Pavković o izveštaju EK: Obiman dokument i odgovor zašto još nema Klastera 3, u Srbiji nikad niža podrška članstvu u EU
Komentari05/11/2025
-21:08
U godišnjem izveštaju o napretku Srbije i drugih zemalja kandidata, Evropska komisija ocenila je da je u oblasti vladavine prava u Srbiji došlo do zastoja i nazadovanja. Komisija je u izveštaju zadržala svoju ocenu, donetu još 2021. godine, da Srbija ispunjava tehničke kriterijume za otvaranje Klastera 3, a od Beograda se traži da uradi više na postepenom usklađivanju sa spoljnom i bezbednosnom politikom Brisela.
Izveštaj Evropske komisije, koji kritikuje Srbiju zbog polarizacije u društvu i širenja anti-EU narativa, je na neki način dokaz da u zemlji postoji demokratija - to je ocena predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Istakao je za Euronews da treba menjati narativ prema Uniji, što će on kao predsednik raditi.
Vučić smatra da je jedan od razloga za antievropski narativ i pitanje Kosova i Metohije.
Izveštaj EK predsednici Narodne skupštine Ani Brnabić predao je šef delegacije EU u Srbiji Andreas fon Bekarat. On je ocenio da, iako se beleže pozitivni pomaci, tempo reformi je značajno usporen.
"Srbiji su neophodne kredibilne i merljive reforme u raznim sektorima, pre svega vladavini prava, funkcionisanju demokratskih institucija, slobode izražavanja, slobode medija i poštovanje ljudskih prava. Sve su to oblasti koje mi nazivamo osnove procesa pristupanja", rekao je Bekerat.
Brnabić je poručila da su u dokumentu najvažnije preporuke šta različite grane vlasti treba da urade kako bi Srbija ubrzala evropski put.
"Apsolutno najrelevatnije u ovom izveštaju je što je Evropska komisija ponovo, sada peti put zaredom, pozvala sve države članice EU da otvore Klaster 3 o ekonomiji i konkurentnosti u pregovorima sa Srbijom. I to je ono što je naš najvažniji cilj u ovom trenutku", rekla je Brnabić.
Pavković: Ozbiljno upozorenje
Ovogodišnji izveštaj Evropske komisije o Srbiji komentarisao je Miloš Pavković, istraživač Centra za evropske politike, a kako je rekao za Euronews Srbija, uopštena ocena je da u Srbiji definitivno postoje postoje neki problemi i da imamo ozbiljnu stagnaciju u reformama.
"Ono što je takođe novost, da sada prvi put u oblasti osnove, koja je najbitniji klaster, imamo nazadovanje u slobodi izražavanja. Kada čitamo izveštaj, on jeste obiman i ovo je jedan od najkritičkijih izveštaja u poslednjih nekoliko godina. Imamo najveći broj poglavlja do sada, deset poglavlja i oblasti, gde nemamo napretka i po prvi put nemamo ni u jednom poglavlju dobar napredak. I kada postoji napredak on je vrlo limitiran i tu su neke vrlo jasne poruke koje je EK uputila", rekao je on.
profimedia
Kako je dodao, smatra izveštaj ozbiljnim upozorenjem za vladu u Beogradu. Ističe da izveštaj fokus stavlja na slobudu izražavanja, akademske slobode, saradnju sa civilnim sektorom.
"To isto imamo značajan fokus u izveštaju EK, da su to stvari koje se očekuju i da bez toga neće biti napretka. U tom konekstu se priča o Klasteru 3 upotpunjava i tu leži odgovor zašto se ne otvara Klaster 3. Kada se sve to uzme u obzir, generalno problemi sa vladavinom prava, nezavisnošću institucija, poverenjem u institucije, polarizacijom u društvu i ostalim demokratskim deficitima, sve to daje odgovor zašto Srbija po izveštaju stagnira, a generalno se ne otvaraju ni klasteri", navodi Pavković.
Govoreći upravo o Klasteru 3, Pavković nije optimista po pitanju njegovog skorog otvaranja. Ističe da se godinama unazad u izveštajima stvari ponavljaju i nemoguće je da se one promene preko noći.
"Imamo napredak sa usvajanjem predloga zakona o reviziji biračkog spiska, imamo napredak u izboru članova Saveta REM-a, ali to je opet trebalo da bude izabrano još u novembru prošle godine, tu se dobrano kasni. To su neke stvari koje su pozitivne, ali koje u ovom trenutku nisu dovoljne da bi se odobrilo otvaranje Klastera 3. I generalno još jedna bitna tema, a to je dijalog sa Prištinom, koji je totalno pao u zapećak zbog svih dešavanja i u Srbiji i na Kosovu, ali generlano to su sve stvari zbog kojih Srbija stagnira", rekao je Pavković.
Komentarišući i to što izveštaj govori i o podelama u društvu, Pavković kaže da EU ne može "da se pravi slepa i nema na dešavanja oko studentskog pokreta i protesta u vezi sa tragedijom u Novom Sadu".
Kada je reč o antievropskom narativu, Pavković napominje da je tačno da je podrška članstvu u EU među građanima na najnižem nivou od kada se meri u poslednjih dvadesetak godina.
"Imamo jasno podeljene strane za i protiv uz jednu trećinu uzdržanih. Ono što je zapravo uloga vlasti jeste da transparentnije komunicira o samoj EU, o strateškim ciljevima Srbije i šta EU kao takva donosi. I ono što je čini mi se presudno da bi se ovaj trend preokrenuo jeste i komunikacija EU prema građanima, to je nešto što je bilo manjak prethodnih godina. Građani Srbije očekuju neki konkretan benefit od evropskog puta Srbije. Mi vidimo da je najveća podrška bila prilikom uvođenja bezviznog režima, to je nešto konrektno što su građano Srbije mogli da osete na svojoj koži i godinama nakon toga se ništa nije dešavalo. Otvaranje i zatvaranje poglavlja je tehnički proces koji građanima ništa ne znači, a konkretni benefiti koje EU može da ponudi su nešto što bi moglo da podstakne građane", zaključio je Pavković.
Komentari (0)