Društvo

Sve novine koje donosi izmena krovnog zakona u obrazovanju - šta očekuje nastavnike, đake, ali i njihove roditelje

Komentari

Autor: Slavica Tuvić

04/12/2021

-

09:58

Sve novine koje donosi izmena krovnog zakona u obrazovanju - šta očekuje nastavnike, đake, ali i njihove roditelje
Sve novine koje donosi izmena krovnog zakona u obrazovanju - šta očekuje nastavnike, đake, ali i njihove roditelje - Copyright AP/Darko Vojinović

veličina teksta

Aa Aa

Školska godina počinjaće intoniranjem himne "Bože pravde" u svim školama u Srbiji, đaci u srednjim školama moraće da imaju minimum tri ocene u polugodištu kako bi im bila zaključena ocena, roditelji će morati da obaveste školu o razlozima izostanka učenika sa nastave, uvođenje opšte, stručne i umetničke mature... sve su to novine koje se nalaze u Predlogu izmena krovnog zakona o obrazovanju (Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja - ZOSOV).

U zakonskom predlogu predviđeno je da đaci na kraju srednje škole polažu državnu maturu -opštu, stručnu i umetničku matura, a prvi put biće uvedeno 2024. godine i polagaće je učenici koji su srednju školu upisali u školskoj 2020/21 godini.

Uvođenje državne mature do sada je nekoliko puta pomerano. Najpre je trebala da bude uvedena 2021. godine, ali je pomereno  za 2022. godinu, uz obrazloženje da se pomera kako bi je polagali učenici koji srednju školu završavaju po reformisanom program. Novo pomeranje za još dve godine usledilo je, kako su objasnili iz Ministarstva prosvete, zbog epidemije virusa korona.

U oktobru prošle godine održano je prvo pilotiranje državne mature, a naredno je planirano za april naredne godine. Državna matura treba da bude ulaznica za fakultete i da zameni polaganje prijemnih ispita. 

Školska godina počinje himnom

U predlogu izmena ZOSOV-a stoji da nastava u školama svakog 1. septembra (na početku školske godine) počinje intoniranjem himne Srbije "Bože pravde". To je prvi put uvedeno od ove školske godine, a sada je stavljeno i u zakon kao obaveza za svaku narednu.

"Na početku obrazovno-vaspitnog rada koji se ostvaruje u toku školske godine, koja počinje 1. septembra, izvodi se himna Srbije radi razvijanja nacionalnog identiteta učenika, kao i svesti i osećanja pripadnosti Srbiji", navedeno je u predlogu.

Za one koji ne budu poštovali tu odredbu zakona predviđene su i novčane kazne i to za ustanove od 100.000 do milion dinara i direktora, odnosno odgovorno lice od 25.000 do 100.000 dinara.

Na početku ove školske godine himna Srbije nije puštena samo u jednoj školi, preciznije jednom odeljenju OŠ "Rifat Burdžović - Tršo" u Novom Pazaru, a društvenim mrežama je kružio snimak, koji je podelila učiteljica, u kome su čuje himna sandžačkih Bošnjaka "Ja sam tvoj sin".

NIsu samo novčane kazne predviđene za škole koji ne puste himnu, već i ukoliko ne upišu dete u predškolce, u osnovnu školu, ne donese razvojni plan i godišnji plan rada u roku propisanom ovim zakonom ili ih ne primenjuje.

Škola će biti novčano kažnjena i ukoliko dozvoli stranačko organizovanje ili delovanje u ustanovi i korišćenje prostora ustanove u te svrhe, ali i primi u radni odnos zaposlenog koji ne ispunjava uslove ili ne dostavi Ministarstvu sve podatke u vezi sa licencom nastavnika, vaspitača i stručnog saradnika.

Menje ocena za srednjoškolce u polugodištu

Srednjoškolci će ubuduće morati da imaju najmanje tri ocene u dnevniku na polugodištu kako bi mogla da im se zaključi ocena, umesto četiri kako je bilo do sada. Za predmete koje imaju jedan čas nedeljno ostalo je isto kao i do sada - potrebno je da imaju dve ocene u polugodištu.

Predlagač izmene zakona smatra da će na taj način biti povećana objektivnost u pogledu ocenjivanja i zaključivanja ocena.

U Ministarstvu prosvete rekli su za Euronews Srbija da se ovom promenom u zakonu, način ocenjivanja vraća na stari sistem, koji je važio pre 2017. godine, odnosno pre usvajanja novog Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja.

AP/Darko Vojinović

 

"Ova promena je predložena na osnovu iskustva srednjih škola u praksi, koje je pokazalo da se zbog većeg broja potrebnih ocena povećao broj neocenjenih učenika. Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja je u stalnom dijalogu sa svim relevantnim akterima, osluškuje potrebe i iskustva, razmatra i donosi adekvatne odluke na osnovu svega navedenog", kažu u Ministarstvu.

U Forumu beogradskih gimnazija podržavaju izmenu Zakona u pogledu smanjenja broja ocena, ali smatraju da predlog ne omogućava potpunu objektivnost u pogledu ocenjivanja. Predlažu da nastavnici, čiji predmet učenici slušaju do dva puta nedeljno, ocene učenika najmanje dva puta po polugodištu, čiji predmet slušaju tri puta nedeljno, tri puta po polugodištu, dok bi iz predmeta koje slušaju četiri i više puta nedeljno učenici bili ocenjivani najmanje četiri puta po polugodištu.

Izostanci i obaveze roditelja

Predlogom izmene Zakona je precizirana i obaveza roditelja da osim što je dužan da obezbedi da učenik redovno pohađa nastavu u obavezi je da obavesti školu o razlozima eventualnog izostanka učenika sa nastave.

"Mogućnost da roditelj obavesti školu uvedena je iz razloga što postoje i objektivne okolnosti u kojima roditelj neće moći da u roku od tri dana obezbedi da učenik nastavi da redovno pohađa nastavu (u slučaju bolesti učenika ili u drugim opravdanim slučajevima kada učenik nije u mogućnosti da u navedenom roku nastavi redovno pohađanje nastave)", navodi se u obrazloženju.

Predlogom izmena ZOSOV-a redefinišu se i nadležnosti Centra za ispite Zavoda za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja, u organizaciji i sprovođenju svih vrsta završnih
ispita u osnovnom i srednjem obrazovanju. 

Zo konkretno znači da će nadležnosti postojećeg Centra biti proširene i na državnu maturu. Počev od školske 2022/23 godine Centar za ispite obavljaće sve poslove na pripremi i sprovođenju završnog ispita u srednjem obrazovanju, a počev od školske 2023/24. godine sve poslove na pripremi i sprovođenju opšte, umetničke i stručne mature.

Obrazovanje obrazovno-naučnih centara

Ostavljena je mogućnost da Vlada Srbije može da obrazuje obrazovno-naučne centre kako bi se podigao kvalitet obrazovanja. Centri se organizuju tako da imaju edukativni sadržaj, ali i ugostiteljske i smeštajne kapacitete, te će tako biti finansijski samoodrživi. Tu se može realizovati nastava u prirodi, ekskurzije, izleti. 

Takođe, povećana je starosna granica za upis u srednju školu. Naime, do sada je status redovnog učenika u srednjoj školi mogla da ima samo osoba do 17 godina.

"Posebnim zakonom može se utvrditi druga starosna granica za upis u srednju školu i za sticanje svojstva redovnog učenika", navedeno je u predlogu izmene zakona. 

Predlogom krovnog zakona u obrazovanju pedviđeno je i licenciranje sekretara škole, ali i precizirano ko će voditi disciplinski postupak protiv direktora za težu povredu radne obaveze. 

"Organ upravljanja odlučuje, osim o pravima i obavezama direktora i o njegovim odgovornostima. Organu upravljanja ustanove propisana je nadležnost da obrazuje komisiju za vođenje disciplinskog postupka protiv direktora i donosi odluku o odgovornosti direktora za težu povredu radne obaveze. Prema dosadašnjem rešenju ukoliko direktor izvrši težu povredu radne obaveze ili povredu zabrane, a što u praksi nije bilo retko, nije bilo eksplicitno propisano ko u tom slučaju vodi disciplinski postupak", navodi se u obrazloženju.

 

Preporuka za vas

Komentari (0)

Srbija