Radomirović, Pejović i Stojiljković u emisiji "Direktno": Gde prestaje novinarstvo, a počinje propaganda

Koliku ulogu mediji danas imaju u oblikovanju političkih odluka građana i gde se zapravo završava novinarstvo, a počinje politička propaganda? U vremenu kada je informacija dostupna više nego ikada, ostaje otvoreno pitanje koliko su građani zaista informisani, a koliko usmeravani kroz medijski prostor. Kako smo došli do toga da je dijalog postao slabost, a ne snaga, i ko je postavio pravila po kojima je drugačije mišljenje često doživljeno kao problem, a ne kao prilika za razumevanje? 

Još davno je američki novinar i dvostruki dobitnik Pulicerove nagrade Valter Lipman upozorio da ljudi ne reaguju na stvarnost, već na sliku stvarnosti u svojim glavama. U takvom okruženju, pitanje je da li danas uopšte živimo u istom društvu ili u paralelnim percepcijama stvarnosti.

O ovim temama u emisiji "Direktno sa Minjom Miletić" govorili su profesor Fakulteta političkih nauka u penziji Zoran Stojiljković, glavni i odgovorni urednik portala "Pištaljka" Vladimir Radomirović i glavna i odgovorna urednica Euronews Srbija Dragana Pejović.

Radomirović: Građani teško dolaze do istine u podeljenom medijskom prostoru

Glavni i odgovorni urednik portala "Pištaljka", Vladimir Radomirović smatra da je jedno od ključnih pitanja savremenog društva to da li građani uopšte imaju dovoljno kvalitetnih informacija na osnovu kojih mogu da donose odluke o sopstvenom životu, uključujući i političko opredeljivanje na izborima.

Kako ističe, u praksi se sve češće postavlja dilema da li građani zaista razumeju realnost ili je samo vide kroz filtrirane medijske slike koje dolaze iz različitih centara moći.

Govoreći o ulozi medija, Radomirović se osvrće na teorijsko nasleđe Valtera Lipmana, ističući da je njegov osnovni doprinos bio u razumevanju odnosa između stvarnosti, medija i javnosti. 

"Lipman je smatrao da novinari treba da pomognu i političarima i javnosti da razumeju složene procese u svetu, jer političari nemaju vremena da ulaze u sve detalje. Novinari bi trebalo da im sažvaću informacije i predstave ih na razumljiv način", navodi Radomirović.

Međutim, on smatra da se taj ideal u praksi često gubi, posebno u društvima sa izraženim političkim podelama. Prema njegovim rečima, u Srbiji je proces transformacije medija kroz poslednje decenije doveo do toga da se novinari često ne doživljavaju isključivo kao posrednici informacija, već kao akteri društvenih i političkih sukoba.

Euronews Srbija

Radomirović podseća da koreni takvog stanja sežu još u period kasnog socijalizma i političkih previranja krajem osamdesetih godina, kada su se, kako kaže, formirale prve jasne medijske i političke podele. 

"Novinari su tada, ali i kasnije, sve češće počeli da se posmatraju kao društveno-politički radnici, što se delom prenelo i u period posle 2000. godine", navodi on.

Prema njegovoj oceni, dodatni problem nastaje u savremenom kontekstu, u kojem se politički i ekonomski interesi sve više prepliću. 

"Danas imamo situaciju u kojoj se politički uticaji ukrštaju sa interesima kapitala i vlasničkim strukturama medija. U takvom okruženju novinari često rade u okvirima koji nisu potpuno nezavisni, već su uslovljeni interesima vlasnika ili političkih aktera", kaže Radomirović.

Zbog toga, dodaje, građanima postaje sve teže da razlikuju činjenice od interpretacija. 

"Kada gledate različite medije, često imate potpuno različite verzije iste stvarnosti. I onda kao običan građanin teško možete da utvrdite gde je istina", ističe on.

Euronews Srbija

Govoreći iz sopstvenog profesionalnog iskustva, Radomirović se osvrnuo i na period rada u redakciji "Politike", navodeći da su pritisci na novinare i slučajevi cenzure prisutni duže vreme.

"Ukazivali smo na cenzuru i sukobe interesa, ali smo nailazili na zid. To pokazuje da problemi u medijima nisu novi, već imaju kontinuitet", navodi on.

On podseća i na pojedine slučajeve iz ranijih godina, uključujući i otkaze novinarima i optužbe za politički pritisak, kao i na ubistva novinara koja su, prema njegovim rečima, pokazala koliko je profesija i dalje izložena rizicima. 

Pejović: Publika će se zasititi dezinformacija na mrežama

Glavna i odgovorna urednica Euronews Srbija Dragana Pejović ocenila je u emisiji „Direktno sa Minjom Miletić“ da su društvene mreže postale dominantan, ali ne i pouzdan izvor informacija, uz napomenu da će se publika, kako veruje, vremenom zasititi dezinformacija i ponovo tražiti kredibilne medije na koje može da se osloni. 

"Društvene mreže uopšte nisu relevantne kao izvor informacija, osim kao trag koji mora dodatno da se proveri", istakla je Pejović.

Govoreći o ulozi medija i pojmu "društvenih delatnika", Pejović je rekla da se u javnom prostoru često pojednostavljuje odgovornost, jer se zaboravlja da problem nije samo u komercijalnim ili političkim interesima, već i u interpretaciji stvarnosti. 

"Društveni delatnik je i onaj koji kaže da je sve mirno, dok iza njega gori zgrada, ako je to u interesu neke politike", navela je ona.

Euronews Srbija

Pejović je dodala da je dijalog u medijskom i političkom prostoru sve teži, uz ocenu da su i politički akteri doprineli njegovom slabljenju kroz odluke o selektivnim nastupima u medijima. Istovremeno, istakla je da novinari i urednici moraju da insistiraju na otvorenosti i dostupnosti sagovornika, bez obzira na političke razlike.

Ona je ukazala i na pojavu, kako je rekla, "agresivnog nametanja profesionalnog autoriteta" u delu medijske scene, uz istovremeno diskreditovanje drugih medija i novinara.

"Ako postoji potreba da vas neko drugi priznaje kao jedinog profesionalnog, a ne poštuju se kodeks i zakon, onda treba preispitati sopstvenu ulogu u novinarstvu", istakla je Pejović.

Stojiljković: Medijsko tržište u Srbiji prenatrpano, a kvalitet opada

Profesor Fakulteta političkih nauka u penziji Zoran Stojiljković ocenio je da je savremeni medijski prostor u Srbiji oblikovan dubokim promenama koje su nastale poslednjih decenija, posebno sa razvojem društvenih mreža i digitalnih platformi. Kako je naveo, nakon 2012. godine dolazi do ubrzanog razvoja modernih medijskih i kampanjskih sredstava, dok su društvene mreže od početka 2000-ih potpuno promenile način na koji građani dolaze do informacija.

Stojiljković je istakao da je medijsko tržište u Srbiji "plitko, ali prenatrpano", sa velikim brojem televizija, portala i drugih medija, dok istovremeno opadaju tiraži i tradicionalna gledanost. U takvom okruženju, kako je rekao, građani sve češće informacije dobijaju sa društvenih mreža, često bez dovoljne provere izvora i kvaliteta sadržaja.

Govoreći o prirodi novinarstva, Stojiljković je naveo da profesionalni standardi ostaju ključni, ali da su pod pritiskom političkih, ekonomskih i tehnoloških faktora. Posebno je ukazao na uticaj vlasničkih struktura, oglašivačkih interesa i sve češće upotrebe sadržaja koji dolazi iz neproverenih ili automatizovanih izvora, uključujući i veštačku inteligenciju.

Euronews Srbija

On je kritikovao i pojavu nedostatka dopisničke mreže i preuzimanja vesti bez dodatne obrade, ocenjujući da to dodatno smanjuje kvalitet informisanja. 

"Novinarstvo je danas između profesionalnih standarda i pritisaka različitih interesa, a ključni izazov je da se očuva proverena i kvalitetna informacija", poručio je Stojiljković.

Govoreći o ulozi medija u političkom prostoru, on je ocenio da mediji istovremeno učestvuju u kreiranju javne agende, ali i u njenoj interpretaciji, što utiče na formiranje javnog mnjenja. Kako je rekao, problem nastaje kada se gubi spremnost na dijalog i kada različite strane odbijaju da uvaže argumente drugih.

Stojiljković je dodao da je medijska scena opterećena podelama, nedostatkom autonomnih političkih aktera i praksom međusobnog gostovanja novinara u medijima, što, prema njegovim rečima, dodatno zatvara prostor za stvarnu raspravu.  

Kompletnu emisiju "Direktno sa Minjom Miletić" pogledaje u video prilogu na početku teksta.