Fokus

Neviđen pritisak iz SAD, evropski lideri strahuju: Da li će Tramp uspeti da razdvoji EU?

Komentari
Neviđen pritisak iz SAD, evropski lideri strahuju: Da li će Tramp uspeti da razdvoji EU?
Neviđen pritisak iz SAD, evropski lideri strahuju: Da li će Tramp uspeti da razdvoji EU? - Copyright Tanjug AP/Alex Brandon, GoodIdeas / Alamy / Profimedia

Autor: Politico

18/12/2025

-

09:04

veličina teksta

Aa Aa

Samit lidera EU u četvrtak biće svojevrsni test da li će evropski blok ostati jedinstven - ili će Donald Tramp uspeti da ga razdvoji. Spor visokih uloga između evropskih vlada oko korišćenja zamrznutih ruskih sredstava, od kada je Vladimir Putin izvršio invaziju na Ukrajinu, za finansiranje obnove zemlje, otkriva dublje podele na kontinentu o tome kako se nositi sa novim svetskim poretkom i neviđenim pritiskom iz SAD.

"Oni žele da nas oslabe“, rekao je visoki zvaničnik EU upućen u transatlantske odnose i pripreme za samit.

Evropski savet ove nedelje mora da uradi dve stvari. Lideri EU traže opipljive rezultate, naročito kada je reč o finansiranju Ukrajine. Ali zvanične vlade takođe kažu da moraju da brane EU dok Bela kuća pokušava da utiče na politiku, a sve više evropskih lidera, od mađarskog Viktora Orbána do češkog Andreja Babiša odbija prihvaćenu mudrost Brisela.

"EU bi bila ‘teško oštećena godinama’ ako ne postigne dogovor o finansiranju Ukrajine. I pokazali bismo svetu da, u jednom tako ključnom trenutku naše istorije, nismo u stanju da stojimo zajedno i delujemo da branimo sopstveni politički poredak na ovom evropskom kontinentu", rekao je nemački kancelar Fridrih Merc u intervjuu za nemačku televiziju. 

Zvaničnici Trampove administracije vrše pritisak na evropske vlade, bar one koje smatraju prijateljski nastrojenim da odbace plan o korišćenju 210 milijardi evra ruskih sredstava za finansiranje Ukrajine, rekli su za Politico četiri zvaničnika EU uključena u pregovore.

Tanjug/AP/Geert Vanden Wijngaert

 

Kada su se lideri EU sastali u Briselu u oktobru, nisu uspeli da postignu dogovor o zamrznutom novcu jer se Belgija tome protivila. Dva meseca kasnije, jasno je da problem EU zapravo nije Belgija, problem je Tramp.

Evropska komisija i najuticajnije prestonice pregovarale su međusobno tokom tog perioda, pokušavajući da pridobiju belgijskog premijera Barta De Vevera, čija je podrška ključna jer se u njegovoj zemlji nalazi većina zamrznutih ruskih sredstava u Evropi. Pregovori su postali intenzivniji tokom protekle nedelje, dok je EU pokušavala da Belgiji da garancije.

Ali šanse da se postigne dogovor postale su lošije, a ne bolje, čak i tokom utorka, rekao je visoki zvaničnik koji je tražio anonimnost da bi mogao slobodno da govori. "Hteo sam da zaplačem“, rekao je o atmosferi na sastanku ministara za evropske poslove u Briselu koji su se pripremali za samit.

"Više nije lider slobodnog sveta“

Ukrajini očajnički treba novac, jer se sledeće godine suočava sa budžetskim manjkom od 71,7 milijardi evra. Ako novac ne počne da stiže do aprila, moraće da se smanje javne potrošnje, što bi moglo da poljulja moral i sposobnost zemlje da nastavi da se brani, gotovo četiri godine nakon ruske invazije.

Belgijska vlada kaže da se protivi korišćenju ruskih sredstava za kredit jer želi da zaštiti svoje poreske obveznike u slučaju da novac ikada bude trebalo vratiti. Za druge evropske zemlje, reč je o širem geopolitičkom kontekstu.

ANDREW CABALLERO-REYNOLDS / AFP / Profimedia

 

Kampanja američkog uticaja, u kojoj su zvaničnici Trampove administracije zaobilazili Brisel i pregovarali direktno sa prestonicama, dovela je do toga da se Italija, Bugarska, Malta i Češka pridruže grupi zemalja koje se protive planu.

Evropski zvaničnici upozoravaju da bi neuspeh bio katastrofa za ugled EU u svetu, imajući u vidu poruku koju bi poslao. Ne samo prema Trampovoj administraciji, koja je u svojoj Strategiji nacionalne bezbednosti, objavljenoj početkom ovog meseca, najavila podršku euroskeptičkim snagama, već i prema predsedniku Rusije Vladimiru Putinu, koji otvoreno dovodi u pitanje suverenitet bivših sovjetskih država.

Manfred Veber, lider evropske Narodne partije sa centar-desnog spektra, najveće političke porodice u EU, dao je u utorak zapanjujuću ocenu o pogoršanju odnosa.

"SAD očigledno više nisu lider slobodnog sveta“, rekao je novinarima u Strazburu, gde je Evropski parlament u zasedanju ove nedelje. Trampova administracija se "udaljava od nas“.

Bankrotirana Ukrajina imala bi slabiju poziciju u mirovnim pregovorima, što bi narušilo njene šanse da postigne trajni mir potreban za obnovu posle četiri godine totalnog rata.

"Nemam ni pravu reč“, rekla je estonska premijerka Kristen Mičal za Politico, upitana šta bi se desilo ako EU ne postigne dogovor o kreditu. Kijev mora da zna "da Evropa podržava Ukrajinu bez obzira na sve. Da ne moraju da prihvate loš dogovor.“

Prema procurenom nacrtu mirovnog plana koji su pregovarali Bela kuća i Kremlj, Vašington želi da deo zamrznutih ruskih sredstava iskoristi za američki vođene napore u obnovi. Oslobađanje zamrznutih sredstava Ukrajini kao deo kredita za reparacije omogućilo bi Kijevu da odluči gde će usmeriti novac, dok Francuska zagovara pristup "Evropa na prvom mestu“ kada je reč o troškovima naoružanja.

profimedia

 

Tramp takođe vrši pritisak na ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog da preda velike delove teško utvrđenih i strateški važnih teritorija u Donbasu Rusiji.

Bela kuća je odbacila optužbe Brisela o mešanju u unutrašnje poslove.

"Spekulacije anonimnih izvora koji nisu prisustvovali ovim razgovorima ne treba shvatati ozbiljno“, rekla je zamenica portparola Bele kuće Ana Keli i dodala: "Jedini cilj Sjedinjenih Država je da donesu mir u ovom konfliktu… I Ukrajinci i Rusi jasno su izneli svoje stavove o zamrznutim sredstvima, a naš jedini zadatak je da olakšamo razmenu mišljenja koja može dovesti do dogovora.“

Tokom iscrpljujućih pregovora u utorak, zvaničnici i lideri EU sve češće su spominjali "nuklearnu opciju“: forsiranje kredita za reparacije kroz kvalifikovanu većinu, drugim rečima, ignorišući prigovore pojedinih zemalja i jednostavno nastavljajući dalje. Međutim, neki zvaničnici su upozoravali da bi to dodatno rascepilo već podeljen blok i verovatno ga bacilo u ozbiljnu krizu.

Druga opcija bila bi da pojedine zemlje jednostavno ponude ograničene bilateralne kredite.

"Važno je da Belgija bude uključena u dogovor, ali da vidimo“, rekla je premijerka Letonije Evika Silina za Politicou utorak. "Ako će ovo [kvalifikovana većina] biti jedina opcija, zašto da ne?“

"Važno je da EU pokaže svoju snagu, kao i sposobnost da donese odlučnu odluku, jer već dugo radimo na ovom pitanju i obećali smo Ukrajini da ćemo im pomoći finansijskim resursima, a zamrznuta sredstva su zaista dobar izvor“, dodala je.

Silina je oštro dodala: "Što se Belgije tiče, nadam se da neće postati druga Mađarska.“ Politico je prošle nedelje izvestio da su diplomate upozorile kako Belgija rizikuje da se otuđi u procesu donošenja odluka u EU zbog svoje tvrdoglavosti po pitanju dogovora o zamrznutim sredstvima.

AP/Evan Vucci, Sarah Meyssonnier, Gavriil Grigorov/Sputnik, Anatolii Lysiansky

 

Za Ukrajinu bi kredit za reparacije finansiran zamrznutim ruskim sredstvima bio najbolje rešenje za njen finansijski deficit, podrška MMF-a zemlji zavisi upravo od ovog plana.

Ali Zelenski je, u WhatsApp razgovoru sa novinarima u ponedeljak, bio pragmatičan. Njemu nije važno kako će Ukrajina dobiti novac, dokle god ga dobije.

"Naravno, zaista bismo voleli da iskoristimo [ruska sredstva] za obnovu naše države“, jer "pravedno je da Rusi plate za razaranje“. Ali je dodao: "Kredit za reparacije ili bilo koji format baziran na zamrznutim ruskim sredstvima, između 150 i 200–210 milijardi dolara ukupno zaista je promena igre.“

Kako pregovori evropskih zvaničnika nisu uspeli da postignu dogovor, lideri će u četvrtak na samitu imati neobičan zadatak da sami pronađu rešenje.

Komentari (0)

Svet