Prozor u prošlost Peštera: Zašto je Španovićkina remijela tako posebna i šta nam govori o istoriji visoravni?

Srpski entomolozi napravili su veliko otkriće u pećini na vrelu Đerekarske reke, gde su pronašli novu vrstu pećinske bube. 

Pećina je smeštena u selu Đerekare, u okolini Tutina, na Pešterskoj visoravni, blizu granice sa Crnom Gorom, a insekt je poneo ime Remyella spanovicae, po našoj najboljoj atletičarki svih vremena, Ivani Španović.

Profesor Biloškog fakulteta u Beogradu Srećko Ćurčić je u emisiji Euronews jutro objasnio da je nova endemična vrsta tvrdokrilca sitna (između 4 i 5 mm), depigmentisana i izdužena, delimično smeđe boje. 

Nikola Vesović

"Pod lupom i jačim osvetljenjem mogu se čak videti i unutrašnji organi. Tako da možemo reći da je delimično i providna. Ima jako dugačke ekstremitete, kako noge, tako i antene. Interesantno, kod mužjaka su iste duže nego kod ženke. Čak prevazilaze dužinu samog tela. Vrsta je slepa, naravno, logično, zato što živi samo u mraku. Locirali smo je samo u zadnjem delu pećine", kazao je stručnjak.

Govoreći o izboru lokacije za potragu profesor kaže da se prvo vrši proračun i sumiranje prethodnih rezultata u određenom području. 

"Poznato je da je do tada bilo otkriveno pet vrsta ovog roda remijela koji je usko lokalizovan na područje Pešterske visoravni, kako sa naše teritorije, tako i sa dela Crne Gore. Pa smo gledali koji bi interesantni speleološki objekat, odnosno pećine i jame, došli u opticaj za nalaz. Područje sela Đerekare nam je bilo u fokusu i pretpostavili smo da bi tu mogao da bude neki novi nalaz koji prethodno nije bio poznat. Interesantno je da u istom selu Đerekare već živi jedna vrsta, to je remijela husoni. Naš je nalaz, s druge strane, bio potpuno neočekivan s obzirom da smo praktično u istom selu, na razdaljini od svega nekoliko kilometara, našli novu vrstu za nauku", ispričao je  profesor Ćurčić.

Insekti koji se pronađu u pećinama nose se u laboratoriju na dalje ispitivanje i tek tada se može utvrditi da je u pitanju nova vrsta. Španovićkina remijela se na osnovu DNK razlikuje za oko 10 odsto od drugih srodnih vrsta.

"Glavni deo istraživanja, odnosno poređenje vrsta, sledi kasnije na fakultetu u našoj laboratoriji. Koristili smo dve metode, čistu morfološku metodu, gde smo upoređivali razne strukture ove i njoj srodnih vrsta. A s druge strane, da bismo naučno potvrdili njen status kao nove vrste, koristili smo i metodu poređenja DNK sa srodnim vrstama. Tako da u našem slučaju i morfološka metoda, i metoda korišćenja PCR-a, odnosno molekularne biologije, su nedvosmisleno utvrdile da je reč o novoj vrsti. I to sa čak velikim genetičkim razlikama u odnosu na srodne", kaže naš sagovornik.

Nikola Vesović

Čitav rod remijela egzotičnog izgledaživi na uskom području u planinama koje okružuju Peštersku visoravan, ali ne u samom centru visoravni.

"Stručan termin za takvu pojavu je stenoendemid, znači vrsta koja živi samo na jednom području, i to samo na jednom lokalitetu. To može da bude posebna planina, kanjon, klisura, u našem slučaju, samo u jednoj pećini i nigde više", kaže Ćurčić.

Procenjena starost ove vrste je između dva i pet miliona godina, mada je nemoguće precizno utvrditi. Metod procene starosti je interesantan zato što prikazuje jednu potpuno drugačiju sliku Pešterske visoravni.

I. Tot

"Smatra se da u tom periodu, negde na prelazu između miocena i pliocena i tokom samog pliocena, da su na području Pešterske visoravni postojala jezera, nekoliko njih, ispunjena slatkom vodom. I u to vreme su ona predstavljala, to je samo pretpostavka, nije to potvrđeno ispitivanjima, ali geolozi tako tvrde, barijere za širenje ovih vrsta. A s druge strane, te vrste se danas nalaze u područjima, odnosno u delovima pećina koje su jako vlažne. Tako da je voda na neki način predstavljala barijeru, odnosno pogodovala je razdvajanju vrsta, a s druge strane predstavljala je jako značajan ekološki parametar bez koga ovi insekti ne bi mogli da prežive", objašnjava naš gost.

Ceo razgovor sa profesorom Srećkom Ćurčićem možete pogledati u videu na početku teksta.