovek gudio po jednoj žici. Kad imate materijal za simfoniju, ne pravite sonatu za klavir. Ovo jeste jedna drska simfonijeta, nije kamerno muziciranje iko je reč o intimnim scenama, to je paradoks, ali je to ono što je uzbudljivo u pozorištu. Mi smo pokušavali da sve one aspekte koji mislimo da postoje kao dramski potencijal oslobodimo, ukrstimo, da oni prepleteni daju tu tkanicu nečijeg života i odrastanja u senci nasilja", kaže Stojanović.

Promo/ Nikola Milosavljević Studio Brada

 

Prema rečima glumca Miloša Cvetkovića, Zoran saznaje ko je, on se formira u tim okolnostima spram vremena u kojem njegova porodica i zemlja žive.

"To je važan period odrastanja, on spoznaje i formira sebe kroz te okolnosti", smatra glumac, dok se njegov kolega Aleksandar Marinković nadovezuje rečima da je predstava priča o odrastanju u ratu.

"Iz vizure dece, u periodu okupacije, kako stasavaju, gledaju na krv, užase i neke pozitivne stvari i u šta izrastaju te generacije koje su, kao ja, prošle kroz ratove i nikako da zapamte taj neki period mira", kaže Marinković za Cult Euronews Srbija.  

U jednoj sceni dete kaže: "Rat će se završiti i sve će otići dođavola", a jedan klinac pita: "Kako neće više biti rata?"

"Oni zapravo ne znaju šta znači sam pojam rata i oni stvari učitavaju kroz igru, pa kad odrastu shvate, ali se bojim da je tada, možda, kasno", objašnjava Cvetković.

Promo/ Nikola Milosavljević Studio Brada

 

U ulozi Zoranove majke, koja u ratu ostaje sama dok joj je suprug na frontu, i koja pokušava da se izbori za opstanak svoje porodice, osudjena zbog veze sa oficirom nemačke vojske, leskovačka glumica Mina Cocić. 

"Kad sam pročitala scenario, prva asocijacija mi je bio roman `Velika sveska` A. Krištof. Surovo, teško objašnjeno ratno vreme kroz vizuru dece, ali do tih granica da postaje surova bajka. To mi je bila referenca kad smo radili, ali nas je sada Miloš vodio kroz priču, a mi smo bili u funkciji njegovog lika", kaže Cocić.

Euronews TV

Kako Aleksandar Marinković kaže, film je jedno, a predstava drugo.

"Mi smo pričali našu priču, probali da napravimo konekciju sa ovim danas, ali ne pomerajući tekst, u nekim rediteljskim i glumačkim naznakama", dodaje Marinković, a Cvetković podseća:

"Baš u ovom trenutku dve granice istočnije od nas je rat, i sada postoji hiljade, čak i milioni dece koja tako odrastaju, koji su ostali bez kuće, koji su prebegli.. Ne znam da li će to ikada prestati, ja bih to voleo." 

Promo/ Nikola Milosavljević Studio Brada

 

Komad Dušana Jovanovića, obrađen u saradnji s kolegama iz Narodnog pozorišta Leskovac, premijerno se igra u jubilarnoj sezoni koju su otvorili i mjuzikl "Neki to vole vruće" i "Hasanaginica", takođe u saradnji s leskovačkim pozorištem. 

"Sezona se odvija pod sloganom `Klasično - moderno`, želeći da predstavimo klasiku na moderan način ili da moderno prebacimo u kalsiku. Ako se po jutru dan poznaje, dobro smo počeli. Pozorišni hit `Neki to vole vruće`, `Hasanaginica`, vrhunac dramske literature i sada `Oslobođenje Skoplja`, velikog prijatelja Dušana Jovanovića koji je ovde postavio `Gospođu ministarku` pre 13 godina koja se igra i danas. Zaista dobar početak", kaže Spasoje Ž. Milovanović, direktor Narodnog pozorišta Niš.

Preporuka za vas

Komentari (0)

Kultura