Evropa

Objavljen snimak povlačenja dela ruske vojne opreme sa granice sa Ukrajinom, NATO: Razlozi za umereni optimizam

Komentari

Autor: Euronews Srbija

15/02/2022

-

09:48

Objavljen snimak povlačenja dela ruske vojne opreme sa granice sa Ukrajinom, NATO: Razlozi za umereni optimizam
Objavljen snimak povlačenja dela ruske vojne opreme sa granice sa Ukrajinom, NATO: Razlozi za umereni optimizam - Copyright Prinstscreen YouTube/ Минобороны России

veličina teksta

Aa Aa

Ruski ministar odbrane rekao je da će se određene trupe koje se nalaze blizu granice sa Ukrajinom vratiti u svoje baze nakon što su okončale vojne vežbe. Međutim, dodao je da će velike vojne vežbe nastaviti da se održavaju širom zemlje. generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg je rekao da se za sada ne vide znaci "deeskalacije" na granici Rusije i Ukrajine, ali da znaci koji dolaze iz Moskve u vezi sa diplomatskim naporima "pružaju određene razloge za oprezni optimizam".

"Jedinice u južnim i zapadnim vojnim okruzima, koje su završile svoje misije, ukrcavaju se u vozove i na vojne kamione, i danas će se vratiti u svoje garnizone. Neke jedinice će se priključiti vojnim konvojima", rekao je portparol ruskog ministarstva odbrane Igor Konašenkov.

Planirano je da se još jedna velika vojna vežba u tom regionu, koju zajednički izvode Rusija i Belorusija, završi 20. februara.

Rusko ministarstvo odbrane objavilo je i video-snimak onoga za šta tvrde da je povlačenje vojne opreme iz delova blizu ukrajinske granice.

Ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba je rekao da Rusija mora da povuče sve preostale trupe sa granice između zemalja.

"Naše pravilo glasi: ne verujte onome što čujete, već onome što vidite. Kad vidimo da se te trupe povlače, verovaćemo u deeskalaciju", rekao je Kuleba, dodajući da je diplomatski put Ukrajine da ubedi saveznike da porade na prevenciji dalje eskalacije tenzija.

Reakcije na povlačenje vojske

I portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova reagovala je na povlačenje dela ruskih trupa.

"Ovaj datum, 15. februar 2022. godine, biće upisan u istoriji kao dan kada je propala zapadna propaganda. Osramoćeni su i uništeni bez ijednog ispaljenog metka", napisala je Zaharova na društvenoj mreži Telegram. 

U prvim reakcijama zapadnih zemalja na rusko povlačenje dela trupa, iz britanske vlade su poručili da i dalje čekaju da vide koliko je zapravo vojske povučeno, kako bi znali da li će to zapravo napraviti neku razliku.

"Rusi tvrde da ne planiraju invaziju (na Ukrajinu). Ipak, moraćemo da vidimo koliko je vojske zapravo povučeno, kako bismo znali da li je to istina", rekla je britanska ministarka spoljnih poslova Liz Tras.

Ruski poslanici traže da Putin prizna nezavisnost DNR i LNR

Državna duma Rusije (parlament) izglasala je nacrt rezolucije o priznanju nezavisnosti Donjecke narodne republike (DNR) i Luganske narodne republike (LNR), dvaju separatističkih entiteta na istoku Ukrajine.

Predsednik Donjeg doma parlamenta Vjačeslav Volodin izjavio je da će dokument odmah biti upućen predsedniku države, prenosi agencija RIA Novosti.

"Biće upućen apel predsedniku da razmotri pitanje priznavanja Donjecke Narodne Republike i Luganjske Narodne Republike kao nezavisnih, suverenih i nezavisnih država. Kijev se ne pridržava Minskih sporazuma. Našim građanima i sunarodnicima koji žive u Donbasu potrebni su pomoć i podrška", rekao je Volodin.

Kabinet ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskod smatra da je usvajanje rezolucije o nezavisnosti Donjecke i Luganske narodne republike (DNR i LNR) u ruskom parlamentu, korak bliže rušenju sporazuma iz Minska, saopštio je savetnik kabineta predsednika Mihail Podoljak.

profimedia

 

"Čak i samo pokretanje pitanja u Rusiji o priznanju nezavisnosti okupacionih struktura je korak bliže rušenju sporazuma iz Minska. Ako je Rusija odlučila 'de jure' i 'de fakto' da se povuče iz Minskih sporazuma, to dokazuje da je ruska strana odgovorna za nedostatak napretka u pregovaračkom procesu za okončanje rata u Donbasu", stoji u saopštenju.

Na potez ruske dume reagovao je i generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg, upozorivši Moskvu da ne prizna nezavisnost DNR i LNR.

"Ako se to dogodi, to će biti još jedno eklatantno narušavanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta Ukrajine, jer nema sumnje da su Donjeck i Lugansk deo Ukrajine u okviru njenih međunarodno priznatih granica. Ne samo to, to će biti i kršenje sporazuma iz Minska, pa će dodatno otežati pronalaženje političkog rešenja u okvirima dogovora postignutih u Minsku", rekao je Stoltenberg novinarima u Briselu

LNR: Ubijen pripadnik Narodne milicije u sukobu sa ukrajinskom vojskom

Samoproglašena Luganska narodna republika (LNR), separatistički entitet na istoku Ukrajine, saopštila je da je jedan njihov vojnik ubijen, a za to su okrivili ukrajinske oružane snage.

"Danas su oružane snage Ukrajine pucale iz snajpera iz pravca Orehova. Meta je bila vojska LNR u Gulobovskom, a kao rezultat je ubijen jedan pripadnik Narodne milicije LNR", glasi saopštenje.

Iz Ukrajine se nisu oglasili povodom ove situacije, pa samim tim nema ni potvrde sa ukrajinske strane.

Diplomatske misije evropskih lidera

Rusko-ukrajinska kriza traje već nekoliko meseci. Moskva je rasporedila više od 100.000 vojnika na pozicije blizu granice sa Ukrajinom, a zapadne sile traže da se ta vojska povuče. Rusija, međutim, odbija to da učini dok se ne ispune određeni zahtevi, koji uključuju bezbednosne garancije da se NATO neće širiti dalje na istok.

Zapadne zemlje, predvođene Sjedinjenim Američkim država i njihovim predsednikom Džozefom Bajdenom, prete Rusiji sankcijama u slučaju eventualne invazije na Ukrajinu. Ipak, najviši državni zvaničnici iz Evrope i SAD i dalje ne odustaju od namere da kroz dijalog doprinesu deeskalaciji tenzija.

U sklopu jedne od nebrojenih diplomatskih misija zapadnih zvaničnika, nemački kancelar Olaf Šolc posetio je juče Kijev gde je razgovarao sa ukrajinskim predsednikom Vladimirom Zelenskim, a danas će u Moskvi pričati sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom.

Šolc i Zelenski su pričali o sankcijama Rusiji i važnosti preventivnih mera. Nemački kancelar je poručio da ne postoje dobri razlozi za aktivnosti na ukrajinskoj granici, kao i da se o suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine ne može pregovarati. Osim toga, Šolc je rekao i da od Moskve očekuje znake deeskalacije, ali i da "vidi veoma ozbiljnu pretnju po mir u Evropi".

Prema pisanju stranih medija, Severni tok 2 bio je jedna od tema razgovora Zelenskog i Šolca. Gardijan prenosi informaciju AFP da je Zelenski rekao Šolcu da Rusija "maše" Severnim tokom 2 kao "geopolitičkim oružjem". Navodi se da je Zelenski rekao da postoje određena neslaganja o rusko-nemačkoj energetskoj vezi.

profimedia

 

Francuski presednik Emanuel Makron posetio je Kijev i Moskvu par dana pre Šolca, i doneo umirujuće tonove sa istoka. Prema njegovim izjavama, Puti mu je obećao da dalje eskalacije situacije neće biti i da postoje "vrlo praktični konkretni koraci koje bi trebalo preduzeti u narednim nedeljama, a možda i mesecima". 

Zelenski je na to rekao da "ne veruje Putinu", ali je u razgovoru sa Makronom rekao da je, kao i Putin, "posvećen primeni dogovora iz Minska i nastavku razgovora u Normandijskom formatu u skoroj budućnosti".

Povlačenje osoblja iz Kijeva

U strahu od potencijalne eskalacije tenzija i eventualnog rata, mnoge zemlje su povukle zvanično osoblje iz Kijeva i savetovale svojim državljanima da napuste Ukrajinu, ili onima koji su tamo planirali putovanje, da odlože put. 

Ambasador Srbije u Ukrajini je rekao da je se oko 300 državljana Srbije nalazi trenutno u Ukrajini, od čega u Kijevu oko 100, a da su neki već napustili tu zemlju, nakon što je Ministarstvo spoljnih poslova Srbije preporučilo srpskim državljanima da razmotre mogućnost privremenog napuštanja Ukrajine.

Tanjug/AP/Efrem Lukatsky

 

Takođe, američki Stejt department je naložio svom osoblju u Kijevu koje ne obavlja hitne poslove da napusti Ukrajinu, a kao razlog su naveli izveštaje o gomilanju ruske vojske na ukrajinskoj granici. Baš kao  i SAD, i Rusija je odlučila da "optimizuje popunjenost svojih diplomatskih misija u Ukrajini"

Za razliku od SAD i Rusije, u Evropskoj komisiji ne vide nikakav razlog za trenutnu zabrinutost, pa stoga nije ni naloženo povlačenje osoblja iz Kijeva. Uprkos tome, pojedine zemlje članice Evropske unije ipak su preporučile svojim državljanima da napuste Ukrajinu. 

Komentari (0)

Evropa