Region

Pet ključnih tačaka izbora u BiH: Zakon u minut do dvanaest, poraz političkog "teškaša" i proglašenja dva pobednika

Komentari

Autor: Euronews Srbija

03/10/2022

-

23:00

Euronews

veličina teksta

Aa Aa

Predizborna kampanja u Bosni i Hercegovini bila je najdosadnija do sada, ali je zato neizvesnost kulminirala u izbornoj noći. Ređale su se izjave iz izbornih štabova, proslavljale pobede i pre proglašenja pobednika, a neki su u suzama u očima napustili sedišta stranke.

Građani su pak imali veliki izbor, saglasni su oceni gosti emisije Euronews Centar ističući veliki broj kandidata koji su učestvovali na izborima.

"Ovo je najdosanija kampanja u BiH, slogani su bili dosadni, nisu bili pamtljivi. Sve je bilo potpuno neprivlačno, činilo se da su slogani bili najveća manjkavost kampanja. Teme su bile iste, one su nacionalne, o ugroženosti naroda unutar BiH ili od drugi naroda, i tu se priča završava", ocenio je Despot Kovačević sa Fakulteta politčkih nauka.

Paulina Janusz, konsultant za politički marketing istakla je da su o rezultatima "odlučile stranačke stukture, a ne građani".

"Partije su se obraćale svojim glasačima, nije im u interesu da se obraćaju široj javnosti, njima su dovoljni ti sigurni birači da na dan izbora glasaju za njih, ta kampanja traje cele godine. To su razlozi za nisku izlaznost i dosadnu kampanju", navela je Janusz.

Ipak, iako se još uvek čekaju konačni rezultati, već po preliminarmim rezultatima mogu se videti određena iznenađenja koja su ovi izbori doneli. Tako je izvesno da u Predsedništvu neće sedeti lider SDA Bakir Izetbegović. Sa druge strane, u ovo državno telo prvi put će ući žena jer je za srpskog člana, izvesno je, izabrana kandidatkinja SNSD-a Željka Cvijanović.

Rezultat oko kog se od zatvaranja biračkih mesta vodi polemika jeste rezultat glasanja za mesto predsednika Republike Srpske. Iako su isprava dva kandidata Milorad Dodik i Jelena Trivić proglasila pobedu, prema trenutnim rezultatima Centralne izborne komisije, sada već značajniju prednosti ima kandidat SNSD-a Milorad Dodik.

1. Trka između Trivić i Dodika, uvod u krizu u RS?

Da će trka za novog predsednika Republike Srpske biti neizvesna, ukazale su predizborne ankete. Sve je izašlo na videlo u izbornoj noći kada su oba vodeća kandidata proglasila pobedu. Pošto se neizvesnost nastavila, može se naslutiti i izborna kriza u RS. Zvanični rezultati se još čekaju, a prema prebrojanih 90 odsto rezultata, Dodik vodi s razlikom od 28.000 glasova.

Prvi put posle dve decenije Milorad Dodik, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata, imao je protivkandidata iz opozicije kojem su ankete davale šansu za pobedu - Jelenu Trivić iz Partije demokratskog procesa.

Nakon burnog izbornog dana u celoj BiH, kao i u Republici Srpskoj, jasni su bili rezultati za mesta u Predsedništvu, ali ne iza predsednika RS. Sve do ponoći kandidati za predsednike nisu se oglašavali, ali su izborni štabovi objavljivali svoje rezultate, prema PDP-u vodila je Trivić, a prema SNSD-u, Dodik.

Tanjug/AP Photo/Radivoje Pavicic

 

Međutim, dok je kandidat SNSD-a Milorad Dodik bio aktivan na Tviteru, prenoseći rezultate iz svog izbornog štaba, nešto posle ponoći, javnosti se, pak, direktno obratila kandidatinja opozicije za predsednicu Republike Srpske Jelena Trivić, proglasivši svoju pobedu.

"Da, ovo je bila pobeda naroda", rekla je Trivić i dodala da ovo ne treba da bude njena lična pobeda, već pobeda za Republiku Srpsku. Navela je da je Srpkinja, ali da će brinuti o svim narodima koji žive u Republici Srpskoj, te dodala da će u svojoj politici pratiti politiku Beograda.

Jedan sat iza ponoći, medijma i javnosti obratio se i Dodik. On je istakao da je izgubio u Banjaluci, inače rodnom mestu oba kandidata, ali da je ostvario značajnu prednost kada su u ukupni rezultati izbora za predsednika u pitanju. Tek dva i po sata po ponoći, Milorad Dodik proglasio je svoju pobedu na izborima u Republici Srpskoj.

On je kazao da je prebrojano 620.000 glasova, te da je njemu pripalo više od 270.000 glasova i zahvalio svima koji su glasali. "Sada možemo biti ozbiljni kada kažemo da je kandidat SNSD-a, tj. ja pobedio", rekao je Dodik.

Nakon daljeg objavljivanja rezultata iz CIK-a, opozicioni PDP saopštio je da je izborni proces "kontaminiran, zloupotrebljen, i da neće odustati od toga da to i dokažu".

"Tačka preokreta desila se tokom noći, kad je CIK saopštio da nisu jasni rezltati jer birački odbori nisu dostavili na vreme u rezultate u sistem. U jednom trenutku sve je stalo", rekla je kandidatkinja Trivić.

Sa druge strane lider SNSD-a Milorad Dodik je u ponedeljak uveče ocenio da je ta stranka postigla zavidne rezultate na opštim izborima, ali je dodao da to nisu konačni rezultati i da se nada se da će se te brojke povećati.

"Podaci CIK-a se podudaraju sa našim podacima i zasnivaju se na zapisnicima sa glasačkih mesta koji su potpisani. Mi smo se opredelili da objavljujemo samo one zapisnike koji su popunjeni", rekao je Dodik za RTRS.

Tanjug AP/Darko Vojinović

 

Kovačević sa Fakulteta političkih nauka u Beogradu rekao je da proglašenje pobede Trivić i veliko slavlje bacaju senku na svakako dobar rezultat na izborima.

"Da se nije desilo ovo da se slavi na ulicama, moglo bi da se zaokruži kao dobra politička perspektiva Jelene Trivić, međutim to malo baca senku jer proglašena je pobeda koja se sigurno nije desila. Njen rezultat je dobar na način da je ona pokupila sve opozicione glasove. Ako uporedimo izbore sve druge izbore, možemo reći da je ona jako dobro prošla, i možemo reći da je jedan broj birača, možda ne SNSD-a ali koalicionih partnera potencijalno glasao za Trivić,  uz glasanje svih koji su je podržali. Ona je zato imala bolji rezultat od svih na drugim izborima. Ogromna je razlika u odnosu Željku Cvijanović i Mirko Šarović, u odnosu na ovu razliku od pet, šest procenata između Dodika i Trivić", rekao je Kovačević u emisiji Euronews Centar.

On je dodao da iako je  izvučen maksim u rezultatu, on nije bio dovoljan za pobedu Trivić.

"Ono što je upečatljivo je da je Trivić apsolutno pobedila u Banjaluci, to je razlika od 10.000 glasova, što nije zanemarljiv broj, dok u nekim mestima gde je trebala pobeda nije, i u mestima poput Doboja i Zvornika nije pobedila i to je ta ključna razlika", dodao je Kovačević.

Sa druge strane, Janusz je kazala da proglašavanje pobede dva kandidata u RS nije ništa novo i da su isti scenariji viđeni i u prethodna dvaizborna ciklusa. Kako smatra, postoje tri mogućnosti zašto je do scenarija sa davanjem ranih rezulata i proglašavanjem pobede Trivić došlo.

"Prva, najmanje verovatna, je da je SNSD preko noći pokrao te izbore, i da je toliko nepravilnosti bilo da je to promenilo rezultat. Ja ne negiram da ih ima puno, ali teško da ih je toliko da presudno utiču na rezultate izbora. Drugi scenario jeste da su oni (PDP) pokušavali da izvrše pritisak tokom glasanja na članove biračkih odobra, da ti ljudi koji broje glasove da se suzdrže od nepravilnosti. Treći scenarij, koji je najverovatniji, je da je stranka želela da se reši odgovornosti za taj gubitak, da se stvori privid da su pobedili i utisak da je PDP-u zapravo pobeda oduzeta", kazala je ona u emisiji Euronews Centar.

Takođe, ističe, na taj način je PDP želeo da pošalje i poruku biračim, kao i članstvu.

"To je poruka koju oni šalju biračima, ali i svom članstvu. jer prethodni kandidati koji su izgubili sada ih nema na mapi. Verovatno je Jeleni Trivić i Borenoviću važno da se održe u tim političkim vodama. Oni dosta pominju rezučtate u Banjaluci, tu se već videlo da nešto nije u redu", dodala je Janusz.

2. Cvijanović prva žena u Predsedništvu, dobar rezultat SNSD-a

Druga promena koju su ovi izbori doneli je to što će prva žena u Predsedništvu Bosne i Hercegovine biti srpska članica Željka Cvijanović iz SNSD-a. Ona na tom mestu nasleđuje lidera te stranke Milorada Dodika, koji je sa druge strane proglasio pobedu na izborima za predsednika Republike Srpske.

Ipak, za razliku od Dodikovog, rezultat Željke Cvijanović je odmah bio siguran. Prema preliminarnim rezultatima CIK-a, ona je ostvarila pobedu osvojivši 52 odsto glasova, dok je drugoplasirani Mirko Šarović osvojio 35 odsto. Ona je svoju pobedu proglasila još u izbornoj noći, a portparol SNSD-a Ratko Kovačević rekao je tada da je njena prednost u odnosu na Šarovića nedostižna.

Tanjug/AP/Darko Vojinović

 

Kako je SNSD saopštio u ponedeljak ujutru, ona je osvojila 95 hilljada glasova više u odonosu na drugoplasiranog kanidata. Cvijanović je najbliža saradnica Milorada Dodika, a do ovih izbora bila je na mestu predsednice Republike Srpske. Prethodno dva mandata bila je predsednica Vlade Republike Srpske i takođe je bila prva žena na toj funkciji.

Prema oceni analitičara, SNSD je ovakvim rezultatom pokazao da je značajna i moćna partija, posebno kada je reč o glasovima za mesto u Predsedništvu.

Ipak, kao lider SNSD-a, kako je za Euronews Srbija rekao Slađan Tomić, novinar portala Buka, Milorad Dodik moraće da se nosi sa teretom da je Cvijanović ostvarila ubedljiv rezultat na izborima za mesto u Predsedništvu, za razliku od njega u trci za predsednika RS.

"Lider SNSD Milorad Dodik moraće da se nosi sa teretom da je razlika koju je Željka Cvijanović napravila u trci za Predsedništvo BiH u odnosi na njenog rivala daleko veća nego razlika između Dodika i Jelene Trivić", rekao je on.

Profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci Željko Budimir ocenio je da je najveći dobitik izbora u Republici Srpskoj Savez nezavisnih socijaldemokrata, dodajući da i Dodik ima dovoljnu razliku za pobedu.

"SNSD je napravio neverovatno dobar rezultat na nivou Bosne i Hercegovine kada je reč o parlamentarnoj skupštini, ali i na nivou Republike Srpske", kazao je Budimir Tanjugu. Kako je naveo, na 90 odsto prebrojanih glasova 31.000 glasova je u korist Dodika što je, kako je ocenio, nepopravljiva razlika za bilo kog drugog kandidata.

3. Iznenađenje izborne večeri - poraz Izetbegovića

Nakon prvih rezultata u izbornoj noći, već je viđeno jedno iznenađenje. Pokušaj predsednika Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izebegovića da se vrati na mesto bošnjačkog člana Predsedništva BiH završio se neuspehom.  

Prema preliminarnim rezultatima koje je objavila Centralna izborna komisija, u trci za bošnjačkog člana Predsedništva BiH ubedljivu pobedu odneo je Denis Bećirović sa nešto više od 57 odsto glasova, dok Izetbegović ima 37,6 odsto glasova.

Tanjug AP/Armin Durgut

 

Bakir Izetbegović je do sada dva puta bio član Predsedništva BiH (2010-2018), a "pauzu" je napravio jer je broj uzastupnih mandata ograničen na dva. Ipak, sin Alije Izetbegovića iz trećeg puta nije uspeo, a u medijima, pre svega hrvatskim, ovaj poraz mnogi su videli kao dokaz da je postao "neomiljena figura među Bošnjacima".

Analitičari s jedne strane navode da je reč o "Izetbegovićevom debaklu", pa čak i porazu "dinastije" iz koje dolazi, ali s druge stranu, ističu da je njegova SDA pokazala da je i dalje snažna. Kako je i sam Izetbegović rekao u nedelju uveče, stranka SDA je u porastu i ona će, dodao je, popraviti rezultat.

Analitičar Siniša Lepojević za Tanjug kaže da SDA dobro stoji, a da Izetbegović lično nije već dugo vremena baš toliko omiljen u javnosti, pa prema tome rezultat nije iznenađenje. Ono što je još jedna zanimljiva teza pojedinih analitičara jeste to da ni čak ni u ovakvoj raspodeli snaga Predsedništvo BiH neće biti bez uticaja SDA.

Naime, kako je za Euronews Srbija rekao Tomić, hrvatskog člana Željka Komšića neki vide upravo kao "kandidata SDA".  

4. Bošnjački član Predsedništva Bećirović se u prvoj poruci obratio Beogradu

Kako je već pomenuto, izvesno je da će se na mestu bošnjakog člana Predsedništva BiH naći kandidat SDP-a Denis Bećirović.On je još tokom izborne noći, posle prvih rezultata oglasio i proglasio pobedu i zahvalio svojim biračima.

"Želim da zahvalim i svojim protivkandidatima. Verujem da i oni žele bolju Bosnu i Hercegovinu. Životi naših ljudi u ovoj zemlji su najvažniji, zato želim pozvati ljude da se svi ujedinimo kako bi građanima u BiH bilo bolje", poručio je Bećirović.

Tanjug/AP/Armin Durgut

 

Denis Bećirović bio je kandidat bošnjačkog opozicionog fronta Ujedinjeni za slobodnu BiH, a član je Socijaldemokratske partije BiH. On je deo SDP-a od svojih srednjiškolskih dana. Rođen je u Tuzli, a po obrazovanju je istoričar. Iako je njegova koalicija isticala građansku orijentaciju, pojedini analitičari primetili su da neke stranke iz koalicije pripadaju i desnici, kao što je Narod i pravda (NiP) Elmedina Konakovića, bivšeg člana SDA, i Savez za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radončića.

Kako je za Euronews Srbija rekao Slađan Tomić, urednik portala Buka, Izetbegovićeva stranka se suočava sa raznim aferama, a Bećirovića su podžale i stranke koje su nastale cepanjem SDA. On je naveo i da se još ne zna šta bi nova imena u Predsedništvu BiH mogla da donesu. Kako kaže - ne bi previše očekivao jer ta funkcija, osim donošenja budžeta i vođenja spoljne politike, ne donosi mnogo. 

Lider SNSD-a Milorad Dodik je komentarišući pobedu Denisa Bećirovića i ulazak u Predsedništvo rekao da će nakon ovog rezultata "lakše odvojiti Republiku Srpsku".

"Doći ćemo do njene nezavisnosti s takvim stavovima koje smo čuli. Apsolutno ne očekujem ništa normalno s nenormalne strane. Nemam nameru da čestitam niti očekujem da on meni čestita. Ta doza ignorisanja Ustava i svega, nametanja rešenja, dovešće do toga da Republika Srpska uradi ono što mora", kazao je Dodik.

5. Šmitova izmena zakona u izbornoj noći

Ono što je još obeležilo ovogodišnje izbore u BiH, osim što su se održavali u vreme najveće političke krize u zemlji od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, jeste i potez visokog predstavnika Kristijana Šmita. On je uoči zatvaranja birališta doneo odluku da nametne izmene Izbornog zakona. Kad je i poslednji građanin iskoristio svoje biračko pravo, stigla je njegova poruka da želi da "zaštiti glasove birača".

"Zbog toga sam nametnuo mere koje će unaprediti funkcionalnost institucija u Federaciji BiH. One će omogućiti svim građanima da se njihov glas čuje i osigurati im da ih zaista i predstavljaju oni koje su izabrali. Izmene koje sam danas uveo neće uticati na glasove koje ste dali. Ovo su vaši izbori. One se ne odnose na direktne izbore već na post-izborne pregovore o stranačkim koalicijama te uspostavljanje indirektno izabranih tela", kazao je on.

Odlukama se uvode mehanizmi za deblokadu i strogo utvrđeni rokovi, čime će se osigurati funkcionalnost Federacije BiH. Mnoge procedure su pojednostavljene. Uvedeni su rokovi, a postoje posledice u slučaju ignorisanja ovih rokova. Takođe je dodao ustavnu odredbu kojom se uvodi pravo da svako može ostvariti direktno učešće u političkom odlučivanju, a posebno da mladi imaju pravo da izađu sa svojim interesima i potrebama.

Euronews TV

Portparol Stejt departmenta Ned Prajs napisao je da su odluke Kristijana Šmita bile neophodne i hitne kako bi se osigurali suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter BiH.

I ambasador Velike Britanije u Bosni i Hercegovini Džulijan Rajli napisao je da su ovlašćenja visokog predstavnika i dalje potrebna u BiH jer ne postoji politička volja unutar same zemlje da sprovođenje Dejtonskog sporazuma bude u interesu svih naroda u BiH. On kaže da će ove odluke osigurati napredak i stabilnost.  

Kada je reč o odluci Kristijana Šmita, gosti emisije Euronews Centar saglasni su da je ona poboljšala položaj HDZ-a u BiH, ali da nije došla u pravom trenutku.

"Odluka Šmita je tu da popravi situaciju koja je katastrofalna, da otkoči procese, da se vlast formira. Kada analizirate to, reći ćete da je sve bolje od ovoga što postoji, ali videćemo kako to izgleda na terenu- Najproblematičniji je trenutak u kojem se to menja", kazao je Despot Kovačević sa Fakulteta političkih nauka.

On je rekao da su tom odlukom građani dovedeni u pat poziciju.

"Čovek koji treba da doprinese miru, uznemiruje ovako javnost, mislim da je takvo ponašanje nedopustivo. Ovde nije dakle u pitanju da li je nepopularna odluka koje su ranije visoki predstavnici odnosili, nego momenat kada se donosi", zaključio je on.

Komentari (0)

Evropa