Politika

Srbija nazadovala drugu godinu zaredom na putu za EU: Na šta se sve upozorava u izveštaju Evropske komisije

Komentari
Srbija nazadovala drugu godinu zaredom na putu za EU: Na šta se sve upozorava u izveštaju Evropske komisije
Srbija nazadovala drugu godinu zaredom na putu za EU: Na šta se sve upozorava u izveštaju Evropske komisije - Copyright Tanjug/Oliver Bunić

veličina teksta

Aa Aa

Šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Andreas fon Bekerat uručio je Nacionalnom konventu o EU godišnji Izveštaj Evropske komisije o napretku Srbije za 2026. godinu. U njemu se konstatuje nazadovanje Srbije drugu godinu zaredom, dok je novi Paket proširenja Evropske komisije doneo zvanične mape puta i najavio ubrzanje evropskih integracija Crne Gore i Albanije.

Sloboda medija, obrazovanje, kultura, borba protiv korupcije – samo su neke od oblasti u kojima Evropska komisija beleži ozbiljne probleme i nazadovanje Srbije.

Euronews Serbia
"Naš godišnji izveštaj je direktan, izazovi su značajni. Pred novom vladom je zahtevna agenda. Srbija će morati da premosti podele u društvu, povrati poverenje u institucije, ponovo uspostavi nezavisnost i pluralizam medija, kao i da otvori prostor za iskren dijalog o važnim pitanjima, uključujući put Srbije ka EU i ono što on zapravo podrazumeva", rekao je Fon Bekerat.

Među zamerkama Brisela su izostanak napretka u oblasti vladavine prava, pravosuđa, ali i normalizaciji odnosa Beograda i Prištine.

Karijerni diplomata Zoran Milivojević ukazuje na značaj upravo tih pregovaračkih poglavlja, od kojih zavisi i ukupan napredak Srbije na evropskom putu.

"Suština je u poglavljima 23 i 24 i poglavlju 35, to govorim jer su to poglavlja koja imaju suspenzivnu klauzulu, ako nema napretka u tim poglavljima onda nema napretka bez obzira na druga poglavlja i proces se suspenduje čeka da se napravi pomak", rekao je Milivojević.

Euronews/Jelena Dobrić

 

Osim ovih poglavlja, prepreku predstavlja i nedovoljno usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom Evropske unije, kaže urednik spoljnopolitičke redakcije Euronews-a Ljubiša Ivanović.

"To usklađivanje sa spoljnom politikom EU i ta neka moralno politička ambivalencija svih vlasti u Srbiji od 2001. na ovamo jeste malo neobična, kad kažu mi ćemo se uskladiti kad uđemo - ne. Isto tako možeš reći i za poljoprivredu, energetiku, mi ćemo usvojiti pravne tekovine kad uđemo. Moraš to usvojiti pre nego što uđeš", ističe Ivanović.

Za razliku od Srbije, Crna Gora je znatno odmakla u pregovorima i, prema najavama, do kraja godine mogla bi da zatvori sva preostala poglavlja. Ipak, politikolog Miloš Perović podseća da njen evropski put traje gotovo 14 godina, a kao moguća godina članstva sve češće se pominje 2028.

 "Crna Gora ispada najbolji đak od svih zemalja Zapadnog Balkana. Svakako možemo govoriti da li je reč od zaslugama ili možda zasluga geopolitički momenat koji je zadesio Evropu, pa su se određene stvari poklopile, da CG bude idealan kandidat, da EU pokaže da proces proširenja nije mrtav da EU razmišlja o proširenju", rekao je politikolog i direktor NVO „Alfa centar“ Miloš Perović

Sagovornici Euronews-a ukazuju i na to da se evropski put Srbije odvija u znatno složenijim političkim okolnostima nego u slučaju Crne Gore. Vojna neutralnost, odnos prema sankcijama Rusiji i pitanje Kosova i Metohije dodatno opterećuju proces pristupanja, zbog čega se pozicija Beograda, kako kažu, ne može porediti sa pozicijom Podgorice.

Prilog pripremila Jelena Dobrić.

Bonus video:

 

 

Komentari (0)

Srbija