Evropa

Evropa traži alternative: Koji planovi za smanjenje zavisnosti od ruskog gasa su "na stolu"

Komentari

Autor: Reuters, Energy monitor

16/05/2022

-

18:31

Evropa traži alternative: Koji planovi za smanjenje zavisnosti od ruskog gasa su "na stolu"
profimedia - Copyright profimedia

veličina teksta

Aa Aa

Protok ruskog gasa u Evropu preko Ukrajine pao je za četvrtinu nakon što je Kijev zaustavio korišćenje glavne stanice Sohranovke. Rusija snabdeva Evropu sa oko 40 odsto prirodnog gasa, uglavnom gasovodom. Isporuke su prošle godine bile oko 155 milijardi kubnih metara. Zbog toga se postavlja pitanje kakve alternative Evropa ima kada je u pitanju snabdevanje gasom?

Kako piše Rojters, dnevni protok gasa preko Sohranovke je do sada u maju u proseku iznosio 23 miliona kubnih metara, što je 20 odsto manje nego u aprilu, saopštila je konsultantska kuća Ristad Energy. Dnevni protoci preko Sudže u maju su u proseku iznosili oko 70 miliona kubika, što je blizu njenog tranzitnog kapaciteta od 77 miliona kubika dnevno, iako bi potencijalno mogao da se poveća na 83 miliona centimetara dnevno, navode iz Ristarda.

Takođe, prema navodima sajta Energy monitor, od početka rata u Ukrajini Rusija je izvezla fosilna goriva u vrednosti od 63 milijarde evra, od toga je 71 odsto za EU. Nemačka, Italija i Holandija su među najvećim evropskim uvoznicima.

Kakvi sve planovi postoje?

Kako piše Energy monitor, očekuje se da će Evropska komisija 18. maja objaviti zakonske predloge za okončanje oslanjanja Evrope na ruski gas, dok se istovremeno pregovara o šestom paketu sankcija, koje se posebno odnose na naftu.

Komisija je u martu objavila strategiju za nezavisnost od ruskog gasa. Prema planu REPowerEU, dve trećine ruskog gasa mogle bi da budu zamenjene do sledeće zime.

AP/MATTHIAS RIETSCHEL

 

Glavni plan je diverzifikacija snabdevanja gasom i smanjenje zavisnosti od fosilnih goriva povećanjem udela obnovljive energije. Komisija očekuje da će do kraja godine moći da zameni 50 milijardi kubnih metara ruskog gasa iz gasovoda tečnog naftnog gasa i još 13,5 milijardi kubika gasa iz neruskog gasa i biometana. Obnovljivi izvori energije i uštede energije mogli bi da zamene dodatnih 38 milijardi kubnih metara ruskog gasa, izračunala je Komisija, prenosi Energy monitor.

Takođe, Međunarodna agencija za energetiku (IEA) objavila je sličan plan u deset tačaka za smanjenje korišćenja ruskog gasa. Međutim, predviđena smanjenja su konzervativnija od onih u REPowerEU. IEA sugeriše da bi više od trećine uvoza ruskog gasa u EU moglo biti ukinuto u roku od godinu dana.

Agencija računa da bi bez sklapanja novih gasnih ugovora sa Gaspromom moglo da se uštedi 15 milijardi kubnih metara do kraja 2022, a zamena ruskog gasa alternativnim izvorima mogla bi uštedeti još 30 milijardi kubnih metara. Prelazak na obnovljive izvore energije kao što su solarna i energija vetra, maksimiziranje proizvodnje iz bioenergije i nuklearne energije, mogli bi smanjiti upotrebu gasa za još 19 milijardi kubnih metara godišnje. Na kraju, mere uštede energije usmerene na potrošače i toplotne pumpe takođe bi mogle da uštede 14 milijardi kubnih metara u 2022.

O mogućim rešenjima za zavisnost od ruskog gasa, Ekonomski istraživački centar Bruegel sugeriše da bi u teoriji EU trebalo da bude u stanju da "u potpunosti zameni ruske tokove", čak i u vrlo kratkom roku. Iako priznaju da je ovo komplikovano u praksi, analitičari iz Bruegel-a računaju da EU ima rezervni kapacitet uvoza gasa od 1.800 teravat-sati  od alternativnih dobavljačatelnog naftnog gasa i gasa.

Međutim, realnije bi bilo fokusirati se na stranu potražnje i smanjiti potrošnju gasa, navidu Bruegel.

Ko ima koju opciju?

Neke zemlje imaju alternativne opcije snabdevanja, a evropska gasna mreža je povezana tako da se snabdevanje može deliti, iako je bilo problema sa gasoim i pre ukrajinske krize.

Nemačka, najveći evropski potrošač ruskog gasa, koja je obustavila sertifikaciju novog gasovoda Severni tok 2 iz Rusije zbog rata u Ukrajini, mogla bi da uvozi gas iz Britanije, Danske, Norveške i Holandije putem gasovoda.

Tanjug/AP/Stefan Sauer/dpa

 

S tim u vezi Rojters napominje da bi norveški izvoz gasa ove godine trebalo da poraste za osam odsto, na 122 milijarde kubnih metara. To bi verovatno nadmašilo rekord postavljen pre pet godina, rekao je norveški ministar energetike.

Južna Evropa može da prima azerbejdžanski gas preko Transjadranskog gasovoda do Italije i Transanadolskog gasovoda za prirodni gas kroz Tursku.

Poljska, koja pokriva oko 50 odsto svoje potrošnje gasa ruskim gasom ili oko 10 milijardi kubnih metara, rekla je da može da nabavlja gas preko dve veze sa Nemačkom, prenosi Rojters. Oni uključuju tok na gasovodu Jamal, vezu sa Litvanijom sa godišnjim kapacitetom od 2,5 milijardi kubnih metara, a postoji i veza preko interkonektora sa Češkom do 1,5 milijardi kubnih metara. Još pet do šest milijardi kubnih metara bi moglo biti isporučeno preko veze sa Slovačkom koja će biti otvorena kasnije ove godine.

U oktobru će biti otvoren gasovod koji omogućava protok do 10 milijardi kubnih metara gasa godišnje između Poljske i Norveške.

profimedia

 

Bugarska, sa godišnjom potrošnjom gasa od oko tri milijarde kubnih metara i sa 90 odsto uvoza iz Rusije, zaključila je dogovor o dobijanju jedne milijarde kubnih metara azerbejdžanskog gasa, ali može u potpunosti da iskoristi ugovor tek nakon što gasovod sa Grčkom postane operativan kasnije ove godine.

Grčki izvor blizak tom pitanju rekao je Rojtersu da bi Atina mogla da pomogne Sofiji tako što će preokrenuti tok gasovoda Turski tok, mehanizam koji je ranije korišćen. Gasovod dovodi ruski gas u Grčku preko Crnog mora, Turske i Bugarske.

Preporuka za vas

Komentari (0)

Evropa