Istraživanje: Tokom 10 godina obeležavanja vlast u Hrvatskoj nijednom nije pomenula srpske žrtve u Bljesku
Komentari
01/05/2025
-18:34
Tokom proteklih 10 godina obeležavanja vojno-policijske akcije "Bljesak", bez obzira na to da li je na vlasti u Hrvatskoj bio HDZ ili SDP, nijednom nisu spomenute srpske žrtve, pokazalo je istraživanje sabrano u studiji "Decenija sećanja" na kojoj su radili istraživači iz pet država bivše Jugoslavije.
Istraživačku studiju je predstavila na okruglom stolu u Srpskoj kući u Pakracu nezavisni istraživač i bivši direktor Inicijative mladih za ljudska prava Branka Vierda.
Okrugli sto je održan juče nakon odavanja počasti povodom 30. godišnjice stradanja civilnih žrtava u vojno-policijskoj akciji "Bljesak", a predstavljena su istraživanja službenih i alternativnih obeležavanja ove operacije u poslednjih 10 godina, navedeni su primeri saradnje i memorijalnih inicijativa sa osvrtom na budući odnos prema prošlosti, kao i krivična dela počinjena za vreme operacije "Bljesak".
Istraživačka studija je izrađena s ciljem dobijanja uvida u politike sećanja. Iz svake države analizirani su govori visokih zvaničnika o pet događaja tokom 10 godina.
Branka Vierda je istakla da su se u Hrvatskoj bavili ubistvom porodice Zec u Zagrebu, padom i okupacijom Vukovara i vojnim operacijama ''Medački džep'', ''Bljesak'' i ''Oluja''.
Kada je u pitanju operacija ''Bljesak'', u proučavanom periodu između 2012. i 2022. visoki zvaničnici ''ni u jednoj prilici nisu ni jednom rečju spomenuli stradanja civila pripadnika srpskog naroda'', rekla je Vierda.
"Istraživanje je pokazalo da se političari ne referiraju na ratne zločine protiv civila, čak ni kada su u pitanju naročito teški zločini kao što su oni protiv žena i dece. Ta se operacija u vodećim medijima predstavlja, slično kao i druge, isključivo iz perspektive oslobađanja okupiranog teritorija i u kontekstu početka mira na tim područjima, te kao uvod u operaciju 'Oluja'. Što se tiče političke nomenklature, kroz tih 10 godina ona se mahom smenjivala između HDZ-a i SDP-a, ali se pristupi istorijskim događajima ove dve stranke praktički ne razlikuju", navela je ona.
Povezane vesti
"Bez napretka u pristupu političara"
Veselinka Kastratović istraživač i aktivista osječkog udruženja Centar za mir, nenasilje i ljudska prava i Dokumenta – centar za suočavanje s prošlošću,ispričala je svoje iskustvo rada u osječkom Centru za mir, kada je 23. maja 1995. došla u Pakrac i tamo redovito odlazila mesecima. Rekla je kako su vrlo brzo po dolasku aktivisti saznali da su na tom području počinjena kaznena dela.
Konstatovala je da u pristupu političara tim događajima otad nije bilo napretka, te da oni na obeležavanjima u pravilu spominju samo vojnike, a ne spominju ni hrvatske civilne žrtve, a kamoli srpske.
"Mi ni danas nemamo jedinstveni popis civila ubijenih na području Republike Hrvatske, a do podataka o ubijenim i nestalim civilima jako teško dolazimo. Još teže dolazimo do podataka o srpskim civilima jer su mesta na kojima su živeli sada prazna pa u delovima zapadne Slavonije nemate koga o tome ni da pitate", rekla je ona.
Procesi suočavanja s prošlošću sastoje se od komemoracija, sećanja, sudbina i sudskih procesa, rekla je Kastratović, objasnivši da se, kada je u pitanju pravosuđe, ''stiče utisak da sve institucije igraju na kartu protoka vremena tokom kojeg će poumirati žrtve, njihovi srodnici i svedoci, a arhivska građa biti izgubljena''.
Navela je primer Županijskog državnog tužilaštva u osijeku, gde su zločini koje je nakon ''Bljeska'' na području zapadne Slavonije činila 103. gardijska brigada još uvek u fazi razgovora sa njenim pripadnicima, dok je u Vukovaru sproveden samo jedan sudski proces za ratni zločin protiv srpskog stanovništva.
U pitanju je proces protiv pripadnika HOS-a zbog ubistva četiri člana porodice Olujić u Cerni. Svi drugi predmeti u tom gradu odnose se isključivo na hrvatske žrtve.
"Naše Državno tužilaštvo je toliko trapavo ili lienjo da nije ništa napravilo ni u vezi stvarno opakih zločina kakav je bio u Bogdanovcima pokraj Vukovara, gde je ubijeno preko 80 hrvatskih civila, pa kako bi onda išta napravili za Srbe. U Vukovaru su 1991. Srbi bili prvi koji su plivali Dunavom, a predistražne radnje o tome traju od 90-ih godina. Taj slučaj je deo predmeta Merčep koji je došao iz Haga i prepušten je Hrvatskoj, dobilo ga je Županijsko državno tužilaštvo u Osijeku", rekla je Kastratović, prenosi portal hrvatskog nedeljnika Novosti.
Povezane vesti
Branka Vierda se potom osvrnula na aktivnosti Inicijative mladih za ljudska prava, rekavši da je u pitanju organizacija koja đeluje u Hrvatskoj, Srbiji i BiH i koja traži od institucija da se 2. maj proglasi spomendanom na civilne žrtve operacije ''Bljesak''.
"U pitanju su mladi ljudi koji se na drugačiji način bave sećanjem i komemoriacijama. Često odlaze sa svojim vršnjacima na mesta stradanja kako bi tamo mogli da razgovaraju sa svedocima, novinarima i slično, kako bi dobili perspektivu događaja drugačiju od onih službenih, gde svaka država ima nacionalistički tip razumevanja 90-ih", navela je.
Veselinka Kastratović potom je također govorila o procesuiranju ratnih zločina u zapadnoj Slavoniji i o gubitku arhivske građe za potencijalne istraživače, rekavši da, što se tiče sudskih procesa, nema pomaka.
Povezane vesti
"Što se tiče arhivske građe tu je malo drugačija slika. Poznato je da je Hrvatski helsinški odbor dokumentovao, međutim ne treba zaboraviti Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju odnosno njegov Rezidualni mehanizam koji ima devet miliona stranica dokumentacije sa prostora bivše Jugoslavije. Postoji i agencija Sense, koja je dokumentirala rad Suda, u Srbiji su se nakon 30 godina zabrane otvorili arhivi s dokumentima JNA. Hrvatska ima ograničenje od 50 godina, što znači da ćemo za 20-ak godina znati još neke stvari. Ali mi ne koristimo Mehanizam iako svaka država ima oficira za vezu s tom institucijom", rekla je Kastratović.
Upozorila je i da će se, nakon čistke pravosuđa koja je 1990-ih sprovedena po nalogu Vladimira Šeksa, uskoro dogoditi nova smena generacija, koja će se uz neiskustvo suočiti i s problemom sve manje dokaznog materijala i svedoka.
Kao primere dobre prakse komemorisanja navela je SNV i neka udruženja hrvatskih branitelja, poput splitskog udruženja VeDRA, kojima bi, kaže, trebalo dati priliku da se više time bave.
Komentari (0)