"Svetionik našeg vremena": Kragujevac i cela Srbija i dalje pamte junakinju Prvog svetskog rata, dr Elizabet Ros
Komentari04/06/2026
-20:53
U Kragujevcu je obeleženo 111 godina od smrti britanske lekarke dr Elizabet Ros, žene čije ime danas podseća na solidarnost i humanost.
Doktorka Ros je u okviru savezničke medicinske misije tokom Prvog svetskog rata došla u Srbiju, u kojoj je u to vreme vladala epidemija pegavog tifusa.
Tokom 1914. i 1915. godine, od te bolesti umrlo je 35.000 vojnika i više od 100.000 civila, a dr Ros došla je u trenutku kada su bolnice su bile pretrpane, sanitarni uslovi teški, a lekara i medicinskog osoblja nedovoljno.
Samo nedelju dana po dolasku u Kragujevac i ona je počela da oseća prve znake tifusa, ali je nastavila da brine o bolesnicima sve dok je mogla da stoji na nogama. Nažalost, posle 13 dana borbe sa tifusnom groznicom, umrla je 14. februara 1915. godine i sahranjena je na Varoškom groblju u Kragujevcu, zajedno sa još dve njene koleginice iz Britanske humanitarne misije.
Prva žena brodski hirurg
Dr Elizabeta Ros (Elizabeth Ness MacBean Ross) poreklom iz mesta Tejn u Škotskoj, rođena je 14. februara 1878. godine u Londonu.
Euronews Srbija
Porodica joj je bila imućna, pa je nakon završene srednje škole otišla u Glazgov gde je 1896. godine upisala medicinski fakultet na Koledžu Kraljice Margrete.
Godine 1901. našla se među prvim doktorkama medicine u Brtaniji, nakon čega je nekoliko godina radila u Tainu i ostrvu Kolonsej.
Međutim, slobodoumna i hrabra, željna novog saznanja, dr Ros se 1909. godine otisnula u nove avanture.
"Radila je sama kao lekar u Persiji što je zahtevalo neverovatnu hrabrost. Takođe, veruje se da je bila prva žena lekar koja je radila kao hirurg na brodu koji je išao za Japan. Bila je i specijalista za tropsku medicinu", kaže za Euronews Srbija Mišel Kameron, ambasadorka Kanade u Beogradu.
Pomoć koja se i danas pamti
Kada je Prvi svetski rat, pored velikih razaranja, u Srbiju doneo i epidemiju pegavog tifusa, upravo je dr Ros bila među dobrovoljicima koji su se ponudili da pomognu.
Sredinom januara 1915. došla je u Niš, a zatim u Prvu rezervnu vojnu bolnicu u Kragujevcu, gde su joj sepridružile zemljakinje iz prve jedinice Bolnice škotskih žena.
Euronews Srbija
"Te sestre nisu došle zato što su morale. Zapravo, došle su zato što su osećale da moraju. Bila je to njihova dužnost, njihova ljubav prema pomaganju drugima je ono što ih je dovelo ovde", kaže Dominik Otvej, zamenik šefa misije Britanske ambasade u Beogradu.
Kad je Elizabet stigla, u bolnici je bilo oko 200 bolesnika, a svi lekari i bolničarke su ili umrli, ili ležali među pacijentima. Iako svesna svih opasnosti, dr Ros se predala poslu. Bila je izuzetno hrabra, i znala je da nema mnogo šanse da preživi jer je tufus bio veoma rasprostranjen.
"Gotovo sigurno se zarazila tifusom čim je ušla u bolnicu. Tamo je bilo skoro pakleno. U krevetima je ležalo po troje ljudi, mrtvi su bili pomešani sa živima... Vaši su bile svuda, što je bio i način na koji se dobijao tifus. Ona je morala da zna da će gotovo sigurno dobiti tifus, a ipak je pristala", kaže ambasadorka Kameron.
Samo nedelju dana po dolasku u Kragujevac, i dr Elizabeta Ros počela je da oseća prve znake tifusa. Radila je sama u teškim uslovima ostajući sa bolesnicima sve dok je mogla da stoji na nogama. Kako u njenoj bolnici nije bilo sestara, pomoć joj je pritekla osoblje Bolnice škotskih sestara. Brigu o njoj vodila je dr Frensis Bejkfild i medicinske sestre Luiza Džordan, Medž Nil-Frejzer, Agnes Minishul koje su se dobrovoljno javile.
Posle trinaest dana borbe sa tifusnom groznicom umrla je 14. februara 1915. na svoj 37. rođendan od gangrene ždrela.
"Proslava onog najboljeg u ljudima"
Dr Elizabeta Ros je uz sve vojne počasti sahranjena na groblju u Kragujevcu, februara 1915. godine, a na njenom grobu je ispisano: "Narodu ste našem darivali srce, vaša dela krase zraci našeg sunca". Kraj nje počivaju i njene saborkinje, medicinske sestre Lorna Feris i Mejbel Dirmer.
Euronews Srbija
"Primer lekara i medicinskih sestara od pre sto jedanaest godina dira u samu srž ljudskih vrednosti da se pomogne drugim ljudima i da se zna da su zajednice bolje kada radimo zajedno", kaže Nevenka Bogdanović, sekretar Crvenog krsta u Kragujevcu.
Luiz Miler, spisateljica i istraživačica iz Edinburga ističe da je smrt dr Ros, iako nesumnjiva tragedija, istovremeno i "proslava onog najboljeg u ljudima".
"Zamislite taj nesebični čin ljudi koji su kada je trebalo odlučili da pređu okean da bi pomogli Srbiji tokom epidemije tifusa u Prvom svetskom ratu. Elizabet Ros je, prema mom mišljenju, svetionik našeg vremena. Svakog dana se budimo sa lošim vestima, ali njena žrtva nas podseća, da nijedna zemlja ne stoji sama, da moramo da pomažemo jedni drugima", kaže Miler za Euronews Srbija.
U znak zahvalnosti i poštovanja prema dr Elizabet Ros, u Kragujevcu jedna ulica nosi njeno ime, a omladinska terenska jedinica Crvenog krsta Kragujevac zove se "Terenska jedinica Dr Elizabet Ros".
Više o dr Elizabet Ros pogledajte u novoj epizodi emisije Nepoznata Evropa u priloženom videu.
Komentari (0)