Evropa

Finska zvanično potvrdila nameru da postane članica NATO, koji su naredni koraci?

Komentari

Autor: Euronews Srbija

15/05/2022

-

12:22

Finska zvanično potvrdila nameru da postane članica NATO, koji su naredni koraci?
Finska zvanično potvrdila nameru da postane članica NATO, koji su naredni koraci? - Copyright Tanjug AP/Heikki Saukkomaa./Lehtikuva via AP

veličina teksta

Aa Aa

Predsednik Finske Sauli Ninisto zvanično je potvrdio da će ta zemlja podneti zahtev za članstvo u NATO alijansi, napuštajući tako višedecenijsku politiku vojnog nesvrstavanja. Premijerka Finske Sana Marin izrazila je danas nadu da će parlament te zemlje u narednih nekoliko dana snažno podržati odluku o podnošenju zahteva za članstvo u NATO.

"U Finskoj je pred nama još parlamentarni procedura, ali verujem da će parlament odlučno i odgovorno da se izjasni o ovoj istorijskoj odluci", rekla je Marin.

Podsetimo, prema ranijoj zajedničkoj izjavi predsednika Finske Saulija Ninista i premijerke Sane Marin, Finska bi trebalo da aplicira za u NATO "bez odlaganja". Razgovor o prijemu Finske u NATO intenzivirao se počekom aprila, a ova odluka donesena je u jeku rata koji je izbio u Ukrajini.

Neki od najistaknutijih članova Alijanse podržali su potez Finske, a većina finskih poslanika je takođe govorila u korist ulaska Finske u NATO. 

Tanjug AP/Franck Robichon, AP/Matt Dunham,profimedia

 

S druge strane, rusko ministarstvo spoljnih poslova ocenilo je ranije takve izjave kao "radikalnu promenu u državnoj politici Finske", a Moskva je upozorila da će preduzeti adekvatne kontramere kako bi neutralisala pretnje njenoj nacionalnoj bezbednosti koje proizilaze iz mogućnosti da Finska uđe u NATO.

Takođe, švedski list "Svenska Dagbladet" navodi da se očekuje i da će ta zemlja aplicirati za članstvo u NATO 17. maja. Prema tom listu, datum za prijavu u NATO bi mogao i da se pomeri, ukoliko Finska ne stigne da odluči do tog dana da li će da aplicira, preneo je TASS.

Prema finskim ekspertima, postoji rizik da bi debata u parlamentu Švedske zakazana za ponedeljak na ovu temu mogla da bude pomerena.

Koji su naredni koraci?

NATO diplomte su već za Rojters rekle da bi ratifikacija pristupa novih članica mogla da potraje godinu dana, pošto zakonodavna tela svih 30 sadašnjih članica moraju da odobre nove kandidate.

Obe zemlje zapravo već ispunjavaju mnoge kriterijume za članstvo, koji uključujuju funkcionalan demokratski politički sistem zasnovan na tržištnoj ekonomiji i pravedno tretiranje manjinskog stanovništva, posvećenost rešavanju sukoba mirnim putem, sposobnost i spremnost da daju vojni doprinos operacijama NATO i zalaganje za demokratske civilno-vojne odnose i institucije.

Kao dve demokratije, Švedska i Finska ispunjavaju uslove za ulazak u NATO, iako bi Turska, na primer, mogla da otežava proces. Zabrinutost je nastala nakon izjave turskih zvaničnika koji su kritikovali, kako kažu, "neprihvatljivu podršku" koju potencijalne nove članice pružaju PKK i YPG. "To su terorističke organizacije koje svakodnevno napadaju naše trupe", rekao je turski ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu po dolasku u Berlin na sastanak sa kolegama iz NATO.

Međutim, finska premijerka Sana Marin izjavila je da ne očekuje da će biti bilo kakvih prepreka u pridruženju ove nordijske zemlje NATO-u, preneo je danas BBC

"Nismo imali nikakve naznake u NATO da će biti bilo kakvih problema za članstvo Finske ili Švedske. Vrlo smo povezani jedni sa drugima, a i bliski smo partneri NATO saveza", kazala je ona.

Dodala je da je videla neke izjave u kojima se postavljaju određena pitanja. "Međutim, smatram da je veoma važno da imamo razgovore sa tim zemljama, u vrlo smirenom tonu, i da diskutujemo o svim pitanjima koja postoje", istakla je Marin.

profimedia, Pixabay

 

Predsednik Sauli Ninisto rekao je da je razgovarao sa turskim kolegom Redžepom Tajipom Erdoganom pre mesec dana, i naveo da mu je tada Erdogan rekao da će Ankara podržati članstvo Finske u NATO, ali sada kaže da je zbunjen izveštajima da bi Turska mogla da se usprotivi ulasku Finske.

Ninisto dodaje da je spreman da razgovara opet s Erdoganom. U međuvremenu, obe zemlje će morati da se oslone na svoje sadašnje saveznike i partnere za bezbednosne garacnije.

Švedska i Finska su dobile uverevanaja o podršci od SAD i Nemačke ako budu na udaru, dok je britanski premijer Boris Džonson ove nedelje potpisao sporazume o uzajamnoj bezbednosti sa svojom finskim i švedskim kolegama.

Kakva je reakcija Rusije?

Rusija je, kako je i bilo očekivano, signale iz dve zemlje za otpočinjanje procesa pristupanja NATO osudila. Ministarstvo spoljnih poslova Rusije je u saopštenju navelo da je Finska usvojila "radikalnu promenu" u spoljnoj politici koja će primorati Rusiju na "odmazdu, kako vojno-tehničke, tako i druge prirode".

Inače, Rusija će obustaviti isporuke električne energije Finskoj, saopštio je snabdevač RAO Nordic usred rastućih tenzija zbog nastojanja Helsinkija da se pridruži u NATO, preneo je Gardijan.

RAO Nordic, podružnica ruskog državnog energetskog holdinga Inter RAO, saopštila je da je "prinuđena da obustavi uvoz električne energije“, počev od 14. maja. RAO Nordic "nije u mogućnosti da plaća uvezenu struju iz Rusije", navodi se u saopštenju.

 

Preporuka za vas

Komentari (0)

Evropa