Društvo

Vacić u Rimu, strani ultradesničari u Srbiji: Posle skupa u Italiji otvoreno pitanje umrežavanja ekstremista

Komentari

Autor: Aleksandar Todorović

15/06/2021

-

22:02

Vacić u Rimu, strani ultradesničari u Srbiji: Posle skupa u Italiji otvoreno pitanje umrežavanja ekstremista
Vacić u Rimu, strani ultradesničari u Srbiji: Posle skupa u Italiji otvoreno pitanje umrežavanja ekstremista - Copyright profimedia, Printscreen/Instagram/misavacic, Printscreen/Youtube/vladimirknin

veličina teksta

Aa Aa

Lider Srpske desnice Miša Vacić bio je jedan od učesnika skupa desničara “Naša Evropa“ održanog 29. maja u Italiji. Vacić se u Rimu sastao sa vođama desničarskih organizacija iz brojnih ervopskih zemalja, među kojima i Italije, Nemačke, Bugarske, Francuske, Grčke, Španije... 

Krajnja desnica jača poslednjih godina kako u Evropi, tako širom sveta i stručnjaci upozoravaju da postoji prostor za njihovo umrežavanje i dalje širenje. Kako ukazuju sagovornici Euronews Srbija, retrogradne i opasne ideje ovih često ekstremnih grupa nisu nepoznate ni u Srbiji, mada su njihovi dometi mali.  

Dodaju, međutim, da takvi pokreti i ljudi koji ih čine ne poznaju granice i da ekstremna desnica, u svojoj praksi, teži međunarodnom umrežavanju.

Otuda i skup u Italiji, ali i drugi primeri, potput onog da u Beogradu već duže vreme živi i "operiše" Robert Rundo, neonacista iz SAD, koji je osnivač ekstremne grupe “Rise above movement“ (RAM) ili da je britanski ekstremni desničar Džim Doson učestvovao na jednom od osnivačkih sastanaka pokreta Miše Vacića. 

Rimske veze i strani desničari u Srbiji

Najpoznatiji govornik na skupu u Rimu, kako piše Radio Slobodna Evropa, bio je Roberto Fiore, iz ekstremno desne organizacije pod nazivom Alijansa za mir i slobodu (The Alliance for Peace and Freedom – APF).  Fiore je, prema pisanju britanskog Tajmsa, 1985. godine, u odsustvu osuđen kao pripadnik fašističke terorističke grupe „Nuclei Armati Rivoluzionari“, u i više navrata je sam sebe opisivao kao neofašistu. Prema pisanju britanskog lista, Fiore je prijatelj sa nekadašnjim liderom desne Britanske nacionalističke partije (British National Party) Nikom Grifinom.

Sam Grifin sada je potpredsednik "Alijanse za mir i slobodu". Reč je o desničarskom britanskom političaru koji je i ranije posećivao Srbiju zajedno sa još jednim birtanskim ekstremnim desničarom Džimom Dosonom.

Doson je član britanskih partija ekstremne desnice, protivnik politike EU o prihvatanju izbeglica iz islamskih zemalja, bori se protiv prava žena na abortus, muslimana i homoseksualaca.

Printscreen/Youtube/vladimirknin

Roberto Fiore

Krik je objavio da se Doson iz Škotske doselio u Mađarsku kako bi podržao imigracionu politiku premijera ove zemlje Viktora Orbana. Međutim, tamo mu je otkazano gostoprimstvo zbog saradnje sa ultradesničarskim lokalnim organizacijama i strankom "Jobik".  Prema istraživanju BBC-ja i BIRN-a iz maja 2018. godine Doson je, kada mu je zabranjen ulazak u Mađarsku 2017. godine, svoje operacije prebacio u Beograd.

U Srbiji, prema istraživanju medija, već neko vreme živi i radi i neonacista iz SAD Robert Rundo, inače osnivač ekstremne grupe “Rise above movement“ (RAM). 

Prema navodima medija, on je u Srbiji odnovao firmu za prodaju odeće čime je uspeo da produži boravak u zemlji.  Sumnja se, kako su pisali medji, da za to vreme finansira organizacije koje zagovaraju njemu bliske ekstremne stavove.Inače, jedna od reklama za firmu mu je garancija da je garderoba “izrađena isključivo u istočnoj Evropi.“

U SAD je osuđivan zbog nasilja, fizičkog obračuna sa neistomišljenicima i propagiranja neonacističke ideologije. Članovi bandi u kojima je bio tokom života u SAD treniraju borilačke veštine kako bi mogli da na najefikasniji način iskažu nasilje prema pripadnicima suparničkih grupa. Sudski postupak još traje, a sudi mu se zbog brojnih napada na neistomišljenike koji se protive fašizmu.

profimedia

Robert Rundo

Do 2017. godine u SAD je bio član mnogih bandi, a 2009. godine osuđen na godinu i osam meseci zatvora jer je nožem napao trinaestogodišnjeg člana protivničke bande. Nakon odslužene zatvorske kazne, preselio se iz Njujorka u Kaliforniju, gde je pre četiri godine osnovao pokret RAM.

U Srbiji se do hapšenja krio i jedan od najtraženijih kriminalaca iz Belgije, neonacista Erik Lamers (60). Srpska policija uhapsila ga je zbog optužbi za pedofilliju u Belgiji, krajem prošle godine u okolini Kragujevca zajedno sa ocem Morisom (85).

Lamers, koji je poznat po nadimku Zver,  član je neonacističkih organizacija. Svojevremno je, prema pisanju belgijskih medija, bio glavni osumnjičeni u zlodelima bande Nivela i slučaju "brabandskih ubica", a belgijske vlasti su ga potraživale i zbog seksualnih prestupa koji uključuju maloletnu žrtvu. On je navodno bio član i ekstremno desničarske i tajne organizacije "Westland New Post" (WNP).

Spekulisalo se da se ne teritoriji Republike Srpske, pa i Srbije krije i zamenik šefa zabranjene grčke esktremno desničarske partije "Zlatna zora" Hristos Papas.

EPA/YANNIS KOLESIDIS

Hristos Papas

Više od sedam meseci nakon zabrane "Zlatne zore", Papas je na slobodi, a kako se sumnja i u bekstvu, dok mediji iz regiona navode da se krije u nekoj od pravoslavnih država Zapadnog Balkana.

Šta kažu stručnjaci

Asistent na odeljenju za sociologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu Nemanja Kostić za Euronews Srbija kaže da krajnja desnica teži međunarodnom umrežavanju. Prema njegovim rečima, ona može da raste u Srbiji ukoliko raste u Evropi. 

“Ako se domaći krajnji desničari međunarodno udruže, svakako mogu da očekuju neki veći uspeh. To je posebno aktuelno zbog izbegličke krize i islamofobije kao glavnog oblika ksenofobije u čitavoj Evropi. Najaktuelnija tema na kojoj krajnja desnica dobija poene u Evropi je migrantska kriza", ističe Kostić.

Upravo je o saradnji sa drugim ultradesničarskim grupama razgovarao Miša Vacić na skupu u Rimu, koji je tom prilikom na svom Instagram nalogu objavio video-snimak na kome salutira ispruženom rukom u gestu koji je opisao kao "rimski pozdrav", a zapravo je u pitanju pozdrav po kom su poznati italijanski fašisti i nemački nacisti.

Informacije o tom skupu su se brzo proširile društvenim mrežama, a mediji su preneli da je skup u Italiji bio najavljen preko Telegram kanala italijanskog ultradesničarskog pokreta “Forza nuova“ i da su Miša Vacić i njegov saradnik Aleksandar Zdravković bili među prvim zvanicama. 

Izvršni direktor "Cesida" Bojan Klačar ukazuje za Euronews Srbija da nije novost da ultradesničari sarađuju i da intenzivno komuniciraju van Srbije. Prema njegovim rečima, cilj im je da ostvare kontakte, prenesu znanja i moguće načine delovanja.

"Na taj način šire svoju zajednicu. Koliko god da su različiti povezuju ih slična mišljenja", kaže Klačar. 

U Srbiji, dodaje, ima oko 30 organizacija koje se mogu svrstati u ekstremnu desnicu.

Kostić smatra da razloga za zabrinutost zbog potencijalnog širenja ili jačanja ekstramističkih i ultradesničarskih grupa može biti, ali ističe da je "među stanovništvom jači krajnje desničarski sentiment u vezi sa islamofobijom nego što je sama krajnja desnica organizaciono učvršćena". 

“Rekao bih da ultradesnica nema dovoljnu političku snagu, ali može da je zadobije, a to zavisi od toga koliko pozicione i opozicione snage budu prihvatale teme koje se nameću od krajnje desnice", objasnio je Kostić. 

Klačar, takođe, ukazuje da ekstremna desnica nije opasnost ukoliko ne dođe do mera koje mogu da budu masovnog karaktera Kaže i da je politička artikulacija ekstremne desnice slaba i da nisu ušli u institucije. 

"Desnica u Srbiji bi bila opasnost da nije fragmentisana. To umanjuje njihov način delovanja i umanjuje njihovu mogućnost da naprave veči problem državi. Ipak, ekstremna desnica u Srbiji postoji i ima više potencijala nego što sad pokazuje, jer ne mogu da se dogovore oko zajedničkih principa delovanja"; navodi Klačar.

Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, sociolog Vladimir Vuletić smatra da skupu u Italiji ne treba pridavati preveliku pažnju jer upravo na takav način ovi pokreti dobijaju vid medijske promocije što onda može da utiče na njihovo jačanje i širenje".

"Ipak, ne treba ni zanemariti jer potencijalna opasnost uvek postoji.  Ekstremna desnica nema veliko uporište i uvek je imala podršku među građanima od svega nekoliko odsto, ali se dešavalo kroz istoriju da imaju podršku deset pa i 20 odsto", ukazao je Vuletić.

Vuletić podseća da su ultradesničarski pokreti počeli da se granaju u Srbiji početkom 2000. godine. Generalno, dodaje, ti pokreti se omasovljuju u određenim okolnostima koje im pogoduju.

"To su uvek krizne situacije i situacije kada dolazi do porasta nesigurnosti i straha zbog potencijalnog gubitka posla, dolaska migranata..." ističe Vuletić.

Obraz i Nacionalni stroj zabranjeni 

Srbija je do sada dve organizacije proglasila kao ekstremističke – organizaciju Obraz, koju je vodio Mladen Obradović, i organizaciju Nacionalni stroj, koju je vodio Goran Davidović zvani Firer.

Nacionalni stroj je bila tajna neonacistička organizacija u Srbiji osnovana 2004. godine. Organizacija je sebe definisala kao "političku organizaciju propagandno-edukativnog karaktera čiji se pogled na svet zasniva na ideji nacionalne slobode, socijalne pravde i rasnog identiteta".

Međutim, Republičko javno tužilaštvo je 14. oktobra 2008. podnelo Ustavnom sudu Srbije zahtev za zabranu Nacionalnog stroja i kao razlog navelo da se radi o „tajnoj političkoj stranci (organizaciji) čije je delovanje usmereno na izazivanje rasne i nacionalne mržnje“.

Printscreen/Youtube/vladimirknin

 

Nacionalni stroj nikada nije upisan u registar udruženja ili političkih partija pa je od osnivanja delovao kao neregistrovana organizacija.

Ustavni sud je, postupajući po zahtevu RJT, na sednici održanoj 2. juna 2011. ustanovio da je Nacionalni stroj tajno udruženje čiji je oblik udruživanja zabranjen odredbama člana 55. Ustava Srbije, i shodno tome, zabranio je delovanje ove organizacije kao i širenje njenih programskih ciljeva. Ustavni sud je zabranio upis organizacija sa istim nazivom i programskim ciljevima u odgovarajući registar i pozvao državne i druge organe da preduzmu mere za sprovođenje odluke sud.

EPA/SASA STANKOVIC

Goran Davidović zvani Firer

Protiv njihovog vođe Gorana Davidovića Firera pokrenut je proces koji je trajao 12 godina. Zanimljivo je da se Firer za to vreme boravio u Italiji. Optužnica ga je teretila za izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti zbog napada na učesnike Antifašističke šetnje "Stop fašizmu" 2007.

Viši sud u Novom Sadu ga je osudio na godinu dana zatvora, međutim, nakon žalbe Davidovića Apelacioni sud u Novom Sadu je u aprilu 2019. godine preinačio presudu niže instance i oslobodio ga.

Inače, ltradesničarske organizacije Nacionalni srpski front (NSF) koja je u medijima povezivana upravo sa Davidovićem, 2016 godine najavljivala je skup u centru Beograda nazvan "Srpski marš 2016", koji je policija zabranila.

Godinu dana nakon zabrane "Nacionalnog stroja", Ustavni sud Srbije zabranio je delovanje i desničarske organizacije „Obraz“.

Printscreen/Youtube/vladimirknin

Mladen Obradović

Vođa „Obraza“ Mladen Obradović osuđen je na 10 meseci zatvora zbog širenja mržnje i pretnje ljudima homoseksualne orijentacije pred otkazanu Paradu ponosa 2009. godine, a predstavnici LGBT udruženja su tada ocenili da je presuđena kazna niska.

Komentari (0)

Srbija