Evropa

Izjava Lavrova uzburkala strasti: Moskva širi spisak ratnih ciljeva, Zapad strahuje od "krimskog scenarija"

Komentari

Autor: Euronews Srbija, Tanjug, CNN

22/07/2022

-

13:19

Izjava Lavrova uzburkala strasti: Moskva širi spisak ratnih ciljeva, Zapad strahuje od "krimskog scenarija"
Izjava Lavrova uzburkala strasti: Moskva širi spisak ratnih ciljeva, Zapad strahuje od "krimskog scenarija" - Copyright AP/Olexandr Chornyi

veličina teksta

Aa Aa

Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov objavio je nedavno da ciljevi ruske vojne operacije u Ukrajini više nisu ograničeni na Donbas, već uključuju i druge teritorije. Kako je rekao, geografija je sada drugačija, pa cilj Kremlja nisu samo oblasti Donjeck i Lugansk, već i Herson, Zaporožje, ali i druge teritorije. Kao razlog za ovo, Lavrov je naveo isporuku zapadnog naoružanja Ukrajini, a SAD su već upozorile da se Rusija sprema da anektira teritorije koje je zauzela.

Od početka rata, podsetimo, ciljevi ruske vojske bili su menjani u nekoliko navrata. Nakon prve faze rata u kojoj je, kako su ocenjivali analitičari, ukrajinska strana pružila mnogo više otpora nego što su Rusi očekivali, ruske oružane snage počele su krajem marta pregrupisavanje. Fokus - istok Ukrajine, odnosno Donbas, pa su se neko vreme vodile velike borbe oko ključnih gradova.

Rusija je uspela da osvoji i Severodonjeck i Lisičansk, dva grada u Luganskoj oblasti koja su najduže bila u rukama ukrajinskih snaga, a nakon što je ta oblast gotovo u potpunosti pala pod kontrolu Rusa, njihovo oružje upereno je u susedni Donjeck.

Ipak, zapadno naoružanje, koje i dalje stiže u Ukrajinu, a pre svega raketni sistemi Himars, koji su stgli iz SAD, naterali su Rusiju da ponovo menja strategiju. I dok Lavrov tvrdi da Rusija ne sme da dozvoli da Kijev ima oružje koje predstavlja direktnu pretnju ruskoj teritoriji, američki zvaničnici kažu da njegove izjave ukazuju na efikasnost pomenutog raketnog sistema.

Šta je rekao Lavrov?

Lavrov je u intervjuu za RIA Novosti i RT upozorio da će Rusija dalje povećavati broj ciljeva, ako Zapad nastavi da isporučuje Kijevu oružje dugog dometa.

"Što se tiče specijalne vojne operacije i geografskih koordinata, predsednik je vrlo jasno rekao, kako ste ga citirali - denacifikacija, demilitarizacija u smislu da nema pretnji po našu bezbednost, vojne pretnje sa teritorije Ukrajine, taj zadatak ostaje. Kada je bio sastanak pregovarača u Istanbulu, postojala je jedna geografija i naša spremnost da prihvatimo ukrajinski predlog bila je zasnovana na toj geografiji, na geografiji s kraja marta 2022. godine", poručio je Lavrov.

Kako je pojasnio šef ruske diplomatije, sada je geografija drugačija, te je daleko od toga da su to samo DNR i LNR, to je i Hersonska oblast, Zaporoška oblast i niz drugih teritorija, a taj proces se, kako kaže, nastavlja dosledno i uporno.

Lavrov je ukazao na to da će se, pošto Zapad iz, kako je rekao, nemoćne zlobe, ili u želji da maksimalno pogorša situaciju, pumpa Ukrajinu sve dalekometnijim naoružanjem, kakvi su sistemi Himars, geopolitički zadaci specijalne operacije udaljiti od sadašnje linije.

"Zato ne možemo da dozvolimo da deo Ukrajine koji će Zelenski kontrolisati ili ko god da ga zameni ima oružje koje će predstavljati direktnu pretnju našoj teritoriji i teritoriji onih republika koje su proglasile nezavisnost, onih koji žele svoju budućnost samostalno da odrede", zaključio je Lavrov.

profimedia

 

Inače, nakon što je došlo do pada Lisičanska, vojni analitičar sa Instituta za međunarodne strateške studije Franc Stefan Gadi rekao je da će nakon bitke za Donbas uslediti niži intenzitet rata u kojem će strane trošiti resurse. Kako je on rekao za ARD, u Donbasu traje rat trošenja resursa i snaga, ne radi se toliko o osvajanju pojedinih gradova, nego o tome da se protivniku nanese više gubitaka u ljudstvu i materijalu nego što ih ima vlastita strana.

I baš na pitanje u kom pravcu bi dalje mogla da se odvijaju borbena delovanja, kaže da je mnogo bitniji za nastavak rata region Hersona.

"Zamislivo mi je da će tu pre ili kasnije biti test za prvu veliku protivofanzivu Ukrajine. Ako ta ofanziva ne uspe, to će biti signal zapadnim partnerima da pojačano guraju Ukrajinu u pregovore. Neuspeh bi logično pojačao glasove skeptika koji se protive naoružavanju Ukrajine i to bi zemlju dovelo u jako lošu poziciju. Najvažnija ofanziva ukrajinskih snaga stoga će biti pokušaj oslobađanja Hersona i da se ruske snage potisnu preko Dnjepra. I dalje sam skeptičan oko toga da Ukrajina može narednih meseci preći reku i odbaciti ruske trupe još dalje na istok", istakao je on.

Rusija planira aneksiju?

A SAD su već upozorile da Rusija priprema teren za aneksiju ukrajinske teritorije koristeći scenario kakav je upotrebila na Krimu.

Portparol Saveta za nacionalnu bezbednost Džon Kirbi, rekao je na konferenciji za novinare da se Rusi pripremaju da postave zvaničnike bliske Moskvi, uspostave rublju kao valutu i primoraju stanovnike da se prijave za rusko državljanstvo.

Kirbi je najavio i brz odgovor SAD i saveznika u slučaju aneksija ukrajinskih oblasti Herson, Zaporožje, Donjeck i Lugansk, prenosi BBC. Prema njegovim rečima, Rusija pokušava i da preuzme kontrolu nad predajnicima.

Kirbi je najavio da će SAD narednih nekoliko dana objaviti novi paket pomoći u oružju Ukrajini, koji će obuhvatiti pokretne raketne lansere, kao što su Himars, i municiju za višestruke raketne sisteme i artiljerijsku municiju, prenosi agencija Rojters pozivajući se na neimenovane izvore.

Kako je preneo Fajnenešal tajms, aneksija bi verovatno bila po uzoru na rusko zauzimanje poluostrva Krim, kada je Moskva tvrdila da je referendum pokazao da je većina tamošnjih građana za rusku vlast.

Komentari (0)

Evropa