Đedović Handanović: Kapaciteti vetroelektrana i solarnih elektrana povećani sa 400 megavata na više od 1,3 gigavata
Komentari
Više od 500 učesnika okupilo se u Vrdniku na konferenciji "OIE Srbija 2026", gde će danas i sutra razgovarati o investicijama u obnovljive izvore energije i narednoj fazi energetske tranzicije.
Konferenciju je otvorila ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je danas da je ukupan kapacitet vetroelektrana i solarnih elektrana u Srbiji u prethodne četiri godine povećan sa oko 400 megavata na više od 1,3 gigavata, a da se do kraja godine očekuje skoro 1,5 gigavata.
Đedović Handanović, koja se učesnicima obratila kao izaslanik predsednika Srbije Aleksandra Vučića, navela je da je posebno ubrzan razvoj solarne energije, pa je ukupan kapacitet solarnih elektrana ovog leta prvi put premašio 400 megavata, dok je samo u proteklih godinu dana na mrežu dodato 138 megavata.
Kako je istakla, to predstavlja rast od oko 30 puta u odnosu na period od pre četiri i po godine, kada je Srbija imala oko 13 megavata solarnih elektrana.
Ona je dodala da je kroz dva kruga aukcija za tržišne premije, koje je sprovelo Ministarstvo rudarstva i energetike, podržano 17 novih solarnih i vetroelektrana ukupnog kapaciteta oko 1,2 gigavata i investicione vrednosti blizu 1,5 milijardi evra.
Tanjug/Saška Drobnjak
Od tih 17 elektrana, devet je već na mreži, a očekuje se da preostali projekti u narednim godinama donesu još oko 784 megavata novih kapaciteta.
Đedović Handanović je navela da će se u narednom periodu nastaviti snažan rast broja kupaca-proizvođača, koji bi do 2030. godine mogli da dodaju još najmanje 300 megavata, kao i novih investicija industrije kroz koncept aktivnog kupca.
Ona je izrazila uverenje da će Srbija do kraja decenije premašiti tri gigavata kapaciteta solarnih i vetroelektrana.
Ministarka je naglasila da cilj države nije samo povećanje broja novih megavata, već razvoj održivog elektroenergetskog sistema u kojem novi projekti neće ugroziti sigurnost snabdevanja i stabilnost mreže.
Prema njenim rečima, u modelima razvoja prenosne mreže trenutno se nalazi više od 12 gigavata projekata, odnosno oko 15 gigavata kada se uračunaju i projekti na distributivnom sistemu, što je višestruko više od kapaciteta koji sistem trenutno može da integriše.
Đedović Handanović najavila je i izmene Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije, kojima bi trebalo da budu uspostavljena područja za ubrzani razvoj OIE, pojednostavljeni i ubrzani postupci izdavanja dozvola i uvedene kontakt tačke koje bi investitorima služile kao vodič kroz administrativne procedure.
Dodala je da novu fazu energetske tranzicije treba posmatrati kao razvoj čitavog sistema, zbog čega su, pored obnovljivih izvora energije, potrebna baterijska skladišta, reverzibilne hidroelektrane, fleksibilna proizvodnja, aktivni kupci i snažnije povezivanje sa regionalnim i evropskim tržištem električne energije.
Masdar: Srbija i region važni za našu budućnost
Izvršni direktor kompanije Masdar Mohamed Al Ramahi rekao je da ta kompanija Srbiju i Zapadni Balkan vidi kao važan deo svoje budućnosti u Evropi i da je spremna da u Srbiju i region donese nove investicije i dugoročni kapital.
On je naveo da Masdar u vetroparkovima Čibuk 1 i Čibuk 2 ima više od 300 megavata operativnih kapaciteta i ocenio da njihov razvoj pokazuje šta tržište obnovljivih izvora energije u Srbiji može da postigne.
Al Ramahi je dodao da Masdar globalno ima portfolio veći od 65 gigavata u više od 20 zemalja, uz cilj da do 2030. godine dostigne 100 gigavata.
Predsedavajući Upravnog odbora OIE Srbija Miloš Colić rekao je da ovogodišnja konferencija okuplja više od 600 učesnika, što, kako je ocenio, pokazuje da energetika i obnovljivi izvori energije odavno nisu samo tema jedne industrije.
On je istakao da OIE Srbija danas ima više od 60 članova, među kojima su privatni proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora, vodeći investitori, banke, inženjerske, konsultantske i druge kompanije.
Colić je ocenio da je sektor ušao u novu fazu u kojoj više nije dovoljno samo izgraditi elektranu, već su potrebni mreža sposobna da prihvati novu energiju, skladišta energije, fleksibilni sistemi i institucije koje mogu da prate brzinu razvoja tehnologije i investicija.
Direktor Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Jugoistočnu Evropu Gregorž Želinski rekao je da je Beograd postao regionalno čvorište te banke, iz kojeg timovi EBRD-a, pored Srbije, pokrivaju i Rumuniju, Bugarsku i Grčku.
Konferencija OIE SRBIJA 2026 održava se danas i sutra u etno kompleksu Vrdnička kula i okuplja predstavnike energetskog sektora Srbije i regiona, domaćih, evropskih i regionalnih institucija, investitore i predstavnike finansijskog sektora.
Komentari (0)