Može li Priština da dobije priznanje pet država članica EU: Šta je to "ohrabrilo" Martu Kos?
Komentari
08/05/2026
-09:37
Komesarka za proširenje Evropske unije Marta Kos opisala je kao "ohrabrujući" razvoj događaja u vezi sa pet evropskih zemalja koje ne priznaju jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova. Šta je pod tim mislila nije razjašnjeno, a Slovačka se već oglasila navodeći da deklaracija iz 2007. ostaje na snazi. Analitičari takođe navode da nije bilo naznaka da će neka od zemalja promeniti stav.
Podsetimo, pet članica Evropske unije - Rumunija, Slovačka, Kipar, Španija i Grčka - ne priznaju nezavisnost Kosova, a priča o tome da bi neke od njih mogle da promene stav pokretana je više puta. Stav ovih pet zemalja smatra se, kako u Prištini, tako i šire, preprekom na evropskom putu tzv. Kosova.
Tokom vanrednog sastanka Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta krajem aprila, izvestilac za Kosovo u EP Riho Teras pitao je komesarku Kos šta Evropska komisija radi po pitanju pet država koje ne priznaju Kosovo, kada je o tome poslednji put razgovarano i kako bi trebalo postupati u vezi s tim.
"Što se tiče pet država koje ne priznaju Kosovo, pratim šta se dešava i razvoj situacije je ohrabrujući", kratko je rekla Kos, ne iznoseći dodatne detalje.
Tokom sastanka Riho Teras je takođe pitao Kos zašto još nije posetila Prištinu otkako je preuzela funkciju. Evropska komesarka je rekla da je, uprkos tome što nije bila na KiM, u kontaktu sa vlastima u Prištini. Naglasila je da je zbog političke situacije bila primorana da odloži posetu. Ipak, Kos je u svom uvodnom obraćanju na sednici rekla da očekuje da će uskoro biti na KiM zbog reformi povezanih sa Planom rasta, preneo je ranije Radio Slobodna Evropa.
Tanjug/STA/Nebojša Tejić
"Ukinuli smo mere i očekujemo da vlada nastavi sa neophodnim reformama kako bi imala koristi od podrške EU. Uskoro ću biti u Prištini kako bismo nastavili rad na ovom pitanju", rekla je ona.
Šta kažu u Bratislavi?
Iz Ministarstva spoljnih poslova Slovačke u odgovoru za Kosovo online kažu su da se njihov stav zasniva na Deklaraciji slovačkog parlamenta iz marta 2007. godine.
"Kao što je opšte poznato, naš stav se zasniva na Deklaraciji slovačkog parlamenta iz marta 2007. godine, koja predviđa sledeće: rešavanje budućeg statusa pokrajine Kosovo mora biti zasnovano na poštovanju legitimnih zahteva Srbije, kao i Povelje Ujedinjenih nacija i drugih međunarodno pravnih normi. Očekuje se da će slovačka vlada tražiti zajedničko rešenje u vezi sa budućim regulisanjem odnosa na Zapadnom Balkanu u saradnji sa drugim državama članicama EU, sa jasnom perspektivom integracije zemalja Zapadnog Balkana u EU", navodi se.
U odgovoru se dalje ističe da pomenuta deklaracija ostaje na snazi.
"Na osnovu gore navedenih parametara, Slovačka podržava dijalog između Beograda i Prištine pod posredovanjem EU. Njegov ishod će razmotriti nadležni organi Slovačke u smislu ispunjavanja zahteva gore pomenute deklaracije. Slovačka i njena diplomatija zastupaju principijelne stavove i u drugim srodnim pitanjima, na osnovu međunarodnog prava, i stoga ne priznaju jednostrane deklaracije nezavisnosti u drugim slučajevima, kao što su Krim, Abhazija, Južna Osetija, Pridnjestrovlje i slične situacije", poručili su iz MSP Slovačke.
"Nije bilo naznaka da će menjati stav"
Izjava Marte Kos o ohrabrujućim znacima u vezi sa pet zemalja članica EU koje još nisu priznale Kosovo bila je prilično neodređena i uzdržana, kaže istraživač Centra za evropske politike u Beogradu Marko Todorović. Todorović za Kosovo online poručuje da do sada nije postojao nijedan signal da bilo koji od tih pet nepriznavača u okviru Evropske unije namerava da promeni svoj stav, koji je veoma čvrst po ovom pitanju.
"Ja bih rekao da je izjava Marte Kos bila dosta, da kažemo, neodređena i dosta uzdržana i ona je odgovarala na pitanje evroposlanika, odnosno izvestioca Evropskog parlamenta za Kosovo. U suštini, jedna takva formulacija, kada, da kažemo, zvaničnik Evropske komisije kaže da se situacija prati i da postoje ohrabrujući znaci, to obično znači dve stvari, odnosno jednu od dve stvari. Prva je, zapravo, da nema nikakvog naročitog pomaka i da je to samo jedna diplomatska formulacija, a druga je da se, možda, diplomatskim putevima o nečemu razgovara, ali da prosto nije dovoljno sazrelo da bi se u javnosti govorilo o tome", kaže Todorović.
Tanjug/AP/Geert Vanden Wijngaert
Todorović smatra da je daleko realniji prvi scenario, imajući u vidu da nije postojao nijedan signal da bilo koja od tih pet zemalja u okviru Evropske unije namerava da promeni svoj stav.
"Sve ove zemlje imaju duboke unutrašnje razloge zašto ne priznaju nezavisnost Kosova i vrlo bi bilo teško zamisliti da, na primer, Kipar ili Španija priznaju Kosovo, tako da ja pretpostavljam da je ovo samo jedna diplomatska formulacija. Sada možemo da tumačimo i šta bi bili ti, da kažemo, ohrabrujući znaci, kako je to Marta Kos rekla. Svakako je ohrabrujuće, na neki način, iz ugla Evropske komisije i to što i do sada, verovatno ni u budućnosti, nijedan od pet nepriznavača neće ni na koji način blokirati mogući dijalog Beograda i Prištine, niti bilo koje inicijative koje su usmerene ka saradnji Evropske unije i Kosova, dakle, poput novog plana rasta za Zapadni Balkan i tako dalje. Dakle, svakako je ohrabrujuće to da postoji potencijal za saradnju Evropske unije i Kosova, iako postoji pet država u okviru Evropske unije koje ne priznaju Kosovo", kaže on.
O tome da li možda postoje pritisci na pet zemalja u EU koje ne priznaju Kosovo da to učine, Todorović kaže da sve te države imaju jako čvrst stav po tom pitanju.
"Pre par godina se govorilo o međusobnom priznavanju Srbije i Kosova, što je jedna dosta ovako čudna formulacija. Sada se odustalo od te formulacije i govori se samo o normalizaciji odnosa. Čini se da se Evropska unija pomirila s tim da određene države, uključujući, naravno, i Srbiju, ali i članice Evropske unije, prosto ne priznaju Kosovo i da se uopšte ne govori o tom de jure priznanju, nego u suštini o normalizaciji i uspostavljanju dobrosusedskih odnosa između Beograda i Prištine", istakao je on.
Komentari (0)