Tramp u Kini posle skoro deceniju: Samit koji određuje pravac svetske politike
Komentari
13/05/2026
-09:00
Kina se priprema za jedan od najznačajnijih diplomatskih susreta poslednjih godina, dok bezbednosne mere oko Trga Tjenanmen i najave koreografisanih događaja sugerišu da Peking sprema grandiozan doček za američkog predsednika Donalda Trampa.
Samit dvojice najmoćnijih svetskih lidera, Donalda Trampa i Si Đinpinga, dolazi u trenutku kada su globalna trgovina, tehnološka trka i tenzije na Tajvanu postali prioriteti Vašingtona, nakon višemesečnog fokusa na unutrašnje probleme i sukobe na Bliskom istoku i zapadnoj hemisferi.
Plan posete uključuje zvanične razgovore, banket i posetu Nebeskom hramu, a obe strane se nadaju da će ovaj susret postaviti temelje za buduću saradnju, uprkos očiglednim rizicima od daljih sukoba.
Kina kao mirotvorac u ratu sa Iranom
Jedna od centralnih tema razgovora biće uloga Kine u rešavanju rata sa Iranom, koji traje već tri meseca.
Tanjug/Mark Schiefelbein (STF)
Peking, u saradnji sa Pakistanom, pokušava da se pozicionira kao posrednik, promovišući plan od pet tačaka za prekid vatre i ponovno otvaranje strateški važnog Ormuskog moreuza.
Iako Peking javno pokazuje snagu, ekonomski podaci ukazuju na to da Kina želi hitan kraj sukoba; rast cena nafte povećao je troškove proizvodnje u Kini za čak 20%, pogađajući sektore od tekstila do plastike.
Američka administracija pažljivo prati ove poteze.
Dok državni sekretar Marko Rubio poziva Kinu da izvrši pritisak na Teheran zbog globalne izolacije, predsednik Tramp pokazuje manje zabrinutosti zbog bliskih veza Pekinga i Teherana, uprkos nedavnim sankcijama protiv kineskih rafinerija koje transportuju iransku naftu.
Tenzije oko Tajvana i tehnološki "Hladni rat"
Pitanje Tajvana ostaje najosetljivija tačka bilateralnih odnosa. Dok je Vašington prošlog decembra odobrio prodaju oružja Tajvanu u vrednosti od 11 milijardi dolara,
Tramp je istovremeno slao pomešane signale, kritikujući Tajpej zbog nedovoljnog ulaganja u sopstvenu bezbednost i optužujući ih za "krađu" industrije poluprovodnika. Analitičari spekulišu da bi Peking mogao da insistira na jačoj formulaciji američke politike prema nezavisnosti ostrva, mada ostaje pitanje koliko bi bilo kakav dogovor bio trajan.
profimedia
Paralelno sa teritorijalnim sporovima, odvija se i "Hladni rat veštačke inteligencije". SAD optužuju kineske kompanije za krađu AI modela u industrijskim razmerama, dok Kina koristi svoju dominaciju u preradi minerala retkih zemnih elemenata (oko 90% svetske proizvodnje) kao adut u pregovorima.
Postoji mogućnost dogovora o razmeni ovih minerala za vrhunske američke čipove, koji su Kini neophodni za razvoj robotskih sistema i veštačke inteligencije.
Trgovinski pregovori pod pritiskom sudova
Iako su prošle godine carine dostizale i 100%, tenzije su donekle splasnule nakon odluke Vrhovnog suda SAD kojom su ograničena predsednikova ovlašćenja za jednostrano uvođenje tarifa.
Tokom posete, koju će pratiti i delegacija izvršnih direktora kompanija poput Apple, Nvidia i Boeing, Tramp će insistirati na većoj kupovini američkih poljoprivrednih proizvoda.
S druge strane, predsednik Si će nastojati da osigura stabilnost, svestan da Kina više nije toliko zavisna od američkog tržišta kao ranije, ali da joj je mir u globalnoj ekonomiji neophodan za rešavanje problema nezaposlenosti i sporijeg rasta.
Nastavak kontrolisanog rivalstva ili prekretnica u odnosima
Američki predsednik Donald Tramp i predsednik Kine Si Đinping trebalo bi da se sastanu 14. i 15. maja, a uoči razgovora u fokusu su trgovinski odnosi, kao i šira geopolitička pitanja, uključujući energetska kretanja i situaciju na Bliskom istoku.
Govoreći o namerama Donalda Trampa, Stefan Srbljanović kaže da je teško govoriti o njegovim ličnim motivima.
Kako navodi, Tramp u svakom slučaju nastupa u ime Sjedinjenih Američkih Država i pre svega zastupa njihove interese.
"Ovo zaista jeste jedan važan susret, ne samo zato što dolazi posle devet godina, a i ne samo zato što predstavlja dve najmoćnije zemlje u ovom trenutku, bilo privredno, bilo ekonomski, bilo vojno ili na bilo koji drugi način, već i zato što do njega dolazi u jednom jako specifičnom i teškom trenutku", rekao je Srbljanović.
Govoreći o odnosu Kine i SAD nakon trgovinskog rata, Nikola Miković kaže da je, navodno, na snazi trgovinsko primirje u tom ratu.
"Mislim da, ukoliko su tačni izveštaji da Donald Tramp dolazi u pratnji delegacije koju čine najveći američki biznismeni, odnosno direktori korporacija poput 'Mete' i 'JP Morgan' i ostalih, onda je vrlo verovatno da će biti postignut nekakav bilateralni dogovor, odnosno da će se ojačati saradnja između Sjedinjenih Američkih Država i Kine", rekao je Miković.
Komentari (0)