Fokus

Tajna misija Džona Retklifa u Moskvi: Šta je šef CIA doneo Putinu - upozorenje, pregovore ili dogovor?

Komentari
Tajna misija Džona Retklifa u Moskvi: Šta je šef CIA doneo Putinu - upozorenje, pregovore ili dogovor?
Tajna misija Džona Retklifa u Moskvi: Šta je šef CIA doneo Putinu - upozorenje, pregovore ili dogovor? - Copyright Tanjug AP/Nathan Howard/Pool Photo via AP

veličina teksta

Aa Aa

Direktor američke Centralne obaveštajne agencije (CIA) Džon Retklif iznenada je doputovao u Moskvu, gde je, prema navodima američkih medija, održao sastanke sa ruskim zvaničnicima. Njegova poseta nije bila unapred najavljena, a ni Vašington ni Moskva za sada nisu saopštili ko su njegovi sagovornici niti o čemu je razgovarano.

Retklif je u rusku prestonicu stigao američkim vojnim transportnim avionom C-17A Globemaster III, koji je prethodno poleteo iz baze Endrjuz kod Vašingtona, a zatim se zaustavio u Rigi. Avion je sleteo na moskovski aerodrom Vnukovo, nakon čega je u ruskoj prestonici primećena kolona vozila sa američkim diplomatskim tablicama.

CIA, Pentagon i američko Ratno vazduhoplovstvo odbili su da komentarišu posetu, dok je Kremlj saopštio da nema informacije o planiranom sastanku sa američkim zvaničnicima. Prema američkim medijima, Retklif je u Moskvi boravio nekoliko sati.

Retklifova poseta posebno privlači pažnju zbog trenutka u kojem se dogodila. Američko posredovanje u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini trenutno je praktično u zastoju, dok istovremeno rastu tenzije između Vašingtona i Teherana, a Moskva održava bliske odnose sa Iranom.

Ukrajina u centru pažnje?

Jedan od mogućih razloga za Retklifov odlazak u Moskvu jeste pokušaj da se ponovo pokrenu kontakti između Vašingtona i Moskve o ratu u Ukrajini.

Američka administracija је, prema navodima američkih medija, unapred obavestila Kijev da visoka američka delegacija putuje u Moskvu i zatražila da Ukrajina privremeno obustavi napade na rusku teritoriju dok delegacija ne napusti zemlju. Axios navodi da je zahtev prenet upravo uoči Retklifove posete.

Tanjug AP/Nathan Howard/Pool Photo via AP

 

Ovaj detalj je posebno zanimljiv jer sugeriše da je Vašington posetu smatrao dovoljno osetljivom da tokom njenog trajanja pokuša da spreči nove ukrajinske napade na ruske ciljeve.

Ipak, nema potvrde da je Retklif u Moskvu došao sa konkretnim predlogom mirovnog sporazuma. Američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof i drugi zvaničnici administracije do sada su bili ključni u diplomatskim kontaktima sa Moskvom, dok bi uloga direktora CIA mogla da bude drugačija i više vezana za bezbednosna i obaveštajna pitanja.

Poruka Vladimiru Putinu?

Jedan od scenarija koji se pominje jeste da je Retklif došao da prenese posebno osetljivu poruku ruskom predsedniku Vladimiru Putinu ili njegovim saradnicima.

Takav potez ne bi bio bez presedana. Bivši direktor CIA Vilijam Berns otputovao je u Moskvu u novembru 2021. godine, nekoliko meseci pre početka ruske invazije na Ukrajinu. Tada je američki šef obaveštajne službe upozоrio rusko rukovodstvo na posledice eventualne invazije i razgovarao direktno sa Putinom.

Sada se, međutim, situacija razlikuje. Američke obaveštajne procene ukazuju na zabrinutost Vašingtona zbog mogućnosti da Moskva testira spremnost NATO-a kroz hibridne operacije ili druge provokacije. Zbog toga se ne isključuje mogućnost da su deo Retklifove misije bila i upozorenja u vezi sa ruskim vojnim namerama.

Za sada nema potvrde da se Retklif sastao sa Putinom.

Iran kao druga velika tema

Drugi važan element jeste Iran. Retklif je u Moskvu stigao u trenutku kada Vašington pojačava pritisak na Teheran, dok Rusija sa Iranom održava vojne i ekonomske veze. Iran je prethodno snabdevao Rusiju dronovima korišćenim u ratu protiv Ukrajine, dok Kijev tvrdi da Moskva Teheranu pruža određenu vojnu i tehnološku podršku. Moskva takve optužbe odbacuje.

Zbog toga se kao jedna od mogućnosti pominje da je Retklif pokušao da proceni koliko je Rusija spremna da podrži Iran i kakvu bi ulogu Moskva mogla da ima u eventualnom smirivanju sukoba.

Američki obaveštajni šef bi u tom slučaju mogao da prenese poruku Kremlju o posledicama dubljeg ruskog uključivanja, ali i da ispita da li je Moskva spremna da utiče na Teheran.

Tanjug AP/Matt Rourke

 

Jedan od scenarija koji se takođe pominje jeste pitanje američkih državljana koji se nalaze u ruskim zatvorima.

CIA je prethodnih godina imala značajnu ulogu u pregovorima o razmeni zatvorenika između SAD i Rusije. Agencija je bila uključena u razmenu 2024. godine, kada su oslobođeni novinar Volstrit džornala Evan Gerškovič i bivši američki marinac Pol Vilen. Retklif je lično učestvovao u pregovorima koji su doveli do oslobađanja rusko-američke državljanke Ksenije Kareline u aprilu 2025. godine.

Zbog toga se ne isključuje mogućnost da je deo njegovih razgovora u Moskvi bio posvećen novoj razmeni ili oslobađanju američkih državljana.

Međutim, za takvu tvrdnju zasad nema zvanične potvrde.

Tajni kanal između CIA i ruskih službi

Postoji i manje spektakularno, ali potencijalno veoma važno objašnjenje Retklifove posete – održavanje direktnog kanala između američkih i ruskih obaveštajnih službi.

Retklif je već održavao kontakte sa šefom ruske Spoljnoobaveštajne službe Sergejem Nariškinom. Takvi kanali mogu da budu od velikog značaja u kriznim situacijama, posebno kada su diplomatski odnosi opterećeni ratom, sankcijama i međusobnim optužbama.

Direktna komunikacija obaveštajnih službi može da posluži za razmenu upozorenja, sprečavanje pogrešnih procena i rešavanje pitanja koja se ne mogu otvoriti kroz klasične diplomatske kanale.

Ono što Retklifovu posetu čini posebno intrigantnom jeste kombinacija nekoliko događaja.

Rat u Ukrajini traje, američko posredovanje je u zastoju, ukrajinski napadi duboko unutar ruske teritorije su intenzivirani, dok istovremeno raste zabrinutost Vašingtona zbog odnosa Moskve i Teherana.

Uz to, činjenica da je američka administracija tražila od Kijeva da privremeno ne izvodi napade dok je visoka delegacija u Moskvi dodatno ukazuje na to da je poseta bila pažljivo pripremljena.

Ipak, ključna pitanja ostaju bez odgovora: sa kim se Retklif sastao, da li je razgovarao sa Putinom i da li je njegova misija bila usmerena na Ukrajinu, Iran, zatvorenike ili neku kombinaciju tih pitanja.

Za sada je izvesno samo da je direktor CIA prvi put od stupanja na funkciju doputovao u Moskvu i da je njegov put organizovan u potpunoj tišini. Poslednji put kada je jedan direktor CIA lično otišao u Moskvu, Vilijam Berns je tamo putovao 2021. godine sa veoma ozbiljnim upozorenjem Kremlju. Zbog toga činjenica da je Retklif sada izabrao isti kanal komunikacije privlači posebnu pažnju.

Šta je ovog puta doneo u Moskvu – upozorenje, pregovaračku poruku ili predlog za neki konkretan dogovor – za sada ostaje jedna od najvećih tajni američko-ruskih odnosa.

Komentari (0)

Svet