Godišnje 800 novih slučajeva: Doktor otkriva koji je prvi simptom karcinoma grkljana, a mnogi ga zanemaruju
Komentari
Dodajte Euronews kao željeni izvor na Google-u
U Srbiji se godišnje dijagnostikuje oko 800 novih slučajeva karcinoma larinksa, odnosno grkljana, a naša zemlja je među evropskim državama sa visokom stopom obolevanja od ove bolesti. Za pacijente posebno težak period može uslediti nakon operacije, kada ih čeka dug oporavak i prilagođavanje na promene u govoru, gutanju i svakodnevnom životu. Na temu puta pacijenata od prvih simptoma i dijagnostike, preko lečenja i operacije, do rehabilitacije i povratka svakodnevnim aktivnostima, za Euronews Srbija govorio je doktor Milan Dragišić, otorinolaringolog Univerzitetskog kliničkog centra Srbije.
"Brojka je zabrinjavajuća. Na prvi pogled možda ne deluje mnogo, ali s obzirom na to da je pre 10-15 godina bilo nekoliko stotina slučajeva manje, ovo je ipak zabrinjavajuće povećanje“, kaže dr Milan Dragišić.
Kako navodi, porast broja obolelih primećuje se i kroz svakodnevnu kliničku praksu, odnosno broj pacijenata koji se dijagnostikuju i operišu. Jedan od prvih simptoma koji ne bi trebalo zanemariti jeste dugotrajna promuklost.
"Svaka promuklost koja traje duže od dve nedelje razlog je za posetu ORL lekaru. Tu su, naravno, i otežano i bolno gutanje, krv u ispljuvku, kao i pojava različitih masa na vratu. U većini slučajeva bolest se manifestuje već kada je metastatska, tako da pacijenti primete izrasline i na vratu", upozorava Dragišić.
Dijagnoza se postavlja nakon pregleda i biopsije, a na osnovu patohistološkog nalaza i proširenosti tumora određuje se način lečenja. Među faktorima rizika posebno se izdvajaju pušenje i konzumacija žestokih alkoholnih pića.
"Nažalost, većina pacijenata koji se dijagnostikuju već je u nekim uznapredovalim fazama bolesti, gde je neophodno raditi šire operacije, tako da većina njih gubi trajno govor. To je ono što je problematično", kaže Dragišić.
Gubitak govora, dodaje, predstavlja veliki psihološki i socijalni teret, dok se pacijenti nakon lečenja suočavaju i sa problemima gutanja i rehabilitacijom.
Povezane vesti
Jedna od mogućnosti za rehabilitaciju jeste govorna proteza, koja omogućava prolazak vazduha između disajnih puteva i ždrelne šupljine i stvaranje glasa.
"Nekoliko dana nakon operacije mogu da počnu da koriste proteze i da krenu sa rehabilitacijom govora. To je najbolje rešenje za rehabilitaciju govora", objašnjava Dragišić.
Postoje i druge metode, poput ezofagusnog glasa, kojim pacijent uči da koristi vazduh iz želuca za stvaranje zvuka. Ipak, dostupnost samih proteza nije jedini problem. Pacijenti moraju da izdvajaju novac za potrošni materijal koji se koristi uz njih, što za mnoge predstavlja značajan mesečni trošak.
Zbog toga očekuje dodatnu podršku države, resornog ministarstva i Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje kako bi govorne proteze i prateći materijal bili dostupniji svim pacijentima.
"Na taj način bi oni brzo bili rehabilitovani po pitanju glasa i govora i samim tim bi se lakše resocijalizovali", zaključuje Dragišić.
Komentari (0)