"Srbi u Hrvatskoj sve ugroženiji": Incidenti postaju brutalniji, a država na njih ne reaguje

Istoričar Milan Gulić ocenjuje da sve što se poslednjih dana događa u Hrvatskoj nije iznenađenje, već nastavak višegodišnjeg procesa zaoštravanja odnosa prema srpskoj zajednici, koji traje već čitavu deceniju. Ipak, ono što, kako kaže, jeste novo, jeste činjenica da su incidenti sve brutalniji i sve učestaliji.

"Moram da priznam da ništa od onoga što se prethodnih dana desilo u Hrvatskoj nije spektakularno iznenađujuće. To je jedan određeni nivo zaoštravanja koji postoji već desetak godina. Međutim, sada je situacija drugačija – događaji su postali brutalniji i mnogo učestaliji", rekao je Gulić u emisiji Euronews Region, navodeći primere incidenata u Splitu, Zagrebu, Rijeci i Vukovaru, ali i rasprave u Saboru o Jasenovcu.

Prema njegovim rečima, problem postaje ozbiljan ne samo za srpsku zajednicu u Hrvatskoj, već i za samu Hrvatsku, jer je, kako kaže, reč o pitanju bezbednosti i društvene stabilnosti.

"Ovo je već ozbiljan problem za srpsku zajednicu u Hrvatskoj, ali i za državu Hrvatsku. Ako imate proteste protiv Srba, pa već sutradan proteste protiv migranata, to pokazuje jasno zaoštravanje koje je postalo uočljivo", upozorava on.

Govoreći o reakcijama srpskih političkih predstavnika, Gulić kaže da su njihovi odgovori uglavnom pokušaj da se situacija umiri, ali često i da se relativizuje.

"Srpski politički predstavnici u Hrvatskoj nisu u lakoj poziciji, to treba razumeti. Ali, s druge strane, njihove reakcije često relativizuju problem. Setimo se odlaska na proslavu Oluje u Knin, koji je tada predstavljen kao zalog boljih odnosa Srba i Hrvata. Danas se s pravom možemo pitati – šta je taj potez konkretno doneo srpskoj zajednici?", kaže Gulić.

Dramatičan pad broja Srba u Hrvatskoj 

Istoričar ukazuje i na dramatičan pad broja Srba u Hrvatskoj između dva popisa – sa oko 186.000 u 2011. na 123.000 u 2021. godini, što predstavlja trećinu populacije manje.

"Srbi su postali gotovo zanemarljiva nacionalna manjina u Hrvatskoj. Iako najbrojnija, u političkom smislu su bez značaja. Hrvatska je članica EU i NATO-a, teritorijalno celovita, pa se s pravom može postaviti pitanje – zašto su Srbi uopšte još tema?", ocenjuje Gulić.

Najveći problem, kako kaže, nije samo u onima koji vrše nasilje ili podstiču netrpeljivost, već u izostanku reakcije države.

"Nije problem samo u onome ko je napao srpske karatiste ili zabranio izložbu, već u tome ako država na to ne reaguje. Time daje vetar u leđa nasilju i takvi incidenti postaju sve češći. To se u Hrvatskoj događa godinama, naročito od jačanja desne struje u HDZ-u, Tomislava Karamarka i Kolinde Grabar-Kitarović, a sada još više sa ulaskom Domovinskog pokreta u vlast", naglašava Gulić.

Euronews Srbija

On podseća i na usvajanje zakona o grobljima, koji je, kako kaže, dodatno uznemirio Srbe u Hrvatskoj jer zadire u verske i porodične prostore.

"Kada društvo smatra da treba da se obračunava sa mrtvima i sa spomenicima, onda tu nešto duboko nije u redu", dodaje.

Posebno ga zabrinjava činjenica da su u poslednjim incidentima među učesnicima i maloletnici.

"To je obeshrabrujuće jer govorimo o generacijama koje ne pamte rat. Dakle, 30 godina posle rata, atmosfera u društvu je radikalnija nego što je bila deset ili petnaest godina posle njega. U vreme kada je Hrvatska bila u procesu pristupanja EU, mnoge stvari morale su biti kontrolisane – danas ta potreba ne postoji", objašnjava Gulić.

Kako dodaje, veliki problem postaje i javna relativizacija nasilja.

"Osuđuje se napad u Splitu, ali onda sledi ‘ali’ – u smislu, napali ste folkloraše, ali vam smetaju cajke. To je opasno jer stvara utisak da postoje opravdanja za nasilje", upozorava Gulić.

Na pitanje da li Beograd može da učini više za zaštitu Srba u Hrvatskoj, istoričar odgovara da Srbija ne može delovati spektakularno, ali ne sme ni da ćuti.

"Srbija bi trebalo da reaguje kao svaka država kada se nešto događa njenoj manjini u inostranstvu. Hrvatska redovno reaguje kada joj nešto ne odgovara, a Srbija je često izostajala sa protestima i zvaničnim reakcijama", smatra on.

Gulić zaključuje da je ovo problem koji Hrvatska mora da reši sama sa sobom, jer reč je o dubokoj društvenoj destabilizaciji.

"Kada društvo počne da raspravlja o ličnosti Dejana Medakovića umesto o tome zašto je njegova izložba zabranjena, to je jasan pokazatelj koliko je situacija ozbiljna", poručuje Gulić.

Kompletno gostovanje istoričara Milana Gulića pogledajte u video prilogu na početku teksta.