Fokus

Šef Međunarodne agencije za energiju: Globalna ekonomija pred velikom pretnjom

Komentari
Šef Međunarodne agencije za energiju: Globalna ekonomija pred velikom pretnjom
Tanjug/AP/Omar Havana - Copyright Tanjug/AP/Omar Havana

Autor: Tanjug

23/03/2026

-

23:15

veličina teksta

Aa Aa

Šef Međunarodne agencije za energiju, Fatih Birol, izjavio je danas da je globalna ekonomija suočena sa “izuzetno velikom pretnjom” zbog rata u Iranu.

“Nijedna zemlja neće ostati imuna na efekte ove krize ukoliko situacija nastavi da se kreće u ovom pravcu”, kazao je Birol u australijskom gradu Kanberi, preneo je AP.

Prema njegovim rečima, kriza na Bliskom istoku ima gore posledice po naftu nego dva naftna šoka 70-ih godina prošlog veka, kao i da su njeni efekti po situaciju sa gasom gori nego posledice rusko-ukrajinskog rata.

“Situacija je veoma ozbiljna“, upozorio je Birol i podsetio da su naftne krize iz 1973. i 1979. godine dovele do gubitka ukupno 10 miliona barela dnevno, uzrokujući velike ekonomske probleme i recesije širom sveta.

On je ukazao da se, međutim, danas gubi 11 miliona barela dnevno, što je više nego tokom dva velika naftna šoka zajedno.

Birol je naveo da su tržišta gasa, posebno u Evropi, nakon ruske invazije na Ukrajinu izgubila oko 75 milijardi kubnih metara, a da je do sada, kao rezultat ove krize, izgubljeno skoro dvostruko više, odnosno oko 140 milijardi kubnih metara.

On je dodao da je 40 energetskih objekata u devet zemalja širom regiona “teško ili veoma teško oštećeno“.

“Kada je reč o nekim od vitalnih arterija globalne ekonomije, kao što su petrohemijski proizvodi, đubriva, sumpor, helijum, njihova trgovina je prekinuta, što bi imalo ozbiljne posledice po globalnu ekonomiju“, rekao je zvaničnik.

Tanjug/AP/Jon Gambrell

 

Rekao je da je Međunarodna agencija za energiju, kako bi ublažila krizu, pustila na tržište zalihe od 400 miliona barela nafte, “što je istorijski događaj”.

“Nikada nismo pustili toliko nafte na tržišta. Najvažnije rešenje za ovaj problem je otvaranje Ormuskog moreuza”, poručio je on.

Zvaničnik je dodao da se konsultuje sa vladama u Evropi, Aziji, Severnoj Americi i na Bliskom istoku o mogućnosti puštanja daljih zaliha nafte.

“Videćemo, pratićemo tržišta. Ako bude neophodno, naravno, uradićemo to, ali pratićemo i analiziraćemo prilike i proceniti tržište u razgovoru sa našim zemljama članicama”, zaključio je on.

Izrael je danas pokrenuo novi talas napada na Iran, a američki predsednik Donald Tramp takođe je upozorio da će Amerika “uništiti“ iranske elektrane ako Teheran ne otvori u potpunosti Ormuski moreuz u roku od 48 sati.

To je navelo Iran da saopšti da će na svaki takav napad odgovoriti napadima na američke i izraelske energetske i infrastrukturne resurse, podsetio je AP.

Jedan od glavnih strahova je da bi rat mogao da uništi proizvodnju nafte i gasa na Bliskom istoku na duže vreme, što bi značilo da bi visoke cene mogle da potraju neko vreme i izazovu nagli rast inflacije širom sveta, navela je agencija.

Komentari (0)

Svet