Male boginje u Evropi u padu, ali epidemije ne jenjavaju svuda: Kakva je situacija u Srbiji?
Komentari
Broj obolelih od malih boginja u Evropi ove godine znatno je manji nego prethodne, ali pojedine zemlje i dalje beleže epidemije, dok zdravstveni stručnjaci upozoravaju na rizik koji nosi nizak obuhvat vakcinacijom. U Srbiji je od početka godine do osmog novembra, prema Batutu, registrovano 27 slučajeva, od kojih je 18 u Boru, gde je i proglašena epidemija. Istovremeno, obuhvat MMR vakcinacijom u pojedinim sredinama ostaje ispod nivoa potrebnog za kolektivni imunitet.
Naime, zdravstveni podaci EU pokazuju da je oko 2.000 ljudi obolelo od malih boginja od početka ove godine u Evropskoj uniji i susednim zemljama.
Prema preliminarnim podacima Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), očekuje se da će region 2026. godine zabeležiti znatno manje slučajeva malih boginja nego 2025. godine. Agencija je objavila podatke o prijavljenim slučajevima u EU, Islandu, Lihtenštajnu i Norveškoj - Evropskom ekonomskom prostoru - zaključno sa septembrom 2026. godine, piše Euronews.
Iako je verovatno da će brojke za ovu godinu rasti, razlika između 2025. i 2026. godine je velika. U 12 meseci zaključno sa septembrom 2026. godine zabeležena su 2.325 slučaja malih boginja, u poređenju sa 10.195 u istom periodu godinu dana ranije, odnosno od oktobra 2024. do septembra 2025. godine. Uprkos tome, neke zemlje ove godine beleže nagle epidemije.
Bugarska i Italija zabeležile su oko 600 slučajeva malih boginja svaka. U Italiji broj slučajeva konstantno opada od aprila, kada je u toj zemlji zabeleženo 173 infekcije malim boginjama.
U Bugarskoj, koja je tokom cele 2025. godine imala samo dva slučaja, zdravstveni zvaničnici navode da falsifikovani podaci o imunizaciji imaju ulogu u širenju epidemije. U jednom od najteže pogođenih regiona, oko 60 odsto "vakcinisane" dece nije imalo antitela protiv malih boginja, zaušaka ili rubeole, tri bolesti obuhvaćene vakcinom.
Od septembra bez smrtnih slučajeva od malih boginja
Prema podacima ECDC-a, do septembra u regionu Evropskog ekonomskog prostora nije prijavljen nijedan smrtni slučaj od malih boginja.
Male boginje se pojavljuju i u drugim delovima Evrope. U Engleskoj je, na primer, do 9. novembra potvrđeno 1.055 slučajeva malih boginja. A Ukrajina je do septembra prijavila 653 slučaja.
Podaci ECDC-a su preliminarni, a godina još nije završena. Ipak, 2026. godina se oblikuje kao mirnija godina kada je reč o malim boginjama u poređenju sa prethodnim periodima. Od januara do decembra 2025. godine u celom Evropskom ekonomskom prostoru zabeleženo je 7.655 slučajeva malih boginja, dok ih je 2024. godine bilo više od 35.000.
Zbog porasta broja slučajeva 2024. godine, šest zemalja je u januaru izgubilo status zemalja bez malih boginja, uključujući Austriju, Španiju i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Uprkos očiglednom ukupnom padu broja slučajeva ove godine, evropski zdravstveni zvaničnici upozorili su da zajednicama sa niskom stopom vakcinacije prete epidemije. Stope imunizacije protiv malih boginja kreću se od 68 odsto u Rumuniji do 99 odsto u Mađarskoj.
profimedia
Male boginje su veoma zarazne i najmanje 95 odsto stanovništva jedne zajednice mora biti vakcinisano kako bi se sprečile epidemije. Dve doze vakcine protiv malih boginja pružaju zaštitu od ove bolesti do 97 odsto.
Prema podacima ECDC-a, većina slučajeva malih boginja tokom protekle godine zabeležena je među nevakcinisanim osobama, pri čemu su uzeti u obzir samo slučajevi sa poznatim vakcinalnim statusom. Oko 28 odsto slučajeva bilo je među decom mlađom od pet godina, dok je 51 odsto obolelih imalo 15 ili više godina.
Kakva je situacija u Srbiji?
U Srbiji je od početka godine registrovano 27 slučajeva malih boginja, od kojih je 18 u Boru, gde je proglašena epidemija, dok su dva slučaja zabeležena u Beogradu. Što se Beogarda tiče, situacija je dosta blaža u tom smislu.Na primer, u Domu zdravlja Palilula, prema rečima pedijatrice Branke Maksić za Eurnews Srbija, od početka ove nedelje nema potvrđenih slučajeva. Međutim, kako dodaje, odziv na MMR vakcinaciju je nedovoljan i iznosi nešto više od 80 odsto.
Prema njenim rečima, simptomi malih boginja u početku su slični simptomima obične virusne infekcije, koja traje tri do četiri dana, nakon čega se javljaju visoka temperatura, osip koji se širi od lica i vrata na ostatak tela, kao i konjunktivitis i loše opšte stanje deteta.
"Dete je uznemireno, malaksalo, slabog apetita, i to traje sve četiri do pet dana“, objasnila je dr Maksić. O mogućim komplikacijama čitajte u posebnoj vesti.
Govoreći o vakcinaciji, ona je podsetila da je, prema zakonu, potrebno vakcinisati decu od 13. do 15. meseca života, kao i pred polazak u školu. Ukoliko dete, kako je objasnila, u predviđenom periodu ima akutnu respiratornu infekciju, vakcinacija se može odložiti za sedam do deset dana, dok se kod težih infekcija odlaganje određuje u zavisnosti od zdravstvenog stanja deteta.
Takođe, prema njenim rečima, za postizanje kolektivnog imuniteta potrebno je da procenat vakcinisanih bude između 95 i 97 odsto.
"Procenat vakcinacije je potreban 95 ili 97 odsto da bi bio jedan kolektivni imunitet i da ona deca koja u tom trenutku ne mogu da prime vakcinu budu zaštićena“, istakla je tada dr Maksić.
Obuhvat vakcinacijom u Srbiji pao na 73 odsto
Pedijatar Jasmina Škorić takođe je u ranijem razgovoru za Euronews Srbija upozorila da je obuhvat vakcinacijom pao na oko 73 odsto, što nije dovoljno za kolektivni imunitet, i ističe da su posebno ugrožene bebe koje još nisu stekle pravo na vakcinaciju. Kao je objasnila, preporučeni nivo najmanje 95 odsto, što je, kako ističe pedijatar, neophodno za kolektivni imunitet.
"Jako je to sada loše. Mi uvek gledamo i uvek je preporuka da obuhvat vakcinacijom, ne samo MMR-om, nego i drugim vakcinama, bude bar 95 odsto, ali sada je to palo na nekih 73 odsto, a onda nemamo kolektivni imunitet, širi se virus, i onda sad imamo taj problem koji imamo“, kaže dr Škorić.
Ona navodi da će se i aktuelna epidemija završiti kada se prekine lanac infekcije, ali upozorava da je pojava čak i jednog slučaja morbila razlog za zabrinutost.
profimedia
"Naravno, svaka epidemija, pa i ova, će prestati. Neće unedogled trajati. Ali i jedan slučaj za morbile znači epidemiju, jer to oboljenje praktično smo na neki način potpuno iskorenili vakcinacijom do pre nekoliko godina“, ističe pedijatar.
Podsetimo, poslednja epidemija morbila u Srbiji bila je 2017. godine, podseća Škorić, navodeći da je nizak obuhvat vakcinacijom razlog zbog kojeg se bolest ponovo pojavljuje.
"Nijedan drugi razlog ne postoji zašto se morbili javljaju. Znači, jedina preventivna mera da se morbili ne javljaju jeste vakcinacija“, naglašava ona.
Bonus video:
Komentari (0)