Toplija klima gura zmije u komšiluk: Rastu rizici od ujeda širom sveta
Komentari
31/05/2026
-19:41
Toplije vreme bi moglo da dovede do većeg rizika od ujeda zmija širom sveta, jer se zmije pomeraju kako bi promenile staništa, pokazuje nova studija, piše Euronews.
Istraživanje, koje je predvodila Svetska zdravstvena organizacija, objavljeno je u časopisu "PLOS Neglected Tropical Diseases" u četvrtak. U njemu se ističe da bi se više zmija moglo kretati ka gusto naseljenim područjima, kao i ka mestima koja ranije nisu imala problema sa otrovnim vrstama reptila, u pokušaju da pobegnu od rastućih temperatura, kao i zbog zadiranja ljudi u njihova prirodna staništa.
To bi moglo dovesti do češćih susreta između zmija i ljudi, što bi rezultiralo većim brojem ujeda zmija, ali i većim brojem uginuća zmija.
Iako statistika ujeda zmija često može biti nejasna i teško dostupna, većina slučajeva se dešava u tropima, posebno u južnoj Aziji. Prema autorima studije, godišnje ima oko četiri miliona novih slučajeva.
Međutim, iako su rizici uglavnom bili shvaćeni na lokalnom i nacionalnom nivou, ranije je postojalo vrlo malo jasnih podataka o tome kako bi se oni mogli menjati u budućnosti zbog porasta populacije i klimatskih trendova.
Nova studija koristi različite privatne i javne baze podataka, muzejske zapise, naučnu literaturu i platforme građanske nauke kako bi mnogo detaljnije utvrdila gde najotrovnije zmije žive širom sveta. Zatim pokušava da predvidi kako bi toplije temperature mogle da promene njihova staništa do 2050. i 2090. godine.
Koje vrste bi mogle da promene staništa u narednim godinama?
Nekoliko vrsta zmija moglo bi biti primorano da pronađe nova staništa u narednim godinama, kako zbog promena pejzaža, tako i zbog klimatskih pritisaka.
Povezane vesti
Među njima su severnoameričke vodene mokasinske zmije (cottonmouth), afričke kobre i zmije otrovnice (vipers) u Južnoj Americi i Evropi, kao i krajtovi u Aziji. Pošto bi se neke od ovih najopasnijih vrsta mogle proširiti u gusto naseljena područja, potencijalno bi milijarde ljudi mogle biti izložene većem riziku od ujeda zmija.
Unsplash/David Clode
Ipak, nije iznenađujuće da su neki od najvećih rizika klimatskih promena zapravo i za same zmijske vrste.
Ovo će verovatno posebno važiti za koralne zmije u Amazoniji, afričke lisaste zmije (puff adder) i bakarne zmije u Papui Novoj Gvineji, koje bi mogle biti pogođene i višim temperaturama i sve većom transformacijom vlažnih područja, travnjaka i šuma u monokulture, rančeve i naselja. U nekim ekstremnim slučajevima, određene vrste bi mogle biti dovedene i do ivice izumiranja.
Međutim, mnoge druge vrste, poput crne mambe, verovatno će se pomerati sa kenijske obale i područja Eritreje, Etiopije, Džibutija i Konga ka delovima Nigerije, Južne Afrike i Somalije.
U gusto naseljenim područjima, susreti sa zmijama mogli bi postati česti na mestima koja se često posećuju, poput igrališta, staza za trčanje, izvora vode i poljoprivrednih površina, u narednim godinama.
Na primer, u Indiji, neke od najopasnijih zmija, poput Raselovih ljutica, običnih kobri i krajtova, verovatno će se pomerati sa juga ka mnogo gušće naseljenom severu. Slično tome, krajtovi u Aziji mogli bi da se presele iz kineske provincije Junan i šuma Mjanmara u gušće naseljene severne i centralne gradove.
Ova promena se očekuje da bude još smrtonosnija u siromašnijim, ruralnim oblastima, gde farmeri često rade bosi u poljima, a zdravstvena zaštita je udaljena i teško dostupna.
Povezane vesti
Kako zdravstvene vlasti i ljudi mogu da se pripreme za ovu promenu?
Studija ima za cilj da pomogne zdravstvenim vlastima da razumeju gde je najbolje usmeriti resurse, posebno zalihe antivenoma, kao i da poboljša pristup zdravstvenoj zaštiti u udaljenim zajednicama. Međutim, očuvanje zmija, posebno ranjivih vrsta, takođe je prioritet.
"Ljudi bi uvek trebalo da budu svesni svoje okoline i da primećuju promene koje vide. Za životinje poput otrovnih zmija koje mogu predstavljati rizik po ljudsko zdravlje, važno je da se uvek preduzimaju aktivne mere prevencije i izbegavanja rizika", rekao je Dejvid Vilijams, jedan od autora studije.
On je dodao: "To uključuje nošenje zatvorene obuće, obraćanje pažnje gde stavljamo ruke i noge, korišćenje izvora svetlosti kada smo napolju u mraku, ne uznemiravati životinje poput zmija ako ih sretnemo, već im dati vremena da napuste područje, kao i znanje šta učiniti ako dođe do nesreće".
Komentari (0)