Evropa

"Rat u Ukrajini se bliži kraju": Pet razloga iza Putinove neočekivane izjave

Komentari
"Rat u Ukrajini se bliži kraju": Pet razloga iza Putinove neočekivane izjave
Tanjug/AP/Alexander Nemenov - Copyright Tanjug/AP/Alexander Nemenov

Autor: Euronews Srbija, Guardian, Tanjug

12/05/2026

-

15:01

veličina teksta

Aa Aa

Ruski predsednik Vladimir Putin sugerisao je u subotu da se rat u Ukrajini "bliži kraju". Rekao je i da nije predložio sastanak sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim, ali da ga ne odbija. Ovi komentari otvorili su pitanje zašto bi ruski lider sada želeo mogući kraj rata, s obzirom na to kako se borbe razvijaju.

U međuvremenu, Zelenski je jutros izjavio da je Rusija prekinula nekoliko dana trajanja delimičnog primirja lansiranjem više od 200 udarnih dronova na teritoriju Ukrajine tokom noći.

Guardian je izneo pet razloga zbog kojih bi Putin sada mogao da tvrdi da se rat bliži kraju.

1. Rusija gubi zamah na bojnom polju

Nakon neuspešne ukrajinske kontraofanzive leta 2023, Moskva je postepeno zauzimala ukrajinsku teritoriju. Iako su ruski napadi bili spori, iscrpljujući i skupi u pogledu ljudskih gubitaka, stvarali su osećaj da Ukrajina polako, ali neizbežno gubi. Međutim, to se promenilo, piše Guardian.

"Ukrajinsko ponovno zauzimanje Kupjanska u decembru – za koje je Moskva tvrdila da je grad zauzela mesec dana ranije – iznenadilo je čak i zapadne vojne stručnjake. Sporazum koji je u februaru sprečio okupatore da koriste satelitski internet Starlink – kao i rusko sopstveno ograničavanje Telegrama, koji se takođe široko koristi za komunikaciju – pomogli su Ukrajini da povrati teritorijalne gubitke u Zaporoškoj oblasti od oko 100 kvadratnih milja", navodi Den Sabag u tekstu za Guardian.

U aprilu, prema Institutu za proučavanje rata, Rusija je izgubila kontrolu nad 45 kvadratnih milja ukrajinske teritorije. To je bio prvi put od avgusta 2024. (mesec iznenadnog ukrajinskog napada na Kursku oblast u Rusiji) da je Rusija pretrpela neto gubitak teritorije, i dolazi nakon što su u februaru i martu ostvarili zanemarljive dobitke. Spora pobeda Moskve više ne deluje sigurno.

2. Ruski gubici mogli bi premašiti mogućnosti popunjavanja kapaciteta

Ukrajina navodi da je u poslednjih pet meseci ubila ili ranila više ruskih vojnika nego što ih se regrutuje. Iako je teško potvrditi ove podatke, Ukrajina svoje statistike zasniva na snimcima sa borbenih dejstava. Navodi se da je ukrajinska vojska u martu i aprilu ubila ili ranila oko 35.000 ruskih vojnika mesečno, pretežno dron napadima.

profimedia

 

Istovremeno, nivo ruske regrutacije je opao na oko 800 do 1.000 dnevno u 2026. godini (24.000 do 30.000 mesečno), prema ekonomisti Janisu Klugeu, koji se zasniva na analizi regionalnih budžetskih podataka. To bi bilo u skladu sa izjavama bivšeg predsednika Dmitrija Medvedeva, šefa ruske komisije za regrutaciju, koji je rekao da se "više od 80.000" prijavilo u prvom kvartalu.

Takođe, nema neposrednih znaka da Putin ima želju da pokrene drugu javnu mobilizaciju, nakon društvenih nemira izazvanih prvom u septembru 2022. godine.

3. Ukrajinski napadi na rafinerije izlažu Rusiju riziku od pada cena nafte

Ruska ekonomija je posustajala početkom 2026. godine, ali je nagli skok cena nafte izazvan napadom Donalda Trampa na Iran pokrenuo oporavak. Prihodi od izvoza nafte, koji su ključni za ruski budžet, iznosili su 19 milijardi dolara u martu, u odnosu na 9,8 milijardi u februaru – što je najviši mesečni iznos od jeseni 2023. godine, prema podacima Kijevske škole ekonomije.

Međutim, nedavni raketni i dron napadi Ukrajine na ruske terminale za izvoz nafte u Primorsku i Ust-Lugi na Baltičkom moru – dva od ukupno 14 rafinerija ili terminala koje Ukrajina tvrdi da je bombardovala u aprilu – smanjili su izvozne količine. Dnevni izvoz pao je sa 5,2 miliona barela dnevno na 3,5 miliona, prema Sergeju Vakulenku iz Fondacije Carnegie.

Za sada, viša cena nafte bila je više nego dovoljna da nadoknadi procenjeni pad ruskog izvoza, zaključio je Vakulenko, ali to bi se moglo brzo promeniti ukoliko SAD i Iran postignu dogovor o ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza i cene nafte naglo padnu.

4. Ukrajina postaje raketna i dron sila

U početku, nakon što je Ukrajina bila napadnuta, bila je u velikoj meri zavisna od zapadne vojne opreme i obuke. Svojevremeno, Kijev je polagao velike nade u zapadne lovce F-16 kako bi pokušao da postigne proboj – i u američke sisteme protivvazdušne odbrane Patriot kako bi zaštitio svoje nebo.

Postepeno je postalo jasno da zapadne zalihe opreme jenjavaju, što je navelo Ukrajinu da više ulaže u svoje znanje i sopstvenu opremu. Uspeh je demonstriran dubokim udarima na rusku naftnu infrastrukturu – uključujući tri dron napada u protekle dve nedelje na rafineriju u Permu, 930 milja udaljenu od fronta.

Tanjug/AP

 

Dolazak jeftinih presretača na front početkom proleća dao je Ukrajini novu nadu da može oboriti sve osim bržih ruskih projektila, kako zalihe raketa Patriot postaju oskudne. Ukrajina je saopštila da su njeni presretači, uključujući "Sting" iz kompanije Wild Hornets, oborili 33.000 dronova tokom marta, dvostruko više nego u prethodnom mesecu. Počeli su da izvoze ovu tehnologiju u Saudijsku Arabiju, Katar i Ujedinjene Arapske Emirate – sve zemlje koje je Iran napao u proleće.

Rusija je čak strahovala da bi Ukrajina mogla da cilja na vojnu paradu u Crvenom trgu tokom vikenda, što je navelo Zelenskog da izda dekret kojim se dopušta da događaj ipak bude održan.

5. Putin se možda nada da ponovo pokrene interes Bele kuće

Glavni napor Rusije već neko vreme je diplomatski. Putin se nada da može da ubedi američkog predsednika Donalda Trampa da prisili Zelenskog da preda ostatak Donjecka, kako bi nadoknadio zastoje na frontu. Upravo je ovu ponudu Putin izneo na samitu u Aljasci u avgustu, i dok je SAD razmatala predlog, Tramp nije primorao Ukrajinu da ga prihvati.

Uprkos Putinovim komentarima tokom vikenda, i sugestiji da bi mogao da radi sa bivšim nemačkim kancelarom Gerhardom Šrederom kao posrednikom, nema znakova da su maksimalistički zahtevi Rusije popustili. Prošle nedelje, Jurij Ušakov, ključni savetnik Kremlja, rekao je da pregovori o miru ne mogu da počnu dok se Ukrajina ne povuče iz celog Donjecka.

Tramp je bio fokusiran na Iran, ali Putin se možda nada da će ponovo angažovati Belu kuću novim izjavama, ako ništa drugo.

Komentari (0)

Evropa