Nauka

Pronalazak u pećinama otkriva iznenađujuće poslednje poglavlje života zagonetnog ljudskog pretka

Komentari
Pronalazak u pećinama otkriva iznenađujuće poslednje poglavlje života zagonetnog ljudskog pretka
YASUYOSHI CHIBA / AFP / Profimedia - Copyright YASUYOSHI CHIBA / AFP / Profimedia

veličina teksta

Aa Aa

Daleki ljudski predak poznat kao Homo erectus prelazio je velike udaljenosti i živeo u gustim prašumama pre samo 184.000 godina, pokazuju nove analize zuba pronađenih u dve pećine na jugu Kine.

Dokazi da je ova zagonetna vrsta mogla da opstane u zahtevnom okruženju za koje se ranije verovalo da je bilo isključivo stanište naše vrste, Homo sapiens, menjaju način na koji naučnici posmatraju tog pretka. 

Kao prvi drevni čovek koji je napustio Afriku i prešao na druge kontinente, Homo erectus je na kraju naseljavao različite delove planete gotovo dva miliona godina, pre nego što je vrsta izumrla. Najnovija istraživanja ukazuju na to da su možda bili mnogo inteligentniji nego što su naučnici ranije pretpostavljali, piše CNN.

"Dok se sve više prepoznaje da se naša vrsta Homo sapiens prilagodila životu u prašumama širom sveta pre između 100.000 i 13.000 godina, ovo je prvi jasan i neposredan dokaz da je još jedna vrsta iz ljudske evolucione loze živela u takvim staništima", rekao je Patrik Roberts, profesor na Institutu za geoantropologiju Maks Plank u Nemačkoj, u saopštenju za medije.

Roberts je jedan od koautora dve studije o pronađenim zubima, koje su u sredu objavljene u časopisu "Nature".

Tim istraživača iz Australije, Kine i Evrope proučavao je devet zuba hominina i fosile životinja iskopane u dve pećine, udaljene 15 kilometara jedna od druge, u krečnjačkom kraškom području kineske provincije Guangsi. 

Reč je o impresivnom pejzažu sa strmim stenovitim brdima, ravnim dolinama i vrtačama.

Zubi otkrili tragove drevnog čoveka

Naučnici su analizom izbočina i žlebova na zubima utvrdili da je osam od njih pripadalo vrsti Homo erectus. Tim je takođe uspeo da izdvoji molekularne informacije iz zubne gleđi četiri zuba, koje su ukazale na povezanost sa proteinima pronađenim ranije ove godine u zubima vrste Homo erectus.

Zbog toga što je donedavno bilo dostupno veoma malo naslednog materijala za proučavanje, ova vrsta dugo je predstavljala jednu od velikih misterija u istraživanju ljudskog porekla.

Starost fosila naučnici su utvrdili primenom pet različitih metoda datiranja, koje su koristili na samim zubima, ali i na sedimentima i mineralnim formacijama u pećinama.

Kombinacija dobijenih rezultata pokazala je da je Homo erectus živeo na području današnje južne Kine pre između 324.000 i 184.000 godina. To je period za koji se verovalo da je ova vrsta već nestala iz tog regiona, kao i iz većeg dela ostatka sveta.

Najmlađi fosili Homo erectusa pronađeni su u Indoneziji i datiraju od pre 108.000 godina.

Istraživači su analizirali i hemijske tragove u zubima, poznate kao izotopi, kako bi utvrdili na koji način se Homo erectus kretao kroz različite predele.

Analizom stroncijuma u zubnoj gleđi, hemijskog elementa čije prisustvo odražava geološki sastav određenog područja, ustanovili su da su neki pojedinci možda proveli detinjstvo, tokom kojeg se zubi formiraju, krećući se kroz pošumljene kraške predele na iznenađujuće velikim teritorijama. Moguće je da su prelazili udaljenosti i do 250 kilometara.

AP Photo/Martin Meissner

Rekonstrukcija 1,6 miliona godina starog Homo erectusa, poznatog kao "dečak iz Turkane", izložena je u Muzeju neandertalaca u Metmanu u Nemačkoj

"Ovo je fascinantno otkriće jer potvrđuje prisustvo vrste Homo erectus na mestu na kojem to nismo očekivali i u periodu koji nismo uzimali u obzir", rekla je Kira Vestavej, profesorka na Univerzitetu Makvori u Sidneju i jedna od vodećih autorki istraživanja, specijalizovana za geohronologiju.

"To ima ogromne implikacije za hronologiju vrste Homo erectus, dok pokušavamo da razumemo uzroke njenog izumiranja", dodala je ona.

Među mogućim objašnjenjima nestanka Homo erectusa ranije se navodila njegova nesposobnost da se prilagodi novim i brzo promenljivim životnim sredinama, rekao je Ben Uting, pridruženi istraživač na Odeljenju za antropologiju Univerziteta Konektikat, koji nije učestvovao u istraživanju.

"Međutim, ova studija pokazuje da je Homo erectus bio mnogo prilagodljiviji nego što se ranije mislilo", istakao je Uting.

Fosili Homo erectusa pronađeni na indonežanskom ostrvu Java ukazivali su na to da je ova vrsta pre oko 108.000 godina živela u otvorenim šumskim predelima. To je pokrenulo pitanje da li je širenje gustih šuma sa zatvorenim krošnjama u tom periodu doprinelo njenom nestanku, navodi se u istraživanju.

"Tropske prašume spadaju među najzahtevnija okruženja za život ljudi, naročito bez poljoprivrede", rekao je Uting u odgovoru putem elektronske pošte.

"Rezultati ove studije ukazuju na to da je Homo erectus bio sposoban da živi u takvim zahtevnim sredinama mnogo ranije u istoriji ljudske evolucije nego što se do sada smatralo. U širem smislu, ovo otvara mogućnost da su tropske prašume imale mnogo značajniju ulogu u dalekoj ljudskoj prošlosti nego što smo tradicionalno pretpostavljali", dodao je on.

Uting je istakao da je podjednako fascinantna i činjenica da je Homo erectus prelazio tako velike udaljenosti.

"Putovanja na takvim razdaljinama zahtevala bi sofisticirano poznavanje okolnog terena, uključujući regionalne karakteristike pejzaža i rečne mreže koje se menjaju u zavisnosti od godišnjih doba", objasnio je istraživač.

Misteriozni deveti zub

Istraživači nisu uspeli da sa sigurnošću utvrde kojoj vrsti je pripadao deveti zub pronađen u pećinama. Njegov oblik razlikovao se od zuba vrste Homo erectus, Homo sapiens i neandertalaca, koji su nestali pre oko 40.000 godina, a za koje se nije smatralo da su živeli u istočnoj Aziji.

Osim toga, ovaj zub nije sadržao isti molekularni potpis kao proteini izdvojeni iz zuba za koje je utvrđeno da pripadaju vrsti Homo erectus.

Postoji mogućnost da je zub pripadao drugoj drevnoj ljudskoj populaciji poznatoj kao denisovci, odnosno Homo longi, ili potomku denisovca i Homo erectusa, rekao je Rajan Mekrej, paleoantropolog iz Nacionalnog prirodnjačkog muzeja Smitsonijan u Vašingtonu, koji nije učestvovao u dve studije.

Danas je poznato da su ove dve vrste živele na istom području, približno u isto vreme, što je u jednoj od studija objavljenih u časopisu "Nature" opisano kao "intrigantno" preklapanje.

U istraživanju objavljenom ranije ove godine, naučnici su izdvojili drevne proteine iz šest zuba vrste Homo erectus pronađenih u Kini. Rezultati su prvi put otkrili molekularnu vezu između Homo erectusa i kasnijih ljudskih vrsta, poput Homo longi.

AP Photo/Martin Meissner

Rekonstrukcija muškarca i žene neandertalaca

"Jedan od devet pronađenih zuba možda pripada denisovcu ili hibridnoj jedinki, a ne vrsti Homo erectus. Istraživači se ne opredeljuju izričito za takav zaključak, ali svakako nagoveštavaju tu mogućnost", rekao je Mekrej u odgovoru putem elektronske pošte.

Sa tom procenom saglasio se i Kris Stringer, naučni saradnik za oblast ljudskog porekla u Prirodnjačkom muzeju u Londonu, koji takođe nije učestvovao u istraživanju.

"Novija istraživanja ukazala su na to da je dolazilo do ukrštanja između evolutivnih loza Homo erectusa i Homo longi, odnosno denisovaca, a novi dokazi povećavaju verovatnoću da se to zaista događalo, barem u pojedinim slučajevima", naveo je Stringer u imejlu.

Homo erectus je bio prva ljudska vrsta čije su telesne proporcije bile slične proporcijama današnjeg čoveka, Homo sapiensa. Ovi daleki ljudski preci bili su visoki, hodali su uspravno, imali veliko lice sa izraženim nadočnim lukovima i nisu imali bradu u anatomskom smislu.

Fosilni ostaci Homo erectusa pronađeni su u Africi, Aziji i Evropi, a vremenski raspon njihovog postojanja obuhvata više od 1,5 miliona godina. To je znatno duže od približno 400.000 godina, koliko dugo postoji Homo sapiens. Zbog toga se Homo erectus smatra ljudskom vrstom koja je najduže opstala, prema podacima Prirodnjačkog muzeja u Londonu.

"Što više otkrivamo o vrsti Homo erectus, sve više shvatamo da se oni zapravo nisu toliko razlikovali od nas", zaključio je Mekrej.

Bonus video:

Komentari (0)

Magazin