SPC: Najveće srpske svetinje sa Svete Gore sutra u Beogradu
Komentari
12/05/2026
-21:08
Povodom izložbe posvećene 850 godišnjici od rođenja Svetog Save, u Beograd sutra stižu najznačajnije srpske svetinje iz Carske lavre manastira Hilandar na Svetoj Gori Atonskoj, koje su vezane za život prvog srpskog arhiepiskopa, zahvaljujući angažovanju patrijarha Srpske pravoslavne crkve Porfiriju i ugledu koji SPC ima u prijateljskoj Grčkoj i njenim najvažnijim ustanovama, saopšteno je danas iz SPC.
Kako se navodi, svetinje će na Aerodromu ''Nikola Tesla'' dočekati patrijarh i najviši predstavnici srpske države, uz crkvene i državne počasti.
Istorijska izložba jednostavnog naziva ''Sveti Sava'', koju Muzej Srpske pravoslavne crkve organizuje u Galeriji Srpske akademije nauka i umetnosti, trajaće od 15. maja do 19. jula.
To će biti potpuno jedinstvena i neponovljiva prilika da, pored drugih dragocenih umetničkih dela vezanih za ličnost i život Svetog Save, verni narod vidi i pokloni se mozaičnoj ikoni Bogorodice Odigitrije, pred kojom je usnuo u Gospodu Stefan Nemanja, u monaštvu proslavljen kao Sveti Simeon Mirotočivi.
Ikona je rad solunskih majstora sa kraja 12. veka i to je najstarija ikona sačuvana u riznici manastira Hi¬landara, a kako je sam Sveti Sava posvedočio u Žitiju Svetog Simeona - monah Simeon, zatražio je na samrti ikonu Bogorodice da pred njom preda duh svoj Gospodu.
Posetioci će moći da vide i ikonu Bogorodice Mlekopitateljnice (Galaktotrofuse), svetinji Saviine isposnice u Kareji.
Po poznijem predanju, ikonu je naslikao Sveti apostol i jevanđelist Luka, a Sveti Sava ju je tokom svog putovanja u Svetu zemlju dobio u manastiru Svetog Save Osvećenog u Jerusalimu zajedno sa patericom Svetog Save i ikonom Bogorodice Trojeručice, prema zaveštanju osnivača Svetog Save Osvećenog u VI veku.
Posetio će moći da vide i po mnogima najlepšu ikonu Hrista Pantokratora, remek delo vizantijskog slikarstva, datiranoj u 1260. godinu, kao i čuvenu ikonu Svetog Save i Svetog Simeona iz 15. veka, koju iko-nografske pojedinosti opredeljuju u XV stoleće.
Na izložbi će moći da se vidi i replika Hilandarskog igumanskog štapa, dar Aleksija III Anđela, poreklom iz Carigrada, iz 1199. godine, izrađenog od abonosa, jaspisa, srebra, pozlata i drugog dragog i poludragog kamenja.
Sveti Sava je hilandarski igumanski štap dobio od vizantijskog cara Aleksija III Anđela prilikom svog boravka u carskoj prestonici 1199. godine, kao simbol potvrde da novoosnovani srpski manastir i njegovo bratstvo na Atosu imaju pravo da samostalno postavljaju naredne, izabrane starešine manastira.
spc.rs
Za hilandarsko bratstvo je ovaj čin bio od velikog značaja, budući da je dotadašnja praksa na Atosu prilikom postavljanja novog igumana manastira podrazumevala njegov odlazak na carigradski dvor zbog potvrde koju bi dobio od samog cara.
Na izložbi i replika Paterice Svetog Save Osvećenog
Na izložbi će biti prikazana i replika Paterice Svetog Save Osvećenog, koju je tokom svog prvog pokloničkog putovanja u Svetu zemlju, 1229. godine, Sveti Sava dobio u Velikoj lavri Svetog Save osvećenog.
Sveto predanje kaže da je pre svoje smrti Sava Osvećeni odredio da se njegov štap – paterica postavi uz ikonostas glavne crkve njegovog manastira i prorekao da će sa Zapada doći njegov imenjak, monah "carskog roda" koji će uzeti njegovu patericu.
Posetioci će na izložbi moći da vide i Karejsku tipiku - prepisu iz prve četvrtine XIII veka, osnivačkom aktu, kojim su propisana i pravila posta i bogosluženja Isposnicu Svetog Save Osvećenog u Kareji, kao i repliku Ikone Bogorodice Trojeručice, paladijumu sve Srpske zemlje, a bila joj je posvećena i katedralna crkva u Skoplju.
Sveto predanje nas uči da je pripadala Svetom Jovanu Damaskinu, čija se odsečena desnica iscelila posle molitve pred njom.
Sveti Sava je ovu ikonu doneo iz Damaska, a docnije je izvesno vreme bila i u manastiru Studenici, odakle je na čudesan način, 1661. godine dospela na Svetu Goru, pred manastir Hilandar.
Ikona Bogorodice Trojeručice nalazi se u naosu glavne manastirske crkve u prosknitaru uz istočnu stranu jugozapadnog stuba, kraj igumanskog trona.
Komentari (0)