Da li je ugrožena beogradska baza Viz era? Šta kaže kompanija o novom pravilniku, a šta odgovara Direktorat
Komentari
04/06/2026
-21:34
Vikend u Milanu, letovanje na Kritu ili obilazak Madrida danas su dostupniji nego ikad za putnike iz Beograda, između ostalog, i zahvaljujući niskotarifnim letovima kompanije Viz Er (Wizz Air). Međutim, ova mađarska avio-kompanija oštro je reagovala na najnoviju izmenu regulatornog okvira, koju je krajem marta usvojio Direktorat civilnog vazduhoplovstva, a koja, kako kažu iz Viz-a, može ovu kompaniju da prisili da obustavi operacije svoje baze u Beogradu.
U svom saopštenju Viz je izmene regulative ocenio kao "kršenje obaveza Srbije prema Evropi", te da je cilj izmen da se kompanija prisili da od novembra 2026. obustavi operacije svoje baze u glavnom gradu Srbije.
U saopštenju se dalje navodi da su postupci nadležnih srpskih institucija "proračunat napad na konkurenciju, slobodu izbora potrošača, povezanost i hiljade radnih mesta u Srbiji", uz tvrdnju da predstavljaju kršenje obaveza koje Srbija ima na osnovu Sporazuma o Zajedničkom evropskom vazduhoplovnom području (ECAA), kolokvijalno nazvanom Sporazum o Otvorenom nebu.
"Od 2010. godine, Viz er je značajno ulagao u Srbiju, doprinoseći ekonomiji zemlje sa više stotina miliona evra, uz prevoz više od 14 miliona putnika i podršku turizmu, trgovini i zapošljavanju širom zemlje. Avio-kompanija je izgradila široku mrežu pristupačnih direktnih veza između Srbije i velikih evropskih gradova - 29 ruta ka 26 gradova u 10 zemalja, čineći putovanja dostupnim građanima Srbije, kompanijama, studentima i turistima", navodi se u saopštenju.
Viz je u svojoj oštroj reakciji čak objavio i snimak direktora korporativnih poslova Ovena Džounsa koji je snimio poruku srpskim vlastima u Knez Mihailovoj ulici.
"Srpske vlasti preduzimaju mere kako bi pokušale da primoraju Viz er da zatvori svoju bazu ovde u Beogradu. Verujemo da su obe mere nezakonite i diskriminatorne, te da štete fer konkurenciji, štete mogućnosti izbora za potrošače i štete hiljadama radnika u Srbiji. Ovde smo da podstaknemo srpske vlasti da poštuju svoje obaveze u skladu sa međunarodnim sporazumima, kako bi obezbedile fer tržišne uslove za sve avio-kompanije koje posluju u Beogradu. Da podstaknu investicije i obezbede povezanost putem povoljnih avio-karata za građane Srbije i u budućnosti. Mi u Vizu posvećeni smo Srbiji. Održavamo skoro 30 direktnih linija iz Beograda. Ovde smo da pružimo povoljne cene i veći izbor našim veoma lojalnim putnicima iz Srbije, Takođe smo ovde da podržimo više od 200 kolega u bazi Viz Era u Beogradu, koji su tokom proteklih 15 godina izgradili i razvijali tu bazu", rekao je on.
U čemu Viz vidi problem?
Za prosečnog putnika pitanje je vrlo jednostavno: ako bi se propisi tumačili restriktivnije, Viz er bi mogao da smanji broj baziranih aviona i letova iz Beograda, što bi značilo manje destinacija i potencijalno skuplje karte.
Objašnjavajući najnoviju izmenu regulatornog okvira, portal Tango Six piše da je reč o vazduhoplovno regulatornom pitanju koje na prvi pogled deluje usko tehnički: način na koji se tumače i dodeljuju saobraćajna prava stranim avio-prevoziocima.
Suština spora koji je javno eskalirao nakon, kako Tango Six saznaje, nedavnih inicijativa Viza da od nadležnih srpskih institucija dobije pojašnjenje, leži u izmenama propisa Direktorata civilnog vazduhoplovstva kojima se uređuje poslovanje stranih avio-kompanija, a koje se posebno tiču korišćenja saobraćajnih prava takozvane treće i četvrte slobode. Reč je o osnovnim pravima koja regulišu međunarodni vazdušni saobraćaj: treća sloboda omogućava prevoziocu da preveze putnike iz svoje matične države u drugu državu, dok četvrta sloboda pokriva prevoz iz te strane države nazad u matičnu.
Tanjug/ Wizz Air/Ivan Zupanc
Prema pravilima koja su izmenjena u martu, Srbija je izričito propisala da će dozvole za redovni međunarodni saobraćaj biti izdavane samo za letove koji počinju ili se završavaju u državi koja je prevozioca odredila (državi designacije), odnosno bilo gde unutar Evropske unije kada je reč o prevoziocima sa sedištem u EU. Iako izmena deluje tehnički, ona pojačava princip da strani prevozioci u Srbiji prvenstveno treba da koriste saobraćajna prava za povezivanje Srbije sa svojim matičnim tržištem. Naglasak se time stavlja na tradicionalne operacije treće i četvrte slobode, kod kojih vazduhoplov započinje i okončava svoje putovanje na teritoriji države designacije prevozioca.
Potencijalno sporan aspekt direktnije je vezan za mađarsku nisko-tarifnu avio-kompaniju Viz er. Prevozioci poput ove kompanije razvili su deo svog poslovnog modela sa konceptom zasnovanim na lokalnom stacioniranju (baziranju) aviona i posada, na primer u Beogradu. Viz er je tako jedina inostrana avio-kompanija koja je bazirana u Srbiji, na osnovu dosadašnjeg tumačenja ugovora o Otvorenom nebu koji liberalizuje saobraćaj EU i ne-EU zemalja.
Kako Viz tumači nove izmene, eksplicitnim vezivanjem operativnih dozvola za prava treće i četvrte slobode, novi propis sužava prostor za tumačenja koja bi mogla da dozvole postojanje baze u Beogradu.
Sa druge strane, izmene ne zabranjuju direktno stranim prevoziocima da baziraju vazduhoplove u Srbiji. One, međutim, uspostavljaju jasniji pravni okvir koji favorizuje tradicionalni međunarodni saobraćaj između Srbije i države designacije prevozioca, umesto razgranatih operacija "od tačke do tačke" koje se sprovode iz same Srbije.
Kako dalje objašnjava Tango Six, inostrani prevozilac koristi treću i četvrtu slobodu da poveže svoju matičnu državu sa Srbijom, dakle avion dolazi iz inostranstva, opslužuje liniju i vraća se u matičnu bazu. Model koji koriste niskotarifni prevozioci poput Viz era temelji se na suprotnoj logici: vazduhoplovi i posade stacionirani su u Beogradu, gde i prenoće, a odatle leteći ka nizu destinacija, odnosno nizu različitih zemalja, vraćaju se u Beograd kao u svoju de fakto matičnu bazu.
Tanjug/BEG AIRPORT
Ukoliko bi se Vizu, na primer, onemogućilo da ima bazirane avione na "Nikoli Tesli", on bi ključne jutarnje polaske tako prepustio Er Srbiji, odnosno srpska nacionalna avio-kompanija bi profitirala. Operativna fleksibilnost Viz era se smanjuje ako, na primer, avion nakon Beograda kao destinacije mora vratiti u neku početnu inostranu bazu.
Direktorat: Novi pravilnik nikome ne uskraćuje prava
Da nijednom avio-prevozniku nije uskraćeno pravo obavljanja letova između Srbije i država članica Evropske unije, niti pravo otvaranja novih linija u skladu sa važećim međunarodnim sporazumima, saopštio je Direktorat civilnog vazduhoplovstva Srbije.
"Direktorat civilnog vazduhoplovstva Srbije svoje nadležnosti obavlja profesionalno, nepristrasno i u skladu sa domaćim i međunarodnim propisima, uz puno poštovanje principa ravnopravnosti i fer konkurencije. Važno je da javnost bude tačno informisana da predmetne regulatorne izmene ne predstavljaju ograničavanje prava saobraćaja, već uređivanje regulatornog okvira koji se jednako primenjuje na sve avio-prevozioce koji posluju na tržištu Republike Srbije", navodi se u saopštenju.
Direktorat poručuje da će i ubuduće nastaviti da postupa transparentno i odgovorno, u interesu bezbednog, stabilnog i konkurentnog razvoja civilnog vazduhoplovstva Srbije.
Komentari (0)