Putinu odrešene ruke da kazni Ukrajinu: Ubistvo civila u vozu i uništenje bombardera povod za "novu fazu" rata
Komentari
05/06/2025
-20:00
Ruski predsednik Vladimir Putin održao je juče nikad besniji govor o Ukrajini, nazivajući Kijev nelegitimnim režimom koji se pretvara u terorističku organizaciju, dok je američkom lideru Donaldu Trampu telefonom poručio da će Rusija izvršiti odmazdu za napad na bombardere 1. juna, čemu se Tramp nije javno protivio. Nedavno je o "specijalnoj vojnoj operaciji" otvoreno govorio kao o ratu, što ukazuje na novu fazu sukoba koji bi Rusija, po ugledu na Ukrajinu 2014. i 2015, mogla nazvati antiterorističkom operacijom i ciljati lidere.
Na sastanku sa članovima vlade Putin je bio vidno uznemiren govoreći o pogibiji sedam civila u putničkom vozu kada je na njega pao razneseni nadvožnjak u Brijanskoj oblasti, uoči napada na ruske baze. Istog dana je srušen i most u Kurskoj oblasti dok je preko njega prelazio transportni voz.
Šef ruskog Istražnog komiteta Aleksandar Bastrikin je Putinu predstavio rezultate istrage, prema kojoj su na nadvožnjaku pronađeni tragovi "stranog" plastičnog eksploziva postavljenog na tri tačke. Njegova snaga bila je kao 15 kg TNT-a. Takođe su pronađene još dve neeksplodirane eksplozivne naprave na jednoj sekciji pruge u Brijanskoj oblasti. Prethodno su ruske bezbednosne službe od 20. do 25. maja tragale za divezantskog grupom Ukrajinaca koja se krila u šumi nedaleko od nadvožnjaka, o čemu su tada izvestili i ruski Telegram kanali.

Tanjug/AP/Russian Emergency Ministry Press Service telegram channel
Putin je rekao da je to bio ciljani napad na civile koji se prema međunarodnom pravu naziva terorizam.
"Nelegitimni režim u Kijevu, preuzevši vlast, degeneriše u terorističku organizaciju, a njegovi sponzori postaju saučesnici terorista. Suočena sa ogromnim gubicima, povlačeći se duž cele linije borbenog kontakta, kijevska elita je prešla na organizovanje terorističkih napada... Istovremeno, traže obustavu vojnih dejstava, traže sastanak na vrhu. Kako se takvi sastanci mogu održati u ovim uslovima? O čemu treba da razgovaramo? Ko pregovara sa onima koji se oslanjaju na teror?", kazao je ruski predsednik.
Trampov signal Putinu i "trgovina" po pitanju Irana
To što je Tramp umesto Putina prvi najavio ruski "veoma odlučan" odgovor bez poziva da se od njega uzdrži i pretnje sankcijama, takođe je značajno, primećuje ukrajinski portal Strana.ua.
"Generalno, čini se da je Tramp efektivno jasno stavio do znanja da Putinov udar kao odgovor na napad na aerodrome neće dovesti do bilo kakvog oštrog odgovora SAD prema Rusiji", navodi se u njihovoj analizi.
Sličan zaključak izvukao je i New York Times, dodajući da, prema rečima neimenovanih Trampovih savetnika, on ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog smatra "lošim momkom" koji gura svet ka nuklearnom ratu. Iako frustriran obojicom lidera zbog toga što ne može da ih ubedi na primirje, Tramp gaji "specijalni animozitet" prema Zelenskom, mada razume zašto uzvraća na ruske napade, tvrde savetnici.
Kancelarija predsednika Ukrajine
Jako je zanimljiv i njihov utisak da je Tramp računao da će mu "jako dobar" lični odnos sa Putinom omogućiti da brzo privede rat kraju, da bi umesto toga "na teži način" naučio gde su granice američkog uticaja i odbio dalju eskalaciju i slanje oružja.
"Razmatrao je uvođenje dodatnih sankcija protiv Rusije, ali je do sada odustajao od toga. Odbio je da podrži dvostranački zakon Senata, koji predvodi njegov republikanski saveznik senator Lindzi Grejam iz Južne Karoline, a kojim bi se Rusiji uvele oštre ekonomske sankcije", objašnjava NYT kako je šef Bele kuće do sada odolevao pritiscima agresivnih neokonzervativaca.
Trampovu nervozu po pitanju nuklearnog rata pravdaju skorašnje izjave iz Velike Britanije i Ukrajine. Nakon što je britanski pukovnik Ričard Kemp, pozvao svoju zemlju da pomogne Ukrajini da razvije sopstveno nuklearno oružje, ova tema se široko diskutovala u Ukrajini.
Politikolog Nikolaj Davidjuk se osvrnuo na Kempovu izjavu i tvrdi da "neki od naših partnera“ već privatno nude pomoć u dobijanju nuklearnog oružja.
Komandant Trećeg armijskog korpusa Andrij Bilecki izjavio je da je nuklearno oružje neophodno za bezbednost Ukrajine.
"Pre ili kasnije će se pojaviti pitanje nuklearnog oružja - to je obavezno za našu zemlju“, rekao je Bilecki.
Upadljiva je Trampova promena tema u istom postu na mreži Truth Social, kada je odjednom pomenuo da je sa Putinom pričao o Iranu, baš na temu nuklearnog oružja.
"Rekao sam predsedniku Putinu da Iran ne sme da ima nuklearno oružje i, po tom pitanju, verujem da smo se složili. Predsednik Putin je nagovestio da će učestvovati u pregovorima sa Iranom i da bi možda mogao da pomogne da se to brzo završi“, napisao je Tramp na kraju posta.
Danas je tim povodom portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio da Putin i ruska strana mogu, ako bude potrebno, da se pridruže rešavanju iranskog nuklearnog problema.
"To je proces koji se odvija ovih dana. Po potrebi, znate da se naš dijalog i s Teheranom i s Vašingtonom nastavlja kroz različite kanale. Zato će predsednik moći da se uključi po potrebi. Ruska strana će moći da se uključi", rekao je Peskov na konferenciji za novinare.
Najava ruske osvete Ukrajini, uz istovremenu saradnju sa Moskvom na rešavanju drugog gorućeg problema za SAD navodi na pretpostavku da je Tramp ili sklopio neku nagodbu sa Putinom, ili se "pomirio sa sudbinom" Ukrajine kako bi iskoristio rusku pomoć tamo gde ima šanse da nešto preduzme i spreči rat.
Zanimljivo je i da Putin koristi sličnu retoriku kao Izrael, koja je Trampu dobro poznata, kada Kijev naziva "terorističkim režimom" koji je nelegitiman i kojeg nije briga za sopstveni narod. Naime, ranije je osporavao legitimitet Zelenskog samo zato što odbija da održi predsedničke izbore.
Inače, Trampova administracija je tokom vikenda poslala Iranu predlog za sporazum, ali Iran još uvek nije ponudio detaljan odgovor. Američki stav je da Iran treba u potpunosti da se odrekne obogaćivanja uranijuma, čak i u civilne svrhe.
Neokonzervativci osuđuju svaki kontakt sa Rusijom
Čak i nagoveštaj pragmatizma razbesneo je neokonzervativce. Demokratski senatori Ričard Blumental i Mark Vorner osudili su pokušaj saradnje sa Rusijom po pitanju Irana.
"Ne bih verovao Putinu da posreduje ili pregovara o bilo čemu u moje ime", rekao je Blumental za Time magazin, tvrdeći da je Tramp odmah trebalo da zapreti sankcijama svim zemljama koje kupuju ruske energente.
Vorner smatra da je to što je Tramp voljan da sarađuje sa Rusijom oko nuklearnog sporazuma sa Iranom "potpuno suprotno američkoj tradicionalnoj politici da stoji uz demokratije"
"Hoćeš stvarno da mi kažeš da će neko poverovati Vladimiru Putinu na reč? Reći ću ti ko je taj neko - budala", kazao je Vorner za Time magazin.
Ruski analitičari ne veruju u povlačenje Trampa iz Ukrajine
Ruska strana takođe uopšte ne veruje Amerikancima o čemu svedoče izjave analitičara za Kremlju blisku Komsomolskaju pravdu (KP). Preovladava utisak da Tramp niti želi, niti može da se "povuče" iz Ukrajine, već da će prosto delegirati rat na evropske zemlje.
"Sumnjam da će SAD zalupiti vrata. Da, Tramp može reći 'umoran sam, odlazim'. ali Vašington će nastaviti da indirektno, preko Evropljana, preko bliskoistočnih monarhija koje su već učestvovale u razmeni zarobljenika i drugim kontaktima, da kontroliše tok pregovora", rekao je za KP Vladimir Olenčenko sa Instituta za svetsku ekonomiju i međunarodne odnose Ruske akademije nauka
On smatra da SAD nikada ne bi prepustile lidersku ulogu nekome drugom jer bi to dovelo do poniženja na globalnoj sceni.
"Tramp verovatno neće moći da se povuče... Naš memorandum je pokazao da samo Amerikanci mogu da ispune te zahteve. To se tiče prekida isporuke oružja i obaveštajnih podataka Kijevu", naveo je Marat Baširov, profesor Katedre za interakciju biznisa i vlade na Visokoj školi ekonomije.
U analizi KP-a piše da će tokom juna ili jula isteći ogroman paket pomoći koji je odobrio prethodni predsednik SAD Džozef Bajden, ali da je Tramp spreman da isporuči novu turu u zamenu za ukrajinske resurse, pošto Kijev ne može da kupi oružje.
"Kijev nema novca, ako potvrdi predaju retkih minerala - dobiće oružje. Najverovatnije će se isto desiti i u vezi sa daljim obezbeđivanjem podataka sa satelita, kao i obezbeđivanjem savremene navigacije i komunikacije, kao što je StarLink", piše KP.
Komentari (0)