U kojim zemljama važi srpska zdravstvena knjižica: Troškove lečenja u inostranstvu pod određenim uslovima plaća država
Komentari
05/07/2025
-18:00
Letovanje u inostranstvu može lako da se zakomplikuje ako se razbolite ili povredite, a niste sigurni da li vaša zdravstvena knjižica važi van Srbije. Mnogi građani ne znaju da, u zavisnosti od zemlje u koju putuju, mogu imati pravo na besplatno ili povlašćeno lečenje, ali samo ako su ispunjeni određeni uslovi.
Srpska zdravstvena knjižica ne važi svuda na isti način. U nekim zemljama vam je potreban poseban formular iz RFZO, u drugima je dovoljna samo knjižica, dok u pojedinim državama troškove morate najpre sami da platite, a tek kasnije možete da tražite refundaciju.
Republički fond za zdravstveno osiguranje (RFZO) ima potpisane bilateralne sporazume sa 25 država i jednom kanadskom provincijom (Kvebek), koji omogućavaju građanima Srbije da koriste zdravstvene usluge u inostranstvu po različitim uslovima.
A to su Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Francuska, Holandija, Hrvatska, Luksemburg, Mađarska, Nemačka, Poljska, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Turska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Severna Makedonija, Italija, Norveška, Rusija, Grčka, Španija, Tunis, Švajcarska i prethodno pomenuti Kvebek.
Zemlje u kojima je moguće lečenje bez plaćanja
U nekim državama građani Srbije mogu da se leče kao da su u Srbiji, bez plaćanja, ali samo ako pre puta izvade odgovarajući formular iz Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje. To se zove princip osiguranja, odnosno ako ste osigurani u Srbiji, vaša prava mogu biti preneta na zdravstveni sistem zemlje u koju putujete.
Ovaj princip važi u Nemačkoj, Austriji, Belgiji, Luksemburgu, Holandiji, Francuskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Bugarskoj, Rumuniji, Severnoj Makedoniji i Turskoj.
Da biste ostvarili pravo na lečenje, potrebno je da pre odlaska odete u najbližu filijalu RFZO i zatražite odgovarajući obrazac (npr. SRB/GER 111 za Nemačku). Taj formular nosite sa sobom i prilikom eventualnog odlaska kod lekara u inostranstvu, predate ga lokalnom osiguranju ili ustanovi.
Tanjug/AP/David Goldman
Takođe, neophodno je da se lečite u državnim zdravstvenim ustanovama, jer privatne klinike u većini slučajeva ne prihvataju ove formulare.
U suštini, princip osiguranja znači da država u kojoj boravite preuzima obavezu da vas leči, ali na osnovu vašeg osiguranja u Srbiji. Međutim, sve mora biti unapred pripremljeno i formalno potvrđeno - u suprotnom, plaćate sve iz svog džepa.
Gde možete dobiti besplatnu hitnu pomoć?
U pojedinim zemljama građani Srbije mogu da dobiju hitnu ili neophodnu medicinsku pomoć samo uz važeću zdravstvenu knjižicu, bez potrebe da prethodno uzmu bilo kakav formular iz RFZO. To je moguće zahvaljujući međudržavnim sporazumima o reciprocitetu, odnosno dogovorima po kojima se građanima druge države pruža pomoć kao što bi se i njihovim državljanima pomoglo u Srbiji.
Ovaj princip trenutno važi u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Sloveniji.
U praksi, to znači da tokom putovanja u ovim zemljama možete otići u državnu zdravstvenu ustanovu, pokazati važeću knjižicu i dobićete pomoć bez dodatnog plaćanja.

profimedia
Ipak, treba znati da se ovo odnosi samo na hitne slučajeve i medicinsku pomoć koja ne može da čeka povratak u Srbiju.
Važno je i da knjižica bude overena i važeća, jer u suprotnom gubite pravo na besplatnu pomoć, a troškove snosite sami.
Kada vam država refundira troškove?
Ako se tokom boravka u inostranstvu nađete u situaciji da morate da platite zdravstvenu uslugu iz svog džepa, ne znači da ste automatski ostali bez prava da vam država Srbija to nadoknadi. U određenim slučajevima, možete tražiti refundaciju troškova lečenja od RFZO po povratku kući.
Ovo se najčešće dešava ako se lečite u zemlji sa kojom Srbija ima potpisan sporazum o socijalnom osiguranju, ali niste imali odgovarajući formular (recimo, neko zaboravi da pre puta ode po njega), ili niste znali da se određeni trošak može pokriti samo uz uput iz Srbije.
Kako to izgleda u praksi? Recimo da ste tokom letovanja u Austriji, zbog iznenadne bolesti, morali da posetite lekara i platite pregled. Čuvate originalni račun, medicinsku dokumentaciju i po povratku se obraćate RFZO sa zahtevom za refundaciju.
Euronews
Potom, komisija RFZO odlučuje da li ćete i koliko novca dobiti nazad, na osnovu cena koje bi ista usluga koštala u Srbiji.
Važno je naglasiti da refundacija nije garantovana u punom iznosu. Često RFZO vraća iznos do visine koji bi ta usluga koštala u Srbiji, što znači da u skupljim državama (poput Nemačke ili Švajcarske) može ostati značajna razlika koju pokrivate sami.
Zato je najbezbednije, ako putujete u zemlje s kojima Srbija ima sporazum, da pre puta odete u filijalu RFZO i uzmete odgovarajući formular – tako izbegavate nepotrebne troškove i papirologiju.
Kakva pravila važe u Grčkoj?
Srbija i Grčka imaju zaključen bilateralni sporazum o socijalnom osiguranju, ali on ne obuhvata zdravstvenu zaštitu u smislu direktnog korišćenja usluga kao u Nemačkoj, Austriji ili Hrvatskoj.
To znači da princip osiguranja ne važi za Grčku, ne postoji ni princip reciprociteta, ali važi princip refundacije.
Dakle, ako se razbolite ili doživite povredu u Grčkoj, zdravstvene troškove morate najpre da platite sami, a po povratku u Srbiju možete da podnesete zahtev RFZO-u za refundaciju dela troškova, ali samo ako je u pitanju hitna medicinska pomoć i ako dostavite kompletnu medicinsku i finansijsku dokumentaciju (računi, izveštaji, dijagnoze itd.).
Ipak, preporuka je da kada putujete u Grčku, najsigurnije je da imate privatno putno zdravstveno osiguranje, jer RFZO ne pokriva sve troškove, a refundacija nije zagarantovana ni potpuna.
Komentari (0)