Nenad Ristić iz Elixir grupe u susret Business Summit 2026: Sredstva od CBAM moraju biti uložena u razvoj Srbije
Komentari05/05/2026
-10:13
U eri dekarbonizacije u energetski intenzivnim industrijama, naplate CBAM taksi (oporezivanja zagađivača), sve veće zamene fosilnih goriva zelenom ili čistom energijom, privreda nastoji da ostane održiva I sačuva konkurentnost s jedne , a s druge strane da odgovori na sve zahteve zelene agende koju pred nju postavlja Evropska unija. U tom “loncu” je i kompanija “Elixir Grupa”, koja je prepoznatljiva ne samo u Srbiji već i Evropi u hemijskoj industriji i poljoprivredi jer je uspela da svojim savremenim tehnologija u proizvodnim kompleksima stekne poverenje u više od 85 zemalja.
O tim uspesima ali i problemima koje im je nametnulo pravilo EU o CBAM taksi, kao i o “Biznis samitu” najavljenom skupu lidera poslovnih i političkih lidera, za Euronews, govori doktor Nenad Ristić, senior menadžer za planiranje R&D projekata Elixir Grupe.
On je na samom početku u nekoliko rečenica predstavio kompaniju i njen razvoj od porodične kompanije "Narcis Popović" 1990 godine pa do današnjeg lidera na mnogim svetskim tržištima.
"Elixir Grupa danas predstavlja spoj vizije, znanja, odgovornog poslovanja i posvećenosti svakog člana tima, koji broji više od 2.300 zaposlenih. Od porodične kompanije, osnovane 1990. godine, razvijali smo se postepeno i strateški, oslanjajući se na stručnost, inovativnost i sposobnost da prepoznamo potrebe tržišta i odgovorimo na njih savremenim, primenjivim i održivim rešenjima.
Naš razvoj zasnovan je na čvrstim vrednostima, kontinuiranom unapređenju znanja i ulaganjima u tehnologije, ljude i proizvodne procese. Posebno smo ponosni što nastavljamo dugu tradiciju hemijske industrije u Šapcu i Prahovu, gde se nalaze naša dva proizvodna kompleksa, istovremeno gradeći modernu industriju usmerenu ka budućnosti.
Promo
Zato je Elixir danas prepoznat kao kompanija koja uspeh gradi na stručnosti, pouzdanosti, inovacijama i odgovornom odnosu prema zaposlenima, partnerima i zajednici. Upravo ta sinergija znanja, razvoja i saradnje omogućila nam je da budemo konkurentni ne samo u Srbiji i regionu, već i na brojnim svetskim tržištima"
Vaša vizija je da stvarate nasleđe kroz održiv razvoj i na dobrobit zajednice ali i uspeh svakog pojedinca. Može li ta vizija da se ostvari u ovako nestabilnim geopolitičkim uslovima i pomoći države i koliko tu viziju mogu da poremete nameti koji od 1. januara ove godine su stigli iz Brisela, kroz CBAM taksu, koji nisu poštedeli na vašu kompaniju i druge intenzivne energetske industrije?
"Moguće je održati stabilnost poslovanja isključivo ukoliko se ključne odluke donose sa dugoročnim gledanjem, pri čemu strateško pozicioniranje i stalno unapređenje konkurentnosti postaju nužni ciljevi koji omogućavaju veću rezistentnost na sve učestalije tržišne promene. Ovakav pristup zahteva čvrsto oslanjanje na dugoročne strateške dobavljače, kao i maksimalnu upotrebu lokalnih resursa ili, u slučajevima kada to nije izvodljivo, primenu stabilnih regionalnih lanaca snabdevanja radi osiguranja kontinuiteta. Istovremeno, neophodno je da se identičan mehanizam planiranja i delovanja baštini i na komercijalnoj strani plasiranja proizvoda, čime se zaokružuje proces izgradnje otpornog i održivog poslovnog sistema.
Vrednosno podržavamo CBAM regulativu kao ključni mehanizam za ostvarivanje ambiciozne klimatske politike usklađene na nivou Ujedinjenih nacija, u okviru koje se Evropska unija profilisala kao globalni lider. Duboko smo uvereni da je integritet tržišta nužan preduslov za fer poslovanje, jer on osigurava da sistemi i pravila važe podjednako za sve učesnike. Shodno tome, potpuno je prirodno da i naša kompanija, koja značajan deo svog asortimana plasira upravo na tržište Evropske unije, postane deo EU ETS sistema, što se u konkretnom slučaju realizuje kroz primenu CBAM regulative.
Pred Republikom Srbijom se u narednom periodu nalazi izazov očuvanja lokalnog objedinjenog tržišta, na kojem je neophodno da svi učesnici imaju identične obaveze. Ovakav pristup sprečava tržišne neusklađenosti i osigurava dugoročnu održivost domaće privrede. U tom kontekstu, s velikim odobravanjem pozdravljamo činjenicu da je Srbija već preduzela konkretne korake ka uspostavljanju uniformisanog mehanizma koji ima za cilj izjednačavanje tržišnih uslova za sve aktere."
CBAM će biti i tema i na prvom "Biznis samitu” na posebnom panelu, na kome će učestvovati politički i biznis lideri ne samo iz Srbije već i regiona i sveta. Ima li osnova, kao što tvrdi Fiskalni savet, da će ova taksa promeniti pravila igre za srpsku industriju i da li, ako država ne pomogne u dekarbonizaciji, ovaj briselski namet srpsku, ali i druge industrije, može da dovede u vrlo nepovoljan položaj na evropskom tržištu?
Promo
"Bez odlučne reakcije privrednih subjekata i države, mehanizam CBAM će neizbežno narušiti konkurentnost izvoznih kompanija i stvoriti značajan kratkoročni pritisak na domaću ekonomiju. S obzirom na to da je Srbija energetski zavisna zemlja koja se u velikoj meri oslanja na uvoz energenata, ovaj mehanizam treba posmatrati kao snažan ekonomski instrument koji primorava na ubrzanu energetsku tranziciju i racionalizaciju resursa. Takva transformacija je neophodna kako bi se dugoročno osnažila nacionalna energetska pozicija i smanjila izloženost spoljnim tržišnim potresima. Uspeh ovog procesa direktno uslovljava potreba za obimnim ulaganjima u nacionalnu infrastrukturu, uz istovremeno uvođenje recipročnih lokalnih mera. Uspostavljanje mehanizama zaštite domaćeg tržišta, koji bi bili ekvivalentni evropskim nametima, predstavlja ključni preduslov za očuvanje fer tržišnih uslova i zaštitu domaćih proizvođača u novim globalnim okolnostima".
Između brze transformacije i gubitka konkurentnosti, zagađenje kroz emisiju CO2 može značajno da uveća fakturu za izvoz na tržište EU. Koliko je od januara vama uvećalo fakturu kroz smanjenje izvoza? Možda je pravo pitanje da li je CBAM više zaštita evropske industrije nego klimatska mera?
"U kontekstu multifaktornih tržišta, uticaj u određenom periodu nemoguće je posmatrati jednoznačno, jer je tražnja promenljiva i podložna globalnim, a ne samo regionalnim faktorima. Ono što se sa sigurnošću može kvantifikovati jeste isključivo iznos koji se mora izdvojiti na ime CBAM nameta za konkretnu isporuku, pri čemu taj trošak direktno umanjuje cenovnu konkurentnost datog proizvoda. Iako CBAM istovremeno služi kao štit evropske industrije i mehanizam klimatske zaštite, on prevazilazi okvire ekološke mere. Da je reč o isključivoj zaštiti unutrašnjeg tržišta, Evropska unija bi mogla suspendovati sopstveni ETS sistem na koji je CBAM naslonjen, pa se ovaj mehanizam ispravnije definiše kao moćan ekonomski i politički instrument. Na taj način Evropska unija ne samo da štiti sopstvene interese, već aktivno širi usvojene klimatske i strateške vrednosti na globalnom nivou, namećući ih kao novi standard međunarodne trgovine."
Koliko vas struktura energetskog sistema u Srbiji ograničava u prilagođavanju evropskim standardima i da li smatrate da novac od srpskog CBAMa bi trebalo da ide u srpski Fond za dekarbonizaciju a ne u budžet ? Reč je o zakonima koji su takođe na snazi od 1. januara 2026. I novcu koji je namenjen za projekte vezane za unapređenje tehnologije koja bi zaštitila životnu sredinu i smanjenje emisije CO2?
"Sredstva prikupljena po osnovu CBAM plaćanja moraju biti usmerena u namenske fondove za tehnološko usavršavanje energetskog sistema, podržavajući podjednako javna i privatna ulaganja u modernizaciju. Formiranje lokalnih mehanizama naplate, strogo usklađenih sa evropskim CBAM i ETS standardima, omogućilo bi kreiranje nacionalnog fonda za dekarbonizaciju domaće industrije, čime bi se izbeglo odlivanje kapitala u budžet Evropske unije. Bez takvog strateškog pristupa, srpska industrija će se suočiti sa drastičnim padom konkurentnosti i smanjenjem priliva obrtnih sredstava, što bi direktno onemogućilo investicije u neophodnu zelenu tranziciju i ugrozilo učešće na dominantnom evropskom tržištu. Odgovorna ekonomska politika stoga mora osigurati da ovi nameti ne postanu instrument ekonomske i političke prinude, već osnovni pokretač jačanja i energetske transformacije Srbije."
Bez jeftine energije, domaće firme teško mogu da izdrže CBAM. U vašim dokumentima definisali ste da je vaš cilj energetska transformacija i prelazak sa linearne na cirkularnu ekonomiju. Jedan od ključnih pravaca dekarbonizacije jeste veće korišćenje alternativnih goriva, pre svega otpada, poput RDF, kojim bi se u ovoj energetskoj krizi smanjila upotreba fosilnih goriva ali i vaši troškovi proizvodnje. Novim izmenama Zakona o upravljanju otpadom , dozvoljen je uvoz ovog otpada u energetske svrhe. Šta za vašu industriju to znači i zašto za ovaj vid dekarbonizacije postoji otpor u Srbiji iako je to rasprostranjena evropska praksa?
"Korišćenje energije iz otpada posmatramo kao veliki potencijal, prepoznajući u tome decenijama proverenu i naučno utemeljenu tehnologiju koja se uspešno primenjuje u najrazvijenijim državama sveta. Građani Srbije danas već znatno bolje razumeju ovaj koncept, s obzirom na to da su brojna postrojenja koja otpad iskorišćavaju u energetske svrhe već u aktivnom radu. Pored doprinosa dekarbonizaciji i jačanja otpornosti na energetske šokove, ovaj model omogućava formiranje potpuno nove privredne grane u oblasti upravljanja otpadom. Primarni cilj mora biti uspostavljanje lokalnih i regionalnih sistema koji, pored energetske koristi, donose ključne ekološke benefite poput zaštite kvaliteta vodenih tokova, vazduha i zemljišta. Implementacijom ovog modela privreda dobija neophodnu predvidivost i pristup alternativnim energentima, dok se najširoj javnosti obezbeđuje sigurnost lanca ishrane i unapređenje životnih uslova. U procesu izgradnje modernog sistema, uvoz sirovine se nameće kao nužan korak za osiguravanje stabilne operativne baze, sve dok se u potpunosti ne razviju lokalni kapaciteti za pripremu i iskorišćenje resursa."
Promo
Da li su i kako globalni poremećaji na tržištu đubriva uticali na vaše poslovanje i cene za poljoprivrednike zbog uvoznih sirovina?
"Dostupnost i transport svih neophodnih sirovina za proizvodnju pod direktnim su uticajem aktuelnih globalnih nestabilnosti, što dovodi do svakodnevnih promena u troškovima proizvodnje i tržišnim uslovima na strani tražnje. Dugoročno gledano, ovakva nepredvidivost može ozbiljno ugroziti ekonomiku poslovanja svih učesnika u lancu vrednosti. U takvim okolnostima, primarni fokus mora biti na očuvanju profitabilnosti poljoprivrednog rada, jer je to jedini način da se tradicionalno snažno domaće tržište održi i ostane konkurentno. Dok globalna dostupnost hrane postaje sve upitniji izazov, lokalna politika mora osigurati stabilnu ekonomsku osnovu za poljoprivrednike, kako bi se predupredili cenovni šokovi i osigurala nesmetana snabdevenost tržišta u narednom periodu."
Nedavno ste koristili tržište kapitala – koliko je Srbija danas zrela za takve modele finansiranja i da li je vaša najveća strateška investicija vezana za industrijski park u Prahovu?
"Urađeno je mnogo pionirskog posla na polju trgovine zelenim obveznicama, postignućem kojim se veoma ponosimo i koje svedoči o rastućoj zrelosti domaćeg tržišta kapitala. Očekuje se da će dalji razvoj ovog segmenta doneti neophodan obim za dugoročnu stabilnost finansijskih mehanizama namenjenih održivim projektima. Većina investicionih aktivnosti strateški je usmerena ka Industrijskom parku Prahovo, sa primarnim ciljem postizanja potpune vertikalne integracije proizvodnih procesa. Takav model omogućava znatno predvidivije poslovanje i stvara snažnu bazu otpornosti na učestale tržišne nestabilnosti, čime se osigurava stabilnost celokupnog poslovanja."
Koji su najveći izazovi ili slabosti Elixir Grupe danas i kako odgovarate na kritike industrije kada je reč o uticaju na životnu sredinu?
"Svesni smo da svaka privredna aktivnost nosi određeni uticaj na životnu sredinu i upravo zato ovom pitanju pristupamo odgovorno, otvoreno i dugoročno. Za nas održivost nije pitanje izbora, već važan uslov daljeg razvoja, kako kompanije, tako i zajednice u kojoj poslujemo.
Zbog toga smo našu poslovnu strategiju povezali sa ESG principima, uz jasno definisane ciljeve i merljive rezultate. Kontinuirano ulažemo u unapređenje procesa, primenu savremenih tehnologija i rešenja koja doprinose većoj efikasnosti, višem stepenu zaštite životne sredine i odgovornijem upravljanju resursima.
Istovremeno, verujemo da je odgovornost prema zajednici preduslov svakog ozbiljnog poslovanja. Zato negujemo otvoren dijalog sa lokalnom zajednicom, kroz timove i kancelarije za saradnju, direktne susrete sa građanima i dostupnost relevantnih informacija o našem poslovanju. Smatramo da se poverenje gradi doslednošću, transparentnošću i spremnošću da se na pitanja i izazove odgovara znanjem, činjenicama i konkretnim rešenjima."
Komentari (0)