Mladi u Srbiji prednjače u postu: Da li je reč o veri ili etičkom buđenju Generacije Z?

Nedavno istraživanje koje je sproveo IPSOS donosi iznenađujuće podatke o religioznosti u Srbiji. Dok se okrenutost Bogu i tradiciji obično povezuje sa starijim generacijama, studija otkriva da čak 22 odsto ukupnog stanovništva Srbije redovno posti. Ipak, najzanimljiviji je podatak da u uzdržavanju od hrane prednjače mladi – Generacija Z, među kojima čak 28 odsto redovno praktikuje post. Ovaj trend nije izolovan, već je potkrepljen brojnim svetskim anketama koje istražuju ulogu religije u životima mladih i razloge njihovog pridržavanja dogmi.

Kako bismo dublje razumeli ovaj fenomen, razgovarali smo sa verskim analitičarom Draškom Đenovićem, koji nudi kompleksniji pogled na statistiku posta i religioznosti.

"Ta istraživanja su jako upitna, jer šta znači postiti? Ako post gledamo kroz uzdržavanje od određene hrane, to je jedna stvar. Međutim, ako gledamo kroz prizmu crkve, kroz nauku hrišćanske vere, post nije samo uzdržavanje od određene hrane, već jednostavno i promena misli", objašnjava Đenović u razgovoru za Euronews Srbija.

On oštro kritikuje površno shvatanje posta, ističući da se suština ogleda u duhovnoj transformaciji, a ne pukom odricanju od jela.

"Ništa nam ne znači što nećemo jesti meso i mlečne proizvode, a onda odemo kući, zatvorimo vrata i mlatimo ženu i decu. Znate, tu jednostavno nema ni 'P' od posta"

Analitičar naglašava da post nije dijeta, već mnogo više od toga: "Mnogo je bitniji onaj deo promena uma i srca nego da li ćemo slučajno da popijemo kafu s mlekom ili ne".

Prema crkvenim učenjima, post podrazumeva i uzdržavanje od alkohola i cigareta, pored prilagođavanja ishrane.

Kada je reč o Generaciji Z, Đenović postavlja pitanje pravih motiva. Primećuje da su pripadnici ove generacije, rođeni otprilike između 1995. i 2010. godine, sve više okrenuti vegetarijanskoj ishrani i brizi o životinjama.

"Ne žele da jedu meso zato što ne žele da se životinje ubijaju zbog njihove prehrane, zbog samoodrživosti ekosistema i mnogi od njih poste zapravo cele godine ako gledamo na taj način", kaže Đenović.

Euronews

Stoga, važno je razjasniti da li se u ovim slučajevima zaista radi o veri i religioznosti u tradicionalnom smislu, ili su faktori poput etičkih uverenja o ishrani i ekološkoj svesti ti koji utiču na istraživanja.

"Poenta je da ja ne znam koja su bila pitanja kada su ljudi intervjuisani, kada ste dobili ove podatke, jer zapravo anketari su ti koji moraju da postave ta potpitanja da bi se dobilo tačno zašto toliki procenat posti ili ne", ističe analitičar, ukazujući na metodološke izazove.

Ovaj trend nije specifičan samo za Srbiju. Đenović pominje i globalne tendencije, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama, gde su crkve sve punije, i to upravo zahvaljujući Generaciji Z.

"Ako su se prethodnih 40 godina praznile, sada se pune", objašnjava on, navodeći zapažanja komentatora poput Čarlija Kirka, koji je često govorio o povratku mladih crkvi. Brojne ankete, među kojima i one Associated Pressa, potvrđuju da se od 2020. godine, odnosno od početka pandemije koronavirusa, mladi sve više okreću crkvi i religiji uopšte.

Da li je 2020. godina zaista bila ključna prekretnica?

Đenović smatra da je situacija koja nas je naterala da ostanemo kod kuće i budemo sami sa svojim mislima, podstakla potragu za smislom u religiji. Za razliku od prethodnih generacija, koje su često kombinovale elemente različitih duhovnih učenja, Generacija Z se, kako primećuje Đenović, "jednostavno više okreće hrišćanskoj crkvi". Uticaj pandemije i boravak u kući svakako je imao svoju ulogu.

Euronews

Verski analitičar deli i svoje iznenađujuće iskustvo iz Srbije:

"Ja znam, što se tiče naših podneblja, da postoji čitava jedna grupa mladih... koja se zapravo zainteresovala za Sveto pismo upravo u vreme korone preko društvenih mreža, preko jednog, hajde da kažem, influensera"

On opisuje primer iz južne Srbije, iz sela koja se prazne, gde je naišao na grupu od "osam, deset mladih koji redovno čitaju Sveto pismo... svakog dana, deset, petnaest poglavlja, koji nastoje da žive po tome, koji vode jedan aktivni hrišćanski život"

Đenović slikovito dodaje: "Ja bih rekao tamo, ni babe tako ne žive, a kamoli neko ko ima 20 godina"

Statistika o postu među Generacijom Z, stoga, nudi mnogo više od prostog broja. Ona otvara kompleksna pitanja o prirodi vere u savremenom svetu, uticaju etičkih vrednosti, globalnih trendova i nepredvidivih događaja poput pandemije, koji mogu oblikovati duhovni put mladih ljudi.

Kompletan intervju možete pogledati u videu iznad teksta