Aktuelno iz kulture

Slučaj "Netfliks": Da li hiperprodukcija i rat striming platformi polako ubijaju kvalitet serija i filmova

Komentari

Autor: Staša Rosić

04/06/2022

-

22:06

Slučaj "Netfliks": Da li hiperprodukcija i rat striming platformi polako ubijaju kvalitet serija i filmova
Netfliks - Copyright profimedia

veličina teksta

Aa Aa

Da li ste se nekada zapitali koliko vremena bi bilo potrebno da pogledate baš sav sadržaj koji je dostupan na Netfliksu? 

Prema nekim podacima, da biste "bindžovali" sve serije i filmove koji se nalaze na to striming servisu, bilo bi vam potrebno nešto više od četiri godine (bez spavanja, razume se).

Ali u kojim sadržajima koje biste tada imali priliku da pogledate biste zaista uživali? I koliko njih zapravo uspevate da pronađete dok beskrajno "skrolujete" u potrazi za sledećom "Squid Game"?

To pitanje postavili smo Sanji Kovačević, dramaturškinji, sociološkinji i autorki knjige "Kvalitetne TV serije - Milenijsko doba ekrana", jedne od retkih knjiga na našim prostorima, koja se bavi analizom sve popularnije igrane forme, koja je u velikoj meri već prevazišla i film.

"Zbog izobilja sadržaja teško je prepoznati onaj koji je vredan pažnje", kaže Kovačević za Euronews Srbija.

"Povećava se broj serija koje od kvaliteta imaju samo to što su zabavne, odnosno lagane za praćenje, ne zahtevaju nikakav emotivni i umni napor i koje su za jednokratnu upotrebu, uglavnom namenjene mlađoj generaciji", smatra naša sagovornica.

Prinskrin/Youtube/Netflix

 

Međutim, za striming servis koji je u prvom tromesečju ove godine zabeležio najveći pad broja pretplatnika u poslednjih deset godina, a time i značajne finansijske gubitke, način na koji će njegovi korisnici dolaziti do kvalitetnih serija i vreme koje će provoditi gledajući ih može biti odlučujući faktor za njegovu budućnost.

Da li od viška boli glava?

Netfliks je imao veliku prednost u odnosu na ostale striming servise, jer je godinama pre pojave internet platformi sa filmovima i serijama, poslovao kao onlajn video klub.

Ipak, bilo je očigledno da je ponuda tuđih sadržaja nešto što im na duge staze neće obezbediti prednost u odnosu na ostale i da je neophodno da se i sam uključi u produkciju.

Prva serija koja je tako nastala bila je "Lilyhammer" 2012, a odmah potom "Kuća od karata" (House of Cards) koja je zaludela planetu. Čak i u onim delovima sveta gde Netfliks tada nije bio dostupan, bila je među najpiratizovanijim sadržajima, a njen uspeh ohrabrio je striming servis da "doda gas" i počne da snima sve više i više.

Netfliks je samo u prošloj godini uložio impresivnih 17 milijardi dolara u originalne sadržaje, a samo u trećem tromesečju 2021. godine lansirao je 129 novih naslova iz različitih delova sveta.

"Na klik" su postale dostupni čak i sadržaji iz Indije, Nigerije, Perua, često upitne produkcije i kvaliteta, ali koji se gotovo ravnopravno nalaze u ponudi na servisu uz naslove kao što su "Stranger Things", "La casa de papel" i "Vešca".

Prinskrin/Youtube/Netflix

 

Hiperprodukciji značajno ubrzanje dala joj je pandemija, kada je postalo jasno da čovek može (i mora) da se zabavi u svoja četiri zida. Izobilje sadržaja donelo je i mnogo dobrih stvari.

"Dostupnost striming servisa kakav je Netfliks, napravio je ogromnu stvar, jer sada možemo da gledamo serije iz celog sveta. To povećava kriterijume i za produkcije, jer i publika podiže kriterijume toga kako bira serije", objašnjava Kovačević.

Ona ističe i da sada mogu da se čuju i autentični autorski glasovi koji u tradicionalnim okvirima produkcije igranog programa ne bi mogli da dođu do izražaja. 

"Kvalitet nikad nije sveprisutan. U svim umetnostima, pa tako i u ovoj, istinski kvalitetne stvari su uvek retke. Mnogo ređe od onih koje nazivamo zabavom koja bljesne kao meteor i jednostavno nestane. Vredne serije, koje traju i koje biste mogli da gledate više puta, jer su uvek aktuelne su retke. Ali njihova dostupnost je mnogo veća, a time se povećava konkurencija, a time hrabrost autora da rade nešto zaista dobro", objašnjava Kovačević.

Sagovornica Euronews Srbija ističe i da s pozitivne strane može da se gleda "poplava" dokumentarnih i biografskih sadržaja.

Tanjug/AP/Marcio Jose Sanchez

 

"Dokumentarci kao što su 'My Octopus Teacher' i 'Tiger King' su sasvim novi formati koji čine da publika takođe podiže kriterijume, jer ono što se snima od fikcije mora biti ili dovoljno otkačeno da bude zanimljivo ili toliko verno uronjeno u stvarnost, da nema ni traga lažiranja i naivnosti", kaže ona.

U prilog tome da hiperprodukcija ne ide obavezno na štetu kvaliteta ide analiza koju je sproveo francuski portal "Films de Lover",  a koja je pokazala je da prosečna ocena za filmove koje je Netfliks objavio u periodu od 2015. do 2021. godine osciluje između 5,84 i 6,05 od maksimalnih deset, bez obzira na to da li su u nekom periodu lansirali tri ili 226 naslova, a slično je i sa serijama.

To je iznenađujuće otkriće, ako ste mišljenja da kvantitet "ubija" kvalitet, ali jednostavno, Netfliks pravi više loših serija i filmova, ali i više onih dobrih.

Ali da li je to dovoljno za rast Netfliksa, ako imamo u vidu njegovu konkurenciju?

"Rat striminga"

Zapravo, bez obzira na posrnuće zabeleženo početkom godine, Netfliks je i dalje daleko najveći striming servis sa više od 200 miliona pretplatnika širom sveta. Ni gubitak od oko dva miliona korisnika koliko predviđa za drugi kvartal ove godine ne može biti naznaka da je taj gigant pred kolapsom.

"Netfliks je primaran i ni Amazon ni HBO ne mogu da mu priđu kad je reč o striming servisima", kaže za Euronews Srbija Marko Crnjanski, novinar portala Netokracija, koji između ostalog prati i ovo tržište.

profimedia

 

Sa druge strane, to ne znači da nije pod pritiskom, pa se već priča o drastičnim promenama, od kojih je najveću buru izazvalo najavljeno naplaćivanje deljenja lozinke, koje je predviđeno već za jesen ove godine.

Crnjanski smatra da se to nikako neće dopasti korisnicima. 

"Smatram da je sasvim u redu naplatiti deljenje lozinke, ali s druge strane, to se neće dopasti korisnicima, jer oni vole tu vrstu slobode. Kad se to desi, moraće da ponudi vrlo kvalitetan i mnogo širi sadržaj kako bi ih zadržao", smatra on.

Pored toga, sagovornik Euronews Srbija ističe da će u skorije vreme morati da unapredi i korisničko iskustvo kada je reč o preporukama filmova i serija, jer postojeći algoritam "ne radi svoj posao".

"Ako želite da potražite neki novi film, a nemate u vidu šta biste tačno gledali, možete skrolovati do večnosti, jer nije efikasan u preporučivanju novog sadržaja", mišljenja je Crnjanski.

"Više kvalitetnih sadržaja, bolji algoritam, odnosno bolja pretraživost naslova možda mogu da budu način da se kompenzuju gubici zbog najavljenih promena", dodaje on.

Na internetu se mogu pronaći i mnoge analize stručnjaka za marketing, koji Netfliksu preporučuju da profiliše svoj sadržaj, pronađe svoju nišu i ugleda se na Epl i galopirajući Dizni Plus koji se drže manjeg, ali pažljivo odabranog broja naslova, ali pitanje je da li to i mora da uradi. Za sada ga štiti ogromna infrastruktura kakvu nema nijedna druga platforma.

Ali turbulencije na njegovoj putanji svakako su znak upozorenja za manje igrače da u borbi za svakog pretplatnika nema opuštanja.

O kakvom takmičenju je reč i koliko to utiče na iskustva krajnjih korisnika, govori doduše metaforično, novi specijal "Saut Parka" nazvan "Rat striminga".

Iako se kratki film o popularnom kvartetu urnebesnih animiranih dečaka iz Kolorada bavi vodenim resursima, tačnije, potocima (na engleskom "stream"), njihova aluzija na striming servise je očigledna. 

U jednom trenutku, Baters kaže: "Svi znaju da će jednog dana biti otprilike tri striming usluge. Svi samo žele da imaju svoje stvari na svojim potocima (strimovima) i da se od njih kupuje. I baš ih briga koliko je bilo šta od toga dobro. A ljudima koji prave sve dogovore tek nije stalo, jer će ionako biti otpušteni. I sad svi koji rade u ovom striming servisu, radiće u onom striming servisu. Nikog nije briga šta zapravo nude". 

A možda time što želimo i mogućnost izbora, ali i kvalitet tražimo previše?

"Davno je prošlo vreme kada je upečatljivih serija bilo toliko da ste mogli da im upamtite imena, kao što su 'Žica' i 'Sopranovi'. Danas ih ima toliko da je teško i setiti ih se", zaključuje Sanja Kovačević.

Komentari (0)

Kultura