Crna realnost femicida: "Epidemija" nasilja koja uzima živote žena, kako je sprečiti
Komentari
11/01/2026
-16:00
Femicid - ubistvo žene motivisano njenim polom - i dalje je alarmantno prisutan u Srbiji. Do kraja 2025. godine, prema podacima organizacija za zaštitu prava žena, najmanje 17 žena izgubilo je život u ovakvim okolnostima, često u kontekstu porodičnog ili partnerskog nasilja. Stručnjaci upozoravaju da čak i jedan izgubljeni život predstavlja pretnju bezbednosti i naglašavaju značaj preventivnih mera, edukacije javnosti i podrške žrtvama kako bi se sprečili tragični ishodi.
"Za sada je ubijeno 17 žena, prošle godine je bilo 18, bojim se da će taj boroj biti isti ove godine. Najveći broj žena koje su ubijene imaju više do 46 godina. Ove godine bivši ili sadašnji partneri su oduzeli živote ženama u devet slučajeva, ali ubijeno je šest majki od strane sinova i jedna baku. Prošle godine je bila jedna majka, a ove godine se taj broj povećao. Takođe, da tako kažem, primat, je preuzelo ubistvo nožem. Četiri ubistva su se dogodila na taj način, jedno oružje, davljenje i prebijanje", za Euronews Srbija kaže Vanja Macanović iz Autonomnog ženskog centra.
Euronews Srbija
Koordinatorka Sigurne kuće u Beogradu Vesna Stanojević u razgovoru za Euronews Srbija kaže da je i jedan život previše, a kamo li kada, naglašava, ta brojka postaje dvocifrena.
"To je podatak koji se, nažalost, ponavlja svake godine. Mi skoro svake godine imamo po 20 i više ubijenih žena. I šta mi radimo? Samo ih na kraju godine brojimo“, kaže Stanojević.
Najveći broj femicida dogodio se u porodičnom okruženju, pokazuju podaci. Upravo zato, ističe Stanojević, najopasnije mesto za ženu u Srbiji često je sopstvena kuća.
Pixabay
"Godinama govorimo da je žena najnesigurnija u svom domu. I to se iznova potvrđuje. Nije svaka žena u mogućnosti da prijavi nasilje, pogotovo one koje žive u manjim zajednicama, gde se problemi guraju pod tepih zbog "porodične časti" i sramote“, kaže ona.
Kako dodaje, u takvim okolnostima, prvi korak ka spasavanju života može biti jednostavno - razgovor.
"Ako ne može da prijavi, neka bar kaže – sestri, komšinici, prijateljici. Neka podeli svoju priču, neka ispriča kako živi. Svaka žena treba da zna da nije sama i da pomoć postoji“, poručuje Stanojević.
Za mnoge žene, Sigurna kuća je mesto na kom se, posle života sa nasilnikom, prvi put osećaju bezbedno.
Tanjug/Miloš Milivojević
"Kod nas su sve usluge besplatne. Ne postoji nijedna koju žena mora da plati. Imaće krov nad glavom, hranu, sigurnost i podršku. A ono što je najvažnije – osetiće da više nisu same“, naglašava ona.
Ipak, kako dodaje, boravak u Sigurnoj kući je samo prvi korak. Slede godine samostalnog života, često bez podrške porodice, bez posla, bez sredstava.
"Zapošljavamo ih dok su još kod nas, povezujemo ih sa donatorima i institucijama, obezbeđujemo pomoć od grada. To nije mnogo, ali nekima znači novi početak“, kaže.
Femicid u Srbiji u 2025. godini ostaje alarmantan problem. Organizacije poput Autonomnog ženskog centra beleže najmanje 17 ubijenih žena, dok se istovremeno upozorava da postoje brojni slučajevi koji nisu obuhvaćeni zvaničnom statistikom. Najčešće su žrtve žene koje su bile izložene porodičnom ili partnerskom nasilju, a ubistva se većinom dešavaju u njihovim domovima - prostorima u kojima bi trebalo da se osećaju najsigurnije.
Kako prijaviti nasilje u Srbiji?
- Jedinstveni SOS telefon za Vojvodinu: 0800-10-10-10, besplatan poziv radnim danima od 10 do 20 časova
- Prijava nasilja u porodici (MUP): 0800-100-600
- Policija: 192
- Sigurna kuća
- Brojevi za psihosocijalnu i pravnu podršku ženama mogu se pronaći za pojedinačne gradove na stranici Autonomnog ženskog centra.
- Autonomni ženski centar – SOS telefon za podršku ženama žrtvama nasilja: 0800 100 007, radnim danima od 10 do 20 časova
- SOS telefon za žene i decu žrtve nasilja: 3626-006, od 14 do 18 časova
- Ženske organizacije koje pružaju pomoć i podršku
Akcije i preporuke
Organizacije civilnog društva i stručnjaci ističu važnost praćenja i analize slučajeva femicida, edukacije javnosti, destigmatizacije prijavljivanja nasilja i pružanja podrške žrtvama - psihološke, pravne i ekonomske. Nacionalni okvir i strategije za prevenciju nasilja nad ženama kontinuirano se razvijaju, a stručnjaci naglašavaju da nijedna žena ne sme izgubiti život zbog nasilja.
Društveni i međunarodni kontekst
Srbija je posvećena primeni međunarodnih standarda zaštite žena od nasilja. Statistike pokazuju da femicid i dalje predstavlja ozbiljnu posledicu rodno zasnovanog nasilja, često kao rezultat dugotrajnog i ponavljajućeg nasilja.
Femicid je društveni problem koji zahteva koordinisan pristup svih relevantnih aktera - od civilnog sektora i stručnjaka do šire zajednice. Prevencija, edukacija i pravovremena podrška žrtvama ključni su za smanjenje broja tragičnih slučajeva.
Komentari (0)