Politika

Đukić: U Donbasu se spremaju najveći okršaji do sada, možda i konačni u ratu u Ukrajini

Komentari

Autor: Euronews Srbija

06/04/2022

-

12:37

Euronews TV

veličina teksta

Aa Aa

Javna je tajna da Rusija sprema novu ofanzivu na istok Ukrajine da oslobode Donbas, kaže  

bivši ambasador Srbije u Belorusiji Srećko Đukić i dodaje da će tu biti žestokog okršaja, najvećeg do sada, a možda i konačnog u ovom ratu. On je gostujući na Euronews Srbija naveo da je u toku pregrupisavanje ruskih snaga, ali da pristiže defanzivno i ofanzivno oružje sa zapada za Ukrajince.

"Vidim da najavljuju i slanje ofanzivnog oružja Ukrajincima za jedan možda konačni okršaj u ovom ratu. Smatram da bi rat u doglednom periodu trebalo da se završi, jer Putina za dve godine čekaju novi izbori i verovatno treba da izađe sa računicom pred narod šta je uradio za šest godina vladavine u kome će krucijalno biti ukrajinsko pitanje", rekao je Đukić.

Dodaje da je od početka bio skeptičan prema pregovorima koji se trenutno vode, da pregovarači ne ulivaju poverenje, ali da bi bilo dobro da donesu rezultat.

"Teško je ustanoviti šta sada oni pregovaraju. Veliki je broj krucijalnih pitanja - Ukrajina treba da se pocepa, da se 'odvali' velika teritorija, proglasi njena nezavisnost ili da se pripoji Rusiji? Teško je pregovarati pod teretom bombi i reketiranja. Kada Rusiji ne ide dobro na frontu može svoje tomahavke slati iz dubine Rusije na Ukrajinu", naveo je on.

Govoreći o zločinu u Buči on je rekao da obe strane imaju svoju istinu, a da se ne može u ovom trenutku utvrditi gde je bio veći zločin. Kako kaže, Srbija koja je bombardovana 1999. godine zna kako to izgleda i jedino može apelovati na zaustavljanje rata i da se pregovori nastave.

"Ukrajina treba da izgubi 15 odsto teritorije"

Smatra da bi za ukrajinski narod bilo najbolje da rat stane bar na tačkama do kojih su došli jedni i drugi i da počnu ozbiljni pregovori. Dodaje i da se ne treba svrstavati na jednu ili drugu stranu, ali da građani Srbije treba da znaju šta se dešava u Ukrajini.

Podsetio je na otcepljenje Krima od Ukrajine, što je teritorija od 27.000 kvadratnih kilometara i to je više od teritorije dva i po Kosova. Ambicije Rusije su, kako kaže Đukić, da iza toga ode Lugansk što je teritorija od 26.000 kvadratnih kilometara, a zatim Donjeck koji takođe ima oko 26.000 kvadratnih kilometara.

Profimedia

 

"Kada sve saberete to je skoro 80.000 kvadratnih kilometara, to je kao teritorija Srbije. Od Ukrajine treba da ode skoro 15 posto teritorije - da postanu nezavisne zemlje ili se pripoje Rusiji. To naša javnost mora da zna i prema tome da sudi", rekao je Đukić koji je i član Foruma za međunarodne odnose Evropskog pokreta.

Smatra i da sankcije u punoj meri nisu počele da deluju na Rusiju, jer velike države imaju svojih resursa, te su skoro samodovoljne i mogu duže vreme da opstanu bez spoljnog sveta.

"U Rusiji će početi sankcije da deluju za još neki mesec, kada se bude osećao nedostatak uvoznih repromatarijala. Rusija uspeva da izvozi gas i znatne količine nafte. Ogromni su devizni prihodi od gasa, ali i nafte", rekao je Đukić.

Može li Rusija bez evropskog tržišta?

Dodaje da će svi ugovori o uvozu ruskog uglja u evropske  zemlje prestati sredinom ove godine, do kraja godine i za rusku naftu.

"Ruski gas će biti potreban Evropi, iako će neke zemlje da se oslobode. Mislim da će Evropa zbog ovog ubrzati prelazak na druge energente, zelene energente. Evropa će iz ove nesreće izaći energetski ojačana, ona tome nije poklanjala dovoljno pažnje", pojasnio je Đukić.

Upitan da li Rusija može bez Evrope i izvoza gasa zemljama Starog kontineta on je naveo da ne može i da je teško naći alternativu evropskom tržištu gasu.

"Rusija je na evropsko tržište prošle godine izvezila 150 milijardi kubnih metara gasa. Izvozi 200 do 210 milijardi kubnih metara, zavisi kakva je potražnja. Ona to ne može drugim tržištem da zameni. U Kinu izvozi 15 do 20 milijardi kubnih metara, u Tursku izvozi određene količine i ta zemlja ne može više od toga da primi. Kina ne želi da gradi gasovod koji Rusija gura preko Mongolije od 100 milijardi kubnih metara. Kina po definici ne želi da tranzitira gas", zaključio je on.

Preporuka za vas

Komentari (0)

Srbija