Fokus

Sukob u Jemenu i napadi Huta: Da li će se formirati šira koalicija uz Saudijsku Arabiju?

Komentari
Sukob u Jemenu i napadi Huta: Da li će se formirati šira koalicija uz Saudijsku Arabiju?
Sukob u Jemenu i napadi Huta: Da li će se formirati šira koalicija uz Saudijsku Arabiju? - Copyright Gemini (Google AI)

veličina teksta

Aa Aa

Od početka septembra intenzivirali su se sukobi u Jemenu između legalne vlade u Adenu, koju podržava Saudijska Arabija, i pokreta Huta (Ansar Alah), koje podržava Iran. Konflikt sve više poprima regionalne razmere, jer Huti gađaju ciljeve civilne i vojne infrastrukture unutar Saudijske Arabije (aerodrome, glavni naftovod Istok-Zapad i drugo) i blokiraju prolazak brodova kroz moreuz Bab el Mandeb, čime stopiraju protok trgovine i nafte na svetskom nivou.  

Postavlja se glavno pitanje unutar međunarodne političke i stručne javnosti da li će doći do formiranja međunarodne koalicije protiv Huta, odnosno da li će SAD, Izrael, Pakistan, Turska i Egipat podržati u nekom obliku operacije saudijskih snaga protiv Huta? Brojne države izrazile su načelnu spremnost da deluju zajedno sa vladom u Rijadu, ali je problem nastaje prilikom sprovođenja ovih reči u delo. 

Odbijen zahtev Izraela upućen Saudijskoj Arabiji da mu omogući napade na Hute 

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu tražio je od saudijskog princa prestolonaslednika Muhameda bin Salmana da omogući delovanje izraelske vojske protiv Huta, tako što bi dopustio korišćenje saudijskog vazdušnog prostora. Tu diplomatsku inicijativu izgleda je podržala američka administracija u Vašingtonu, jer je ona dostavila predlog saudijskoj strani, prenosi izraelski Haretc. Sa strateške tačke gledišta, to bi doprinelo izraelskoj vojsci da nanese ozbiljne gubitke višegodišnjem neprijatelju, koji je uz to i verni saveznik Irana.  

No međutim, pisanje izraelskog lista Hartec ukazuje da vlada u Rijadu neće prihvatiti predlog iz više razloga. Jedan od njih je što se dve države ne priznaju, odnosno između njih ne postoje diplomatski odnosi. Uz to, postoje uslovljavanja Saudijske Arabije da se kao uslov za međusobno priznanje mora desiti pristanak izraelske vlade da formira palestinsku državu. U novije vreme se javio i spor oko eventualne prodaje aviona F-35 koje Vašington želi da isporuči vladi u Rijadu, a Tel Aviv se protivi inicijativi. Zbog toga se prestolonaslednik bin Salman usprotivio tom potezu, strahujući od negativnih reakcija javnosti koja je odmah nakon objave vesti krenula da piše negativne komentare po društvenim mrežama. 

Izrael podigao nivo pripravnosti vojske 

 Izraelska vojska digla je u sredu 14. oktobra stepen pripravnosti na nivo čitave države usled pretnje od rata sa Hutima, ali i sa Iranom. Čak je jedan neimenovani zvaničnik IDF-a izjavio da postoje strahovi unutar izraelske vlade i vojske da se može desiti kopneni ili pomorski napad na Izrael, što je sa realne tačke gledišta teško zamislivo. Očekuje da će biti formiran Centar za koordinaciju vatre unutar 80. pešadijske divizije (Edom divizija) koja se nalazi unutar Južne Komande u Elijatu (grad na samom jugu zemlje u Tirenskom zalivu), odakle bi potencijalno mogli da napadnu Huti. Takođe, na sajmu naoružanja u Vašingtonu izraelska kompanija Rafael predstavila je novu presretač-raketu Skaj Sonik (Sky Sonic) koja je namenjena za uništavanje hipersoničnih balističkih projektila koji lete brzinama većim od 5 maha.  

Egipat i Ujedinjeni Arapski Emirati podržali Rijad u vezi Huta 

Privreda Egipta dosta zavisi od protoka robe kroz Suecki kanal, sada je na udaru usled blokade prolaska brodova kroz Bab el Mandeb. Zato je razumljivo što je egipatski ministar spoljnih poslova Badr Abdelati izjavio da će „bez rezervi“ podržati svaku akciju Saudijske Arabije protiv Huta. On je ukazao da će egipatska strana brzo odgovoriti, kakav god zahtev stigne iz Rijada.  

Iako na prvi pogled deluje malo čudno, jer se do januara 2026. godine Južni prelazni savet borio kao ratujuća strana u Jemenu podržana od Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), iz Abu Dabija je stigla poruka podrške vladi u Rijadu protiv Huta. Ministar spoljnih poslova, šeik Abdulah bin Zajed el Nahjan, preneo je u utorak 13. oktobra ovaj stav tokom telefonskog razgovora sa ministrom spoljnih poslova Saudijske Arabije, princem Faisalom bin Farhanom el Saudom. Bin Zajed el Nahjan je ukazao da će njegova vlada podržati bezbednosne mere Saudijske Arabije nakon napada Huta na međunarodni aerodrom "Kralj Kalid" u Rijadu. Ali saopštenje saudijskog ministarstva spoljnih poslova o razgovoru ne navodi da kako će izgledati ova podrška Abu Dabija i da li će ona ostati samo deklarativnog karaktera, bez konkretnih poteza na terenu? 

Oglasio se El Zubaidi posle dužeg veremena 

Prvi konkretan korak izgleda je učinjen vrlo brzo. Aidaros el Zubaidi, bivši vođa Južnog prelaznog saveta, treće frakcije koja je ratovala u Jemenu do januara 2026. godine kada je poražena od prosaudijskih snaga, oglasio se iz UAE prvi put posle odlaska u emigraciju. On je osudio napade Huta na Saudijsku Arabiju i pozivao stanovništvo južnog Jemena na mobilizaciju i održavanje visokog nivoa morala. Kako trupe Južnog prelaznog saveta do sada nisu bile aktivne u borbi protiv Huta, poziv njihovog bivšeg lidera ukazuje na potpunu promenu politike UAE prema Jemenu, a sve u cilju slamanja iranske osovine otpora i otvaranja moreuza koji su ključni za izvoz nafte. 

Huti ponovo prete i nastavljaju napade  

Dok Huti pokušavaju da zauzmu opkoljeni grad Taiz i nastavljaju da gađaju civilnu i vojnu infrastrukturu u Saudijskoj Arabiji, ova država sprovela je seriju vazdušnih udara na njihovu prestonicu Sanu. Huti su odgovorili napadima na Rijad, Džizan, Hamis Mušait, Abhu, Nadžran i druga mesta, a njihova zvanična objava govori da će na sve napade odgovoriti „recipročnom merom“ i „žestokom odmazdom“. U slučaju mešanja SAD upozorili su kako će napasti američke položaje u regionu i „mete koje mogu da dosegnu“.  

Islamski NATO i SAD blago uzdržani prema Hutima 

Pojedini strani mediji preneli su vest da pakistanski avioni, koji su raspoređeni u Saudijskoj Arabiji još u maju ove godine, deluju u operacijama protiv Huta, ali je vest ubrzo demantovalo pakistansko ministarstvo spoljnih poslova. Drugi član Islamskog NATO-a, Turska, izgleda je poslala oko 200 vojnika i veliku količinu vojne opreme koja uključuje i PVO sisteme, koji su neophodni Saudijskoj Arabiji, obzirom da ona pati od nedostatka raketa presretača prema navodima pojedinih medija na zapadu (The Wall Street Journal). 

Iako je američki predsednik Donald Tramp tokom dva susreta sa vojnim i političkim vrhom u Kemp Dejvidu (sredinom septembra i početkom oktobra) raspravljao o mogućim napadima na Iran i Hute, do konkretnije akcije nije došlo. No međutim, u trenutku kada SAD budu raspolagale sa tri nosača aviona na prostoru Bliskog istoka (krajem oktobra ili početkom novembra), može se očekivati pokretanje operacija protiv Huta u Jemenu ako se sukobi budu nastavili. Zato ne treba da čudi što je Tramp na pitanje novinara da li podržavate mešanje Turske u rat u Jemenu, odgovorio kako će "možda to učiniti".

Bonus video:

Komentari (0)

Svet