Neverovatan snimak iz evropske prašume: Krdo bizona spasava mladunče od čopora vukova
Komentari
Istraživači su prvi put uspeli da snime napad vukova na evropske bizone u Bjalovješkoj prašumi u Poljskoj, što je potpuno promenilo dosadašnje razumevanje odnosa predatora i plena u tom području.
Kamera postavljena u poljskoj prašumi zabeležila je izuzetno redak i neočekivan prizor vukova koji napadaju krdo bizona sastavljeno od odraslih jedinki, mladih životinja i tek rođenog mladunčeta, pokazuje novo istraživanje.
Događaj se odigrao 15. septembra 2025. godine. Na snimku se najpre pojavljuje pet vukova (Canis lupus), a odmah za njima tri ženke bizona i novorođeno mladunče. Na video-zapisu vidi se kako ženke kreću u poteru za vukovima, ostavljajući mladunče samo i nezaštićeno. Vukovi tada opkoljavaju mladunče, grizu ga za vrat i pokušavaju da ga odvuku, ali mu u pomoć priskaču dve ženke. Vukovi se potom vraćaju i po drugi put hvataju mladunče u pozadini snimka. Ovoga puta, međutim, čitavo krdo bizona staje u njegovu odbranu i prekida napad.
Snimak potiče iz Bjalovješke prašume, najstarije i najbolje očuvane nizijske šume u umerenom pojasu Evrope, u kojoj živi najveća populacija evropskih bizona na svetu (Bison bonasus). Šuma se prostire na oko 141.900 hektara duž granice između Poljske i Belorusije. Prema novoj studiji, na poljskoj strani živi više od 870 bizona, dok ih je na beloruskoj strani oko 730.
Evropski bizon, poznat i kao "kralj šume", obično se smatra vrstom koja nema prirodne predatore, izuzev čoveka. Međutim, ovaj snimak dovodi takvu pretpostavku u pitanje.
"Koliko je nama poznato, predstavljamo prvi video-dokaz napada vukova na krdo evropskih bizona u Bjalovješkoj prašumi", napisali su istraživači u studiji objavljenoj 29. maja u naučnom časopisu "Ecology and Evolution".
"Iako snimak ne prikazuje direktno usmrćivanje životinje, sugeriše da bi i drugi napadi na evropske bizone potencijalno mogli da budu uspešni", naveli su autori.
Istorijski dokumenti pokazuju da su napadi vukova na evropske bizone nekada bili mnogo češći. Između 1840. i 1849. godine u Bjalovješkoj prašumi beleženo je u proseku oko osam ubijenih bizona godišnje.
Ova šuma bila je omiljeno lovište evropskih vladara još od 14. veka, zbog čega danas postoje tako detaljni istorijski zapisi, piše Live Science.
Evropski bizoni izumrli su u divljini 1919. godine, ali su ponovo naseljeni u Bjalovješkoj prašumi 1952. godine. Prvi potvrđeni slučaj da je vuk usmrtio bizona nakon toga datira iz sredine devedesetih godina prošlog veka.
Posle toga činilo se da su se vukovi uglavnom hranili srnama (Capreolus capreolus), jelenima (Cervus elaphus) i divljim svinjama (Sus scrofa), verovatno zato što su te životinje mnogo lakši plen od bizona, naveli su istraživači.
Međutim, sada je jasno da "evropski bizon zapravo predstavlja potencijalni plen za vukove".
"Ovo otvara pitanja zašto su pokušaji predacije tako retki, da li se bizon i dalje može opisivati kao vrsta bez prirodnih predatora i kakve posledice to može imati po zaštitu i upravljanje ovom vrstom", navodi se u studiji.
Zanimljiv trend u Bjalovješkoj prašumi jeste i rast brojnosti vučjih čopora, verovatno kao posledica zabrane lova uvedene krajem osamdesetih godina prošlog veka.
Takva promena mogla bi da dovede do češćih napada na bizone u budućnosti, jer veći čopori mogu uspešnije da savladaju krupniji plen.
"Ako se pokaže da se predacija evropskih bizona, posebno mladih jedinki, događa češće nego što se ranije pretpostavljalo, vukovi bi mogli da imaju malu, ali potencijalno važnu ulogu u prirodnom regulisanju brojnosti bizona", napisali su istraživači.
Regulacija bi mogla zauzvrat da doprinese smanjenju sukoba između ljudi i bizona, dodali su oni.
Komentari (0)