Zaharova: Odavno je vreme da se ukine visoki predstavnik u BiH
Komentari
Kancelariju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini treba zatvoriti što je pre moguće, a tu funkciju ukinuti bez ikakvih preduslova, izjavila je danas portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Ona je na taj način odgovorila na pitanja Federalne novinske agencije FENA povodom imenovanja Luisa Krišoka za v. d. visokog predstavnika u BiH.
Prema rečima Zaharove, Dejtonskim mirovnim sporazumom za BiH iz 1995. godine nije predviđena funkcija "vršioca dužnosti" visokog predstavnika.
“Ukoliko je takva funkcija neophodna radi obezbeđivanja tehničkog funkcionisanja Kancelarije visokog predstavnika (OHR), to je isključivo unutrašnje pitanje te institucije, ocenila je ona.
Zaharova je dodala da, međutim, takozvani vršilac dužnosti visokog predstavnika ne raspolaže nikakvim ovlašćenjima u smislu Dejtonskog sporazuma, preneo je Sputnjik.
Kako je ona navela, takva ovlašćenja može da ima isključivo legitimni visoki predstavnik, čiju je kandidaturu odobrio Savet bezbednosti UN.
“Pokušaji zapadnih predstavnika u Upravnom odboru Saveta za sprovođenje mirovnog sporazuma da Luisa Krišoka predstave kao 'privremenog visokog predstavnika' nemaju nikakvo pravno utemeljenje", poručila je Zaharova.
Kako je istakla zvaničnica ruskog MSP-a, stav Rusije, kao jednog od međunarodnih garanata Dejtonskog sporazuma, dosledan je i principijelan.
"Spoljni protektorat je nespojiv sa suverenitetom Bosne i Hercegovine. Zato smatramo da Kancelariju visokog predstavnika treba zatvoriti što je pre moguće, a funkciju visokog predstavnika ukinuti bez ikakvih preduslova", podvukla je ona.
Odgovarajući na pitanje da li će Rusija nastaviti da učestvuje u radu Upravnog odbora Saveta za sprovođenje mira, ili treba stvoriti novi međunarodni mehanizam za praćenje sprovođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, ona je napomenula da “Rusija nikada nije prekinula svoje članstvo u Upravnom odboru ovog tela“.
“Privremena obustava našeg učešća u ovom formatu je posledica činjenice da se od 2021. godine njegovi sastanci održavaju pod 'predsedavanjem' samozvanca Kristijana Šmita, koji je, uz podršku zapadnih zemalja, uzurpirao mesto visokog predstavnika“, ukazala je Zaharova.
Ona je dodala da je drugi aspekt to što je, krivicom istih tih zapadnih predstavnika, napuštena dugogodišnja praksa donošenja odluka konsenzusom u Upravnom odboru.
"Zasad ne vidimo spremnost partnera da isprave nenormalnu situaciju koju su sami stvorili", ukazala je Zaharova.
Govoreći o takozvanim "bonskim ovlašćenjima", ruska zvaničnica je napomenula da ona krše sve moguće odredbe Dejtonskog sporazuma.
Mandat visokog predstavnika strogo je ograničen Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma, prema kojem visoki predstavnik ne poseduje nikakva vanredna ovlašćenja.
"Poverene su mu funkcije međunarodnog posrednika koji bi trebalo da doprinese uspostavljanju dijaloga između predstavnika konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine, koji su izvor i nosioci vlasti u zemlji, a ne da ih zamenjuje, čime samo dodatno izaziva krizu i međunacionalne razdore", podvukla je Zaharova.
Kako je istakla, sve države sveta, bez izuzetka, suočavaju se sa teškoćama i unutrašnjim neslaganjima, ali to ne znači da je za rešavanje problema u tim zemljama neophodno uspostavljati bilo kakve naddržavne organe spoljnog upravljanja.
Zaharova je istovremeno naglasila da je Savet bezbednosti UN jedini organ ovlašćen da imenuje visokog predstavnika, što je, kako je navela, utvrđeno i Dejtonskim sporazumom i dvadesetpetogodišnjom praksom.
Komentari (0)