Tutnjava aviona mogla bi da bude još glasnija: Klimatske promene će povećati buku za one koji žive ispod trase leta
Komentari
28/09/2025
-11:34
Ako živite ispod pravca leta, tutnjava prolazećih aviona uskoro bi mogla postati još glasnija.
Nova studija Univerziteta u Redingu otkriva da aerodromi širom Evrope mogu postati bučniji kako se planeta zagreva, prenosi Euronews.
Istraživanje, objavljeno u časopisu Aerospace, pokazuje da klimatske promene mogu promeniti način poletanja aviona, zbog čega bi avioni duže ostajali bliže zemlji, izlažući veći broj ljudi buci.
Kako klimatske promene menjaju zvuk polazećih aviona
Tim iz Redinga analizirao je performanse aviona na 30 evropskih aerodroma koristeći deset klimatskih modela i tri moguća scenarija zagrevanja. Umesto predviđanja, rezultati su projekcije zasnovane na tome koliko zagađenja gasovima staklene bašte ljudi nastave da ispuštaju.
Pošto je topliji vazduh manje gust, naučnici objašnjavaju da avioni prilikom poletanja mogu da generišu manje uspona u takvim uslovima. Kao rezultat, uglovi penjanja se u proseku smanjuju za 1-3 odsto, dok na dane ekstremne vrućine ti uglovi mogu da se smanje i do 7,5 odsto.
Ta mala promena drži avione niže iznad naselja duže vreme, što može proširiti uticaj buke u evropskim gradovima.
Istraživači su se fokusirali na Erbas A320, jedan od najčešćih aviona za kratke letove na kontinentu, i mapirali njegovu granicu zvuka od 50 decibela – nivo na kojem buka aviona postaje jasno primetna.
U centralnom Londonu oko 60.000 stanovnika trenutno živi unutar ove zone. Do sredine veka, istraživači predviđaju da bi klimatske promene i promene u gustini stanovništva mogle dodatno da povećaju broj ljudi unutar te granice za još 2.500.
Još oko 2.000 ljudi u Madridu, kao i po 1.500 u Lisabonu, San Sebastianu i Dizeldorfu, mogli bi takođe tada iskusiti smetnje zbog buke aviona.
"Tokom naredne tri decenije, hiljade dodatnih ljudi u Londonu mogli bi biti pogođeni zagađenjem bukom izazvanim klimatskim promenama. Problem se pogoršava i zbog različitih tipova zvuka. Niskofrekventni zvuk, koji se širi dalje, će se najviše povećati. Ti dublji tonovi su naročito neprijatni za ljudsko uvo i mogu izazvati stres i probleme sa snom", izjavio je glavni autor dr Džoni Vilijams.
Rastuća populacija Evrope suočava se sa posledicama klimatskih promena
Problem buke sa aerodroma verovatno će se poklopiti sa demografskim promenama u gradovima širom Evrope.
Evropska komisija procenjuje da će do 2050. godine više od 83,7 odsto stanovništva kontinenta živeti u urbanim područjima, što je porast u odnosu na 76,5 odsto iz 2015. godine. To znači da će milioni ljudi biti skoncentrisani oko transportnih čvorišta, uključujući i glavne aerodrome.
Istovremeno, Evropa se zagreva brže od globalnog proseka. U 2024. godini, kontinent je zabeležio rekordnih 62.000 smrtnih slučajeva povezanih sa toplotom, a naučnici kažu da je taj broj utrostručen zbog zagrevanja izazvanog ljudskim delovanjem.
Bez značajnijih smanjenja emisije ugljenika, istraživači upozoravaju da bi svet mogao preći prag od 1,5 stepeni Celzijusovih već 2028. godine, što će ubrzati rizike od šumskih požara, suša, poplava i intenzivnijih talasa toplote. Da ne pominjemo zagađenje bukom.
"Zajedno sa povećanom turbulencijom i češćim poplavama aerodroma, sada možemo dodati i bučnije letove na sve dužu listu načina na koje klimatske promene utiču na avijaciju, sa neželjenim posledicama za one koji žive u blizini aerodroma", rekao je koautor Pol Vilijams.
Komentari (0)