Politika

Ministarstvo pravde o pomilovanjima: Vučić nije prvi predsednik koji je koristio ovo ustavno ovlašćenje

Komentari
Ministarstvo pravde o pomilovanjima: Vučić nije prvi predsednik koji je koristio ovo ustavno ovlašćenje
Ministarstvo pravde o pomilovanjima: Vučić nije prvi predsednik koji je koristio ovo ustavno ovlašćenje - Copyright Ministarstvo pravde

veličina teksta

Aa Aa

Povodom navoda iznetih u javnosti kojima se osporava ustavnost odluka o pomilovanju koje je doneo bivši predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić oglasilo se Ministarstvo pravde koje je podsetilo da pravo pomilovanja predstavlja izričito ustavno ovlašćenje predsednika Republike, propisano članom 112 stav 1 tačka 7 Ustava Republike Srbije iz 2006. godine.

Reč je o ustavnopravnom institutu čija priroda podrazumeva mogućnost da predsednik Republike donese odluku o pomilovanju, uključujući i oslobođenje od krivičnog gonjenja, koje je izričito predviđeno članom 110. Krivičnog zakonika.

"Podsećamo da korišćenje instituta pomilovanja nije novina u ustavnopravnoj praksi Republike Srbije", saopšteno je.

Napomenuli su da od stupanja na snagu Ustava Republike Srbije iz 2006. godine, predsednici Republike Boris Tadić, Tomislav Nikolić i Aleksandar Vučić koristili su ustavno ovlašćenje za davanje pomilovanja, propisano članom 112 stav 1 tačka 7 Ustava i važećim zakonima, a odluke o pomilovanju, kao ni lični i drugi podaci nikada nisu objavljivani u Službenom glasniku, niti na sajtu predsednika Republike i Ministarstva pravde pre dostavljanja odluka o pomilovanju nadležnim pravosudnim organima.

"Predsednik Republike Boris Tadić je u vreme svog mandata doneo 197 odluka o pomilovanju, predsednik Republike Tomislav Nikolić 105, a predsednik Republike Aleksandar Vučić ukupno 78 tokom dva mandata", navodi se u saopštenju.

Ustavno ovlašćenje predsednika Republike postoji nezavisno od toga koji predsednik Republike ga vrši.

"Predlaganje izmene Ustava ili zakonskog okvira predstavlja legitimno pravo svakog učesnika u javnoj i stručnoj raspravi. Međutim, predlog za drugačije buduće normativno uređenje samo po sebi ne znači da je važeći pravni okvir neustavan ili da su odluke donete na osnovu njega nezakonite", saopšteno je.

Ministarstvo pravde naglašava da se ustavnost i zakonitost odluka ocenjuju na osnovu Ustava, zakona i konkretnih činjenica.

Bonus video: 

Komentari (0)

Srbija