Nauka

Ko je bio "čovek-zmaj": Otkrivena lobanja iz Kine menja sve što smo znali o evoluciji ljudske vrste

Komentari
Ko je bio "čovek-zmaj": Otkrivena lobanja iz Kine menja sve što smo znali o evoluciji ljudske vrste
Ko je bio "čovek-zmaj": Otkrivena lobanja iz Kine menja sve što smo znali o evoluciji ljudske vrste - Copyright JOHN BAVARO FINE ART / Sciencephoto / Profimedia

Autor: Tanjug

26/09/2025

-

13:00

veličina teksta

Aa Aa

Ispitivanje ostataka smrskane fosilizovane lobanje drevnog čoveka sa teritorije današnje centralne Kine navelo je naučnike koji su radili njenu digitalnu rekonstrukciju, na pretpostavku da je ljudska vrsta mnogo starija nego što se ranije mislilo.

Nova analiza muške lobanje, koja je objavljena danas u časopisu Science, sugeriše da su se moderni ljudi odvojili od neandertalaca i drugih arhaičnih ljudi pre više od milion godina.

Nalazi dovode u pitanje ranije utvrđeno datiranje na pre 500.000 do 700.000 godina, što je predstavljalo vremensku liniju kada se verovalo da je živeo ovaj poslednji zajednički predak.

"To je velika promena. Govorimo o nečemu što je možda dvostruko veće za razilaženje tih grupa", rekao je paleoantropolog u Prirodnjačkom muzeju u Londonu Kris Stringer, koji je i koautor studije.

Ispitivana lobanja, koja je nazvana "Junsijan 2" jedna je od nekoliko iskopanih 1990. godine na arheološkom lokalitetu duž obale reke Han, pritoke Jangcekjanga, u centralnoj Kini, prenosi danas Washington Post.

IMAGO / imago stock&people / Profimedia

 

Neko vreme, paleontolozi su spekulisali da lobanje pripadaju jednoj od najranijih linija na stablu ljudske evolucije - Homo erektusu, ali je paleoantropolog Siđun Ni, koji je pre nekoliko godina počeo da ispituje "Junsijan 2" procenio da je lobanja prevelika za taj period.

"Kada sam prvi put imao priliku da držim primerak, odjednom sam shvatio da je toliko veliki", rekao je Ni, istraživač Kineske akademije nauka koji je koautor studije.

Ni, Stringer i njihove kolege su mukotrpno sastavljali razbijene delove lobanje poput slagalice, barem digitalno, nakon što su fosilu dali CT skeniranje i rekonstruisali lobanju u kompjuterskom programu.

Da bi popunili nedostajuće delove, istraživači su uključili neke anatomske elemente iz prve lobanje, nazvane "Junsijan 1".

Paleoantropolog u Američkom muzeju prirodne istorije u Njujorku Erik Delson, koji nije bio uključen u studiju, nazvao je rekonstrukciju lobanje "fantastičnom", posebno kada se "uporedi sa spljoštenom palačinkom kakva je bila pre".

"Mešavina primitivnih i modernih osobina"

Digitalno restaurirana lobanja otkrila je mešavinu primitivnih i modernih osobina.

Lobanja je niska i dugačka, poput najstarijih članova roda Homo, ali mozak koji je sadržala morao je biti veliki, kao kod modernih ljudi.

IMAGO / imago stock&people / Profimedia

 

S obzirom na to da je mesto gde su lobanje iskopane staro oko milion godina, tim je koristio taj datum kao referentnu tačku za preoblikovanje drveta života koje opisuje ljudsku evoluciju.

Zaključili su da se drevna grupa ljudi, poznata kao Denisovci, Homo longi ili "ljudi zmajevi", odvojila od loze modernih ljudi pre oko 1,32 miliona godina, dok su se neandertalci odvojili pre 1,38 miliona godina.

Gegenetičar u Institutu Maks Plank za evolucionu antropologiju Svante Pabo, koji je dobio Nobelovu nagradu za otkriće ukrštanja između drevnih ljudskih vrsta, rekao je da će samo pronalaženje DNK, ili možda proteina, razjasniti odnos lobanje sa ostatkom čovečanstva.

Pabo je dodao da nema "dovoljno informacija iz morfologije ovih uzoraka da bi se sa sigurnošću utvrdilo kako su međusobno povezani, a kamoli datirale razlike između njih".

Stringer i Ni su rekli da je lobanja prestara da bi zadržala testiranje DNK, navodeći da je, bez više fosila, nemoguće znati da li je njihova rekonstrukcija lobanje bila savršena.

Oni su izrazili nadu da će treća lobanja, pronađena 2022. godine na istom lokalitetu, više rasvetliti ovaj slučaj.

"Neki istraživači mogu biti skeptični prema ovim relativno dubokim datumima razlike. Ali ako je Junsian zaista rani član ove grupe, to nužno pomera njihovu minimalnu starost za najmanje milion godina", zaključio je koautor studije Kris Stringer.

Komentari (0)

Magazin