Fokus

Zemljotres na Kamčatki probudio stare strahove: Hronologija jedne katastrofe - kako je došlo do nesreće u Fukušimi 2011.

Komentari
Zemljotres na Kamčatki probudio stare strahove: Hronologija jedne katastrofe - kako je došlo do nesreće u Fukušimi 2011.
Zemljotres na Kamčatki probudio stare strahove: Hronologija jedne katastrofe - kako je došlo do nesreće u Fukušimi 2011. - Copyright AP/Toru Hanai

Autor: Euronews Srbija, History.com

31/07/2025

-

21:46

veličina teksta

Aa Aa

Katastrofa iz 2011. godine u nuklearnoj elektrani Fukušima Daiči bila je najgori nuklearni incident od havarije u Černobilju u bivšem Sovjetskom Savezu, koja se dogodila 25 godina pre toga. Sve je počelo zemljotresom, a posledice su bile evakuacija 465.000 ljudi, ekonomska šteta u vrednosti od 360 milijardi dolara i povećani nivoi radijacije u Tokiju, udaljenom 225 kilometara.

Fukušima je još jednom bila u žiži svetske pažnje i juče, nakon što je Daleki istok Rusije pogodio zemljotres jačine 8,7 stepeni Rihterove skale, nakon čega je izdato upozorenje na cunami u nekoliko zemalja, između ostalih i Japanu. U toj države je za kratko vreme evakuisano dva miliona stanovnika, a povučeni su i radnici iz nuklearne elektrane Fukušima. Opasnost je srećom prošla, ali su se mnogi prisetili onoga što se događalo 2011. godine u danima nakon razornog zemljotresa.

Kao i kod većine katastrofa, nekoliko faktora moralo je da krene naopako pa je došlo do tako katastrofalnih posledica. History.com podseća kako je to izgledalo pre 14 godina. 

11. mart 2011: Zemljotres pokreće krizu

Bilo je to u popodnevnim satima, 11. marta 2011. godine, kada je pomeranje tektonskih ploča prouzrokovalo zemljotres udaljen oko 70 kilometara od severoistočne obale Honšua, najnaseljenijeg japanskog ostrva. Zemljotres je bio magnitude 9,1 stepen, što ga čini najjačim u istoriji Japana i jednim od pet najsnažnijih zemljotresa ikada zabeleženih od početka modernog vođenja evidencije.

U 15.27 po lokalnom vremenu zemljotres je izazvao cunami, a prvi talas stiže do nuklearne elektrane Fukušima Daiči u obliku talasa visokog oko četiri metra, koji je odbijen zaštitnim zidom građenim da izdrži talase visoke do deset metara.

Samo nekoliko minuta kasnije, drugi talas, visok oko 15 metara, probija zid. Taj talas uništava pumpe za slanu vodu, potapa elektro ormare koji snabdevaju pumpama i prodire u podrume gde su smešteni rezervni generatori. U pet od šest reaktora nestaje naizmenična struja (AC); bez struje, pumpe ne mogu da obezbede stalan protok hladne vode do vrelih jezgara reaktora. Bez redovnog hlađenja, dolazi do topljenja jezgra.

Zbog poplave koja je uništila baterije rezervnog generatora, jedinica 1 gubi i jednosmernu struju (DC). Kontrolna soba za jedinice 1 i 2 gubi napajanje, onemogućavajući operaterima praćenje stanja u dva reaktora.

Tanjug/AP/Hiro Komae

 

Neposredno pre 18 sati tog dana, radnici bez zaštitne opreme odlaze na četvrti sprat zgrade reaktora jedinice 1. Njihovi dozimetri pokazuju nivo radijacije preko skale, što ukazuje da je jezgro jedinice 1 izloženo i da su gorivne šipke oštećene.

Sat vremena kasnije, premijer Naoto Kan proglašava nuklearnu vanrednu situaciju. Japanska vlada izdala je ubrzo naređenja za evakuaciju nekoliko hiljada stanovnika unutar radijusa od tri kilometra oko elektrane.

12. mart 2011: Zona evakuacije se širi, krov eksplodira

Neposredno pre šest sati ujutru premijer Kan odlučuje da ode u Fukušimu. Naređuje vlastima da prošire zonu evakuacije na deset kilometara. Zbog gubitka rashladne tečnosti, temperatura i pritisak u reaktorima rastu.

Kompanija Tokyo Electric Power Company (TEPCO) saopštava da su ispustili deo pare iz jedinice 1 u pokušaju da smanje temperaturu i pritisak. Taj ispust znači da je deo radioaktivnog materijala oslobođen u atmosferu. Ksnije je saopšteno da je i jedinica 2 ispustila paru.

Gotovo tačno 24 sata nakon udara talasa, eksplozija vodonika ruši krov jedinice 1, uništavajući betonske zidove i ostavljajući samo čeličnu konstrukciju. Četvoro radnika je povređeno u eksploziji. Pored povreda radnika, eksplozija oštećuje električne kablove koje su radnici polagali radi ponovnog uspostavljanja napajanja za jedinice 1 i 2. Eksplozija takođe oštećuje protivpožarne creva koja su radnici postavili, otežavajući mogućnost hlađenja jezgra reaktora.

Profimedia/Handout/AFP

 

Zona evakuacije proširena je na radijus od 20 kilometara.

U večernjim satima TEPCO počinje da ubrizgava morsku vodu u jedinicu 1 kao zamenu za rashladnu tečnost. Odluka o korišćenju morske vode predstavlja kraj za reaktor 1: za razliku od sveže vode, morska voda nepovratno korodira pumpe i cevi. Otprilike u isto vreme, Japanska agencija za nuklearnu i industrijsku bezbednost (NISA) detektuje štetne nivoe radijacije cezijuma-137 i joda-131 u blizini elektrane.

13. mart 2011.

Lepih vesti nije bilo ni narednog dana. U jutarnjim satima, zvaničnik NISA saopštava da je sistem za hitno hlađenje u reaktoru jedinice 3 otkazao.

U večernjim satima TEPCO počinje da ubrizgava morsku vodu u jedinicu 3. Kompanija potom najavljuje plan da ubrizga morsku vodu i u jedinicu 2, što je prvi put da se priznaje vanredna situacija u tom reaktoru.

14. mart 2011: Nastavak eksplozija

Tog dana došlo je do eksplozije vodonika u reaktoru jedinice 3. Jedanaest radnika je povređeno, a struktura zgrade je ozbiljno oštećena.

15. mart 2011.

Situacija se nije smirila ni 15. marta, kada je došlo do eksplozije vodonika u reaktoru jedinice 2.

Tokom tog dana nastavljeno je pumpanje morske vode u jedinice 1, 2 i 3. U blizini elektrane izmereni su nivoi radijacije od 400 miliziverta na sat. Poređenja radi, prosečna osoba je izložena oko 2,4 miliziverta radijacije godišnje, što znači da je radijacija u Fukušimi 1,46 miliona puta jača nego u prosečnom okruženju.

17. mart 2011.

Vojni helikopteri počeli su da prskaju morsku vodu na jedinicu 3, gde su nivoi radijacije 17 miliziverta na sat.

19. mart 2011.

Rezervni dizel generatori uspešno su pušteni u rad u jedinicama 5 i 6, pumpajući vodu nazad u jezgra tih reaktora. Na drugim mestima, obim štete postaje jasniji: mleko i voda u većem delu prefekture Fukušima pokazuju prekomerno visoke nivoe radioaktivnog joda.

AP/Hiro Komae

 

20. mart 2011. Situacija počinje da se stabilizuje

Temperature u jedinicama 5 i 6 se stabilizuju, čime se postižu uslovi "hladne zaustave" (cold shutdown), što znači da su reaktori u sigurnom stanju. Električna energija je vraćena u jedinicu 2.

22. mart 2011. 

Jedanaest dana nakon početne katastrofe, električna energija je vraćena u kontrolne sobe jedinica 1 i 2. U otpadnim vodama južno od elektrane izmeren je nivo radioaktivnog joda koji je 126,7 puta viši od zakonski dozvoljene granice.

25. mart 2011.

Temperatura reaktora jedinice 1 spuštena je na 204,5 stepeni Celzijusa, što je bezbedno unutar njegovih projektnih granica. Japanska vlada savetuje stanovnike koji se nalaze između 20 i 30 kilometara od elektrane da dobrovoljno evakuišu tu oblast.

26. mart 2011.

Morska voda testirana u blizini elektrane sadrži 1.250 puta više joda-131 od zakonski dozvoljene granice.

11. april 2011.

Novi zemljotres jačine 7 stepeni pogodio je istočni deo Japana. Tokom 50 minuta, Fukušima je ostala bez struje, što je onemogućilo dovod rashladne vode do jedinica 1, 2 i 3.

12. april 2011: Proglašenje atomske katastrofe

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) ocenjuje krizu u Fukušimi kao katastrofu najvišeg, sedmog nivoa na svojoj skali.

AP/Hiro Komae

 

11. maj 2011.

Evakuisanim licima koja su napustila domove u radijusu od 20 kilometara od Fukušime dozvoljeno je da se vrate na dva sata kako bi preuzeli važne dokumente ili stvari koje su ostavili u žurbi prilikom prve evakuacije.

2. februar 2012.

Gotovo godinu dana nakon katastrofe, selo Kavauči — jedno od devet evakuisanih naselja udaljenih manje od 20 kilometara od elektrane — najavio je planove za ponovno otvaranje na proleće.

Iako je situacija danas značajno stabilizovana, Fukušima i dalje nosi posledice nesreće, sa ekološkim, zdravstvenim i ekonomskim izazovima.

Tema ispuštanja zagađene vode iz Fukušime u more dugo je izazivala velike kontroverze i zabrinutost, kako u Japanu, tako i širom sveta. Ispuštanje vode u Tihi okean privremeno je bilo obustavljeno nakon jučerašnjeg zemljotresa koji je pogodio Daleki istok Rusije. 

Komentari (0)

Svet