Aktuelno iz kulture

"Femina Balcanica": Narodni muzej Srbije slavi 178 godina postojanja izložbom o ženama Balkana

Komentari

Autor: Tanjug

11/05/2022

-

11:49

"Femina Balcanica": Narodni muzej Srbije slavi 178 godina postojanja izložbom o ženama Balkana
"Femina Balcanica": Narodni muzej Srbije slavi 178 godina postojanja izložbom o ženama Balkana - Copyright Tanjug/Ministarstvo kulture i informisanja/Dario Konstantinović

veličina teksta

Aa Aa

Narodni muzej Srbije obeležava 178. godišnjicu postojanja, a tim povodom u najstarijoj muzejskoj ustanovi u našoj zemlji otvorena je izložba "Femina Balcanica: Mater, Matrona, Augusta, Dea - Žena na Balkanu u antičkom dobu".

Izložbu je otvorila ministarka kulture i informisanja Maja Gojković, koja je tom prilikom istakla nezamenjivu ulogu koju Muzej ima u očuvanju kulturnog nasleđa i negovanju i razvoju nacionalnog identiteta.

"Iako fokusiran na ono što je nastalo u prošlim vremenima, Narodni muzej Srbije ima izuzetan značaj i za sadašnje i za buduće generacije. Zato je od velike važnosti da institucije kao što je ova, uvek budu otvorene za javnost i da brojna publika nikada više ne bude uskraćena za dragoceno kulturno nasleđe koje se ovde čuva i prikazuje", istakla je ministarka kulture.

Gojković je ukazala da je izložba upriličena povodom obeležavanja Dana Muzeja dobar primer raznovrsnosti kulturnog blaga Srbije.

Tanjug/Ministarstvo kulture i informisanja/Dario Konstantinović

 

"Pored svoje nesporne umetničke vrednosti, ona nam daje širu istorijsku, društvenu i političku sliku o ulozi žene i ponovo aktuelizuje ovo pitanje. Figure, skulpture i statue pred nama verno odslikavaju brojne i raznorodne uloge koje su žene imale u antičkom dobu. Izloženi predmeti prikazuju žene na kojima počiva opstanak kuće, vladarke, boginje i u brojnim drugim ulogama i zanimanjima. Oni istovremeno osvetljavaju pitanje njihovog položaja u društvu i otvaraju prostor za nova tumačenja na ovu temu", napomenula je ministarka.

Gojković je dodala da postavka dočarava i kulturološku raznolikost, kao i promene koje su nastupale tokom epoha i koje su se neminovno odražavale i na umetnost.

Tanjug/Ministarstvo kulture i informisanja/Dario Konstantinović

 

Ona je podsetila da je Srbija oduvek bila raskrsnica istorijskih i mnogih drugih puteva, što je u oblasti kulture i umetnosti doprinelo bogatstvu sadržaja.

"Ovo je podneblje na kome su kroz vekove dolazili, prolazili, neretko i opstajali, brojni i različiti običaji, verovanja i društvene vrednosti, ukazujući na činjenicu da je sve to uticalo na stvaranje jedinstvenog kulturnog nasleđa, koje između ostalog govori i o pozitivnoj strani mešanja i međusobnog prožimanja različitih kultura i civilizacija", rekla je Gojković.

Srbija, kako je istakla, ima mnogo razloga za ponos i zadovoljstvo kada je reč o kulturi i umetnosti, ne samo zbog svoje bogate baštine već i zbog savremenog stvaralaštva, čija dela će vrlo brzo i sama postati kulturno nasleđe.

Tanjug/Ministarstvo kulture i informisanja/Dario Konstantinović

 

"Njegovo očuvanje mora biti i jeste prioritet odgovorne kulturne politike koju vodimo. Ta odgovornost nije obaveza isključivo prema našim precima, nama samima i onima koji će doći posle nas, već i prema čitavom čovečanstvu", naglasila je Gojković.

Ministarka je dodala da je srpsko nasleđe dragoceni i neodvojivi deo svetske i evropske kulture, i u tom smislu Ministarstvo kulture i informisanja i Narodni muzej Srbije, kao centralna ustanova zaštite muzejske građe, u potpunosti su posvećeni njegovom očuvanju i promociji.

"Muzeum serbski"

Narodni muzej osnovan je ukazom ministra prosvete Jovana Sterije Popovića, 10. maja 1844. godine, kao "Muzeum serbski", koji je na jednom mestu trebalo da "sabere starine i da ih za potomstvo sačuva".

Tanjug/Ministarstvo kulture i informisanja/Dario Konstantinović

 

Organizovan u prvim decenijama svog rada i kao ustanova zaštite i kao naučna, istraživačka ustanova, koja je konstituisala nacionalni identitet i bila presudan akter u razvoju zaštite baštine,

Intenzivnoj delatnost prikupljanja i razvoja zbirki, pridružen je ubrzo i raznovrstan istraživački rad, koji je preobrazio Muzej od skladišta prošlosti u prikazivački, demonstracioni izložbeni prostor.

Međuratne godine dvadesetog veka dovele su do velike transformacije, u kojoj su izložbe, posebno međunarodne koje su se dinamično smenjivale, uz raznovrsnu istraživačku i izuzetnu izdavačku delatnost, postavile Muzej kao centar informacija o izuzetnom, o lepom, o posebnim vrednostima nacionalne, ali i evropske kulturne baštine.

Preporuka za vas

Komentari (0)

Kultura