Šta čeka građane zbog problema u bankama i energetici? Studentska lista upozorava na moguće posledice
Komentari
Predstavnici Studentske liste zatražili su istragu poslovanja Alta banke, hitnu proveru stanja u Elektroprivredi Srbije i transparentnost pregovora o promeni vlasničke strukture NIS-a. Na konferenciji za medije upozorili su na moguće posledice po finansijsku i energetsku stabilnost zemlje i poručili da građani imaju pravo da znaju u kakvom su stanju sistemi od kojih zavise privreda i svakodnevni život.
Na konferenciji za medije o tri ključne teme govorili su ekonomista Emir Zildžović, profesor Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu Stefan Cvjetićanin i profesor Rudarsko-geološkog fakulteta Dejan Radivojević.
Zildžović: Ispitati poslovanje Alta banke i Poštanske štedionice
Emir Zildžović, saradnik Studentske liste za ekonomiju i finansije, ocenio je da problemi Alta banke nisu nastali preko noći i zatražio sveobuhvatnu istragu njenog poslovanja, kao i odgovornosti rukovodstva, Narodne banke Srbije i državnih preduzeća koja su u toj banci držala novac. Naveo je da je NBS 30. oktobra donela odluku o oduzimanju radne dozvole Alta banci, a među pitanjima koja treba istražiti izdvojio navode o nezakonitom podizanju gotovo 400 miliona evra iz trezora, kreditima povezanim licima većim od 90 miliona evra i načinu na koji je banka nadzirana.
"Problemi u poslovanju Alta banke nisu nastali preko noći. Za to je bilo potrebno vreme i mi se nadamo da će slučaj biti u potpunosti ispitan od strane istražnih organa. Izgleda da su brojni akteri imali ulogu u prikrivanju problema Alta banke", naveo ej on.
AP Photo/Darko Vojinović
Zildžović je otvorio i pitanje Poštanske štedionice, koja je, prema njegovim navodima, 2. novembra zatražila pomoć NBS u upravljanju likvidnošću. Istakao je da sam zahtev ne mora da znači da je banka u problemu, ali da je neophodna provera kvaliteta njene aktive i kreditnog portfelja. Kao primer naveo je kredit od 350 miliona evra za izgradnju fudbalskog stadiona.
"Ono što je veoma važno za nas kao građane jeste kakav je kvalitet stvarne aktive i kakvo je upravljanje bilo Poštanskom štedionicom u poslednjem periodu. Od kvaliteta njihovog portfelja i nalaza Centralne banke zavisiće budućnost ove banke. Naš apel je da se uradi profesionalna revizija kreditnog portfelja i da javnost bude obaveštena o budućnosti banke", dodao je.
Zatražio je i da se u slučaju Alta banke ispita mogućnost namirenja poverilaca iz imovine vlasnika, ukoliko se utvrdi njihova krivična odgovornost, kao i da stečajni postupak vodi nezavisan profesionalni upravnik.
Cvjetićanin: Hitno preispitati stanje u EPS-u
Profesor Stefan Cvjetićanin zatražio je transparentnu proveru poslovanja Elektroprivrede Srbije, upozoravajući na zastarelu opremu, nedovoljno održavanje i probleme sa proizvodnim kapacitetima. Kao primere naveo je blok A2 u termoelektrani Kostolac, koji, prema njegovim rečima, nije u funkciji, i TENT B2, čiji se kapitalni remont odlaže dve godine i koji radi smanjenim kapacitetom.
Upozorio je da takvo stanje povećava potrebu za uvozom struje i potencijalno donosi dodatne troškove građanima. Postavio je i pitanje zašto se novac ne ulaže prvenstveno u održavanje postojećih kapaciteta, umesto u projekte poput nacionalnog stadiona.
"Naš elektroenergetski sistem je u velikoj meri zastareo i značajno se oslanja na termoelektrane kao osnovni izvor proizvodnje električne energije. Dotrajala oprema, nedovoljno ulaganje u održavanje i izostanak blagovremenih remonta dovode u pitanje pouzdanost proizvodnih kapaciteta. Zato postavljamo pitanje u kakvom su stanju elektrane u Srbiji i zašto se neophodna sredstva ne ulažu prvenstveno u njihovo održavanje i modernizaciju", naveo je on.
Cvjetićanin je od Ministarstva rudarstva i energetike i rukovodstva EPS-a zatražio da objave stanje proizvodnih kapaciteta, finansijske projekcije i moguće rizike za snabdevanje električnom energijom. Ukazao je i na problem partijskog upravljanja javnim preduzećima, ocenjujući da stručnost i profesionalni kriterijumi moraju biti važniji od političke pripadnosti.
Radivojević: Potrebni stabilniji gasni aranžman i rezervni plan za NIS
Profesor Dejan Radivojević govorio je o akcizama na gorivo, snabdevanju gasom i budućnosti NIS-a u kontekstu američkih sankcija, te upozorio da bi ukidanje privremenog smanjenja akciza od 25 odsto moglo da poveća cenu benzina za više od 21 dinar, a dizela za više od 22 dinara po litru. Kao rešenje je naveo produženje postojeće mere i razmatranje dugoročnijih izmena Zakona o akcizama.
Kada je reč o gasu, ocenio je da kratkoročna produženja aranžmana sa Rusijom ne pružaju dovoljnu sigurnost i predvidivost. Založio se za višegodišnji ugovor, ali i razvoj alternativnih pravaca snabdevanja, uključujući Azerbejdžan, LNG terminal u Aleksandropolisu i transportne pravce preko Bugarske i Mađarske. Najviše pažnje posvetio je NIS-u i pregovorima o promeni vlasničke strukture, ali je i zatražio transparentnost u vezi sa dogovorom sa MOL-om, uvid u ugovorne obaveze i garancije za budućnost rafinerije u Pančevu, petrohemije i zaposlenih.
"Promena vlasništva ne sme da bude jedino merilo uspeha. Potrebno je zaštititi dugoročne interese Srbije u pogledu rada i investicija u rafineriji Pančevo, budućnosti petrohemije, istraživanja i proizvodnje nafte i gasa, očuvanja stručnog kadra i sigurnosti snabdevanja domaćeg tržišta. Takođe, neophodno je pripremiti rezervni scenario za slučaj da transakcija ne bude završena ili da OFAC ne produži operativnu licencu", podvukao je on.
Na pitanje novinara da li postoji mogućnost da Srbija otkupi ruski deo NIS-a ukoliko dogovor sa MOL-om ne bude realizovan, Radivojević je odgovorio da za procenu takve mogućnosti trenutno nema dovoljno podataka.
"NIS je izuzetno važna kompanija za nas, praktično jedna od žila kucavica ovog sistema. Mi u ovom trenutku nemamo sve raspoložive podatke i nismo u stanju da diskutujemo o detaljima koji nam nisu na raspolaganju. Onog trenutka kada budemo imali sve detalje, vrlo rado ćemo razgovarati o svemu tome", ukazao je.
Bonus video:
Komentari (0)