Neistražena Evropa

Kako se malo češko selo našlo u centru tenzija Praga i Moskve

Komentari

Autor: Euronews/David Hutt

02/06/2021

-

08:44

Kako se malo češko selo našlo u centru tenzija Praga i Moskve
Kako se malo češko selo našlo u centru tenzija Praga i Moskve - Copyright Češka policija

veličina teksta

Aa Aa

Vrbetice, mesto nedaleko od granice Češke i Slovačke, je poslednje mesto za koje biste očekivali da bude domaćin mutnom svetu međunarodne špijunaže. 

Selo u kom živi oko 300 ljudi, nalazi se u centralnoj Moroviji, na krajnjem istoku zemlje. Međutim, stvari su se promenile 2014. kada je skladište municije u bivšem vojnom kompleksu magacina i fabrika u selu - zapečaćeno bodljikavom žicom i obeležjima "zabranjen prilaz" - eksplodiralo. Poginulo je dvoje zaposlenih, a veći deo kompleksa je nestao. 

Eksplozija je bila tolika da su i poljoprivrednici na obližnjim poljima bačeni na zemlju. Krhotine su bile rasute kilometrima okolo.

Oko mesec dana kasnije još jedno skladište, nedaleko od prvobitnog mesta, eksplodiralo je takođe pod misterioznim okolnostima, prisiljavajući 400 ljudi još jednom na evakuaciju.

Prvobitno je prstom upereno u privatnu firmu "Imex Group", koja je iznajmljivala mesto od sredine dvehiljaditih od češke vojske.

Andrej Babiš, ministar finansija u to vreme, naglasio je da je još jedno skladište koje je firma iznajmila u Bugarskoj takođe misteriozno eksplodiralo nekoliko godina ranije i tvrdio je da je kompanija bila na "crnoj listi" SAD zbog kršenja embarga na oružje sa Demokratskom Republikom Kongo, što je ta firma negirala.

Češka policija

Krhotine od eksplozije letele su kilometrima dalje

"Imex Group" je pretio da će tužiti Babiša zbog ovih navoda, a upozorenje koje nikada nije stiglo na sud.

U izveštaju Ministarstva unutrašnjih poslova 2014. godine navedeno je da je istraga u toku, govoreći o navodnom "neodgovarajućem skladištenju" municije u skladištu.

Međutim, slučaj je tad "zahladneo" i, kako se čini, kratkotrajna drama u Vrbeticama bila je ili rezultat zloupotrebe ili puke nesreće.

"Još 2014. nije bilo dovoljno dokaza zbog potpunog uništenja skladišta. Zbog toga je slučaj zatvoren 2015. godine", objasnio je Pavel Havliček, istraživač iz Udruženja za međunarodne poslove sa sedištem u Pragu.

Veza sa Solzberijem 

Sve bi ostalo zatvoreno još tri godine sve dok napad bez presedana sa druge strane Evrope nije zaokupio pažnju čeških istražitelja.

U malom gradu Solzberiju su 4. marta 2018. godine dvojica osumnjičenih agenata iz ruske GRU otrovali bivšeg vojnog obaveštajca Sergeja Skripalja i njegovu ćerku.

Istraga britanske policije, kao i istraga "Bellingcat-a", otkrile su da su dvojica osumnjičenih agenata GRU Ruslan Boširov (pravo ime Anatolij Čepiga) i Aleksandar Petrov (Aleksandar Miškin).

Za češke istražitelje ovo je bio trag koji im je bio potreban: ista imena navodno su dala dvojica Rusa koji su posetili hotel u blizini Vrbetica neposredno pre eksplozije.

Krajem aprila ove godine Bugarska je takođe objavila da istražuje da li su ruski agenti bili povezani sa eksplozijama na brojnim njenim skladištima municije tokom protekle decenije.

Veruje se da je municija koja se nalazila u skladištu u Vrbeticama 2014. bila namenjena Ukrajini, koja se u to vreme suočavala sa građanskim ratom nakon ruskog pripajanja Krima.

Profimedia

Sergej Skripalj otrovan je 2018. godine

Izveštaji lokalnih medija, citirajući obaveštajne izvore, navode da su pošiljke pripadale EMCO, firmi čiji je vlasnik bugarski trgovac oružjem Emilijan Gebrev, koji je otrovan u aprilu 2015, samo nekoliko meseci nakon eksplozije u Češkoj Republici.

Istraga iz 2019. koju je sproveo "Bellingcat" tvrdio je da je agent GRU Denis Sergejev (Sergej Fedorov) bio u Bugarskoj u vreme trovanja Gebereva, koji je preživeo.

Sergejev je navodno bio i u Velikoj Britaniji u vreme kada se dogodilo trovanje u Solzberiju.

Policija i novinari povezali su vojnu jedinicu GRU 29155, tajnu jedinicu službe, i njenih dvadesetak agenata sa ruskom aneksijom Krima 2014. godine, kampanjama destabilizacije u Moldaviji iste godine i državnim udarom u Crnoj Gori 2016.

Prag upire prstom u Moskvu

Međutim, tek 17. aprila 2021. Češka je optužila Rusiju da stoji iza eksplizije u Vrbeticama, započevši tako najozbiljniji diplomatski incident u zemlji kakav nije viđen decenijama.

Premijer Andrej Babiš rekao je na večernjoj konferenciji za novinare da postoje "nedvosmisleni dokazi" da je GRU iza napada. U međuvremenu, Miloš Vistricil, predsednik češkog Senata, nazvao je to "državnim terorizmom".

Češki zvaničnici naknadno su proterali na desetine ruskih diplomata, među kojima su oni za koje se veruje da su obaveštajci koji rade u ruskoj ambasadi. Nekoliko članica EU je učinilo isto u znak solidarnosti. Moskva je uzvratila proterivanjem gotovo svih članova osoblja Ambasade Češke u Rusiji.

Priča je prošlog petka dobila obrt kada su lokalni mediji u Češkoj objavili da se Petr Bernatik Junior, šef "Imex Group", dan pre eksplozije zadržao najmanje 40 minuta nedaleko od hotela gde su navodni agenti GRU odsedali kod Vrbetica, prema podataka sa GPS-a na mobilnom telefonu, što je sad pod istragom.

Bernatik je takođe istog dana izvršio improvizovanu i samostalnu posetu skladištu, za šta su lokalne novine citirale bivše zaposlene govoreći da je bilo neobično.

Pitanja bez odgovora

Iako je slučaj dobio novo svetlo i nove informacije izlaze svakog dana, neka pitanja i dalje nemaju odgovor.

Kao na primer, šta se zapravo dogodilo 2014? Zašto je bilo potrebno toliko vremena češkim zvaničnicima da javno potvrde rusku vezu i zašto je objavljeno kad je objavljneo, uprkos postojećim velikim tenzijama u odnosu Češke i Rusije?

Havliček navodi da se to može objasniti jer je do jeseni 2020. čišćeno mesto eksplozije, nakon čega su zvaničnici mogli da ponove istragu.

"Od tada je bilo nekoliko runda istrage i zato znamo više sada", naglasio je.

Ipak, neki podižu obrve na to zašto je premijer Babiš objavio vest baš 17. aprila.

Objava je usledila samo nekoliko dana pre nego što je ministar unutrašnjih poslova Jan Hamacek trebalo da poseti Moskvu da razgovara o nabavci ruske vakcine protiv koronavirusa. Hamaček je morao da odgodi posetu nakon vesti.

Tanjug/Zoran Žestić

Zemana opisuju kao "najuticajnijeg saveznika Kremlja u Centralnoj Evropi"

I to je usledilo samo nekoliko dana nakon što je prozapadnjački ministar spoljnih poslova Tomaš Petriček smenjen sa funkcije. To je bilo uglavnom zbog toga što je Petriček nedelju dana ranije neuspešno izazvao Hamačeka za vođstvo socijaldemokrata (CSSD), mlađeg partnera u vladajućoj koalciji.

Ipak, Petriček je takođe imao i svađu sa češkim proruskim predsednikom Milošem Zemanom. Tada su analitičari verovali da je Petričekova smena otvorila Zemanu više prostora za mešanje u spoljnopolitičke odluke.

Zeman, koji je bio premijer tokom dvehiljaditih, postao je glasniji advokat proruskih i prokineskih odnosa nakon što je izabran za predsednika 2013. godine. Javno je branio ruske akcije u Ukrajini i protivio se zapadnim sankcijama Moskvi.

Jedan češki analitičar je 2018. opisao Zemana kao "najuticajnijeg saveznika Kremlja u srednjoj Evropi".

Glavne opozicione stranke u zemlji, Piratska stranka i Građanske demokrate (ODS) sada snažno podržavaju prozapadno stanovište establišmenta, otvarajući političku podelu ne izmešu političara zapadnog i istočnog pogleda, već i liberalnih i autoritarnih.

Za zapadno orijentisane političare oni ispunjavaju liberalno-demokratske instikte osnivača Čehoslovačke kada je država stvorena 1918. godine i kada je, 71 godinu kasnije, zbacila komunizam.

Jakub Janda iz Evropskog centra za bezbednostnu politiku, sa sedištem u Pragu, nedavno je za DW rekao da je navodni ruski napad na skladipte u Vrbetnicama "najneprijateljskiji napad na teritoriju Češke od sovjetske invazije 1968. godine", referirajući na "Praško proleće", kada su sovjetske trupe napale Čehoslovačku da bi zbacile svoje komunističko rukovodstv nastrojeno prema reformama.

Iako neprijateljski raspoloženi od kraja komunizma 1989. godine češko-ruski odnosi zaoštrili su se početkom 2020. Gradske vlasti Praga uklonile su statuu ruskog heroja iz Drugog svetskog rata, sovjetsog maršala Ivana Koneva, i preimenovale trg ispred ruske ambasade posle ubistva Borisa Nemcova.

Samo nekoliko dana nakon što je Babiš objavio rusku vezu, predsednik Zeman je javno rekao da misli da "nema dokaza" da su ruski agenti vezani za eksploziju u skladištu municije u Vrbetnicama.

Od tada je vršio pritisak na vlasti da istraže druge moguće uzorke eksplozije, uprkos tome što je vlada javno izjavila da njeni istražitelji imaju "nedvosmislene dokaze" o ruskoj vezi.

"Borba oko tumačenja čitave afere nije gotova", rekao je Jiri Peh, politički analitičar i direktor praškog kampusa Univerziteta Njujork.

Ministarka pravde Mari Benesova, Zemanova saveznica, krenula je za glavnim tužiocem Pavlom Zemanom (koji nije povezan sa predsednikom) jer je novinare informisao o istrazi.

Iako ga je premijer Babiš zaštitio od Benesove, rekao je Peh, državni tužilac Zeman podneo je ostavku pozivajući se na politički pritisak.

Međutim, za većinu češko-ruskih odnosa, kocka je već bačena. Diplomate su proterane. Vlada se okupila oko poruke da iza napada na Vrbetnice stoji Rusija. I slučaj je već uticao na dugoročne interese Rusije u Centralnoj Evropi.

Ministar trgovine Karel Kabliček najavio je krajem aprila da će ruskoj energetskoj kompaniji "Rosatom" biti zabranjeno da se nadmeće za izvođača radova za planiranu nuklearnu elektranu Dukovani u vrednosti od šest milijardi evra, najskupljeg češkog infrastrukturarnog projekta do sada. I kineska firma je takođe iskljčena iz bezbednosnih razloga.

Komentari (0)

Evropa