Aktuelno iz kulture

Od narodnog heroja do ekscentričnog negativca: Žarko Laušević briljirao je u svakoj ulozi

Komentari

Autor: Tanjug

22/11/2023

-

12:53

Od narodnog heroja do ekscentričnog negativca: Žarko Laušević briljirao je u svakoj ulozi
Od narodnog heroja do ekscentričnog negativca: Žarko Laušević briljirao je u svakoj ulozi - Copyright Prinstscreen YouTube/Hellomagazin Srbija

veličina teksta

Aa Aa

Miloš Obilić, Šilja, knez Mihailo Obrenović, Aćim Katić, Vukašin Katić, Skobi, Stojan, Hasanaga, Kanjoš Macedonović, Aleksa Radman, Alija Osmanović, Jovan Jovanović Zmaj, Braco Gavran, Šmajser, princ Đorđe Karađorđević, Bajra, Petar Horvat, kralj Nikola Petrović, sve su to uloge koje je u bogatoj glumačkoj karijeri ostvario Žarko Laušević (1960-2023).  

Nažalost, jedan od najvećih jugoslovenskih i srpskih glumaca svih vremena napustio nas je zauvek 15. novembra posle teške bolesti, a komemoracija i kremacija održani su u ponedeljak, 20. novembra.  

Gledano prema velikom ekranu, smatra se da je filmsku karijeru započeo 1982. godine glavnom ulogom u filmu "Progon" u režiji Predraga Golubovića, kod koga će igrati ponovo pet godina kasnije u ostvarenju "Dobrovoljci" (1987).  Iste godine imao je zapažene epizodne uloge u filmovima "Savamala" Žike Mitrovića, "Direktan prenos" Darka Bajića i "Trinaesti jul" Radomira Šaranovića. 

Ipak, pravac njegove karijere odredila je uloga buntovnog mladića Pavla Ivkovića u filmu "Šmeker" (1986) režisera Zorana Amara, sa kojim će Žarko razviti blisko prijateljstvo posebno tokom dužeg boravka u Americi.

Nakon mini serija "Mrtvi se ne vraćaju", "Dani AVNOJ-a" (1983) i "Ne tako davno" (1984), Laušević dobija pravu šansu kao Šilja u popularnoj seriji iz 12 epizoda – "Sivi dom" (1986) prema scenariju Gordana Mihića i u režiji Darka Bajića. 

Šilja donosi neverovatnu popularnost Lauševiću, anti-junak iz popravnog doma koji kao i mnogi likovi nosi svoju ličnu dramu u tom teškom odrastanju, tako da se uveliko izdvojio kao vodeći glumac svoje generacije.

Isti autorski tandem Mihić – Bajić ponovio je uspeh sa filmom i TV serijom "Zaboravljeni" (1990), o izgubljenim dušama takodje jednog doma za upravo one zaboravljene mlade ljude, gde je Laušević dobio epizodnu, ali efektnu ulogu Ace narkomana. 

Posle pozitivnog Šilje, ovo je bila zanimljiva promena začudnog negativca, jedno pravo osveženje u karijeri.  

Pamte se i njegove role u filmu "Hasanaginica" prema drami Ljubomira Simovića i ratni epik "Igmanski marš" Zdravka Šotre, oba ostvarenja iz 1983, a to će sve biti tek zagrevanje za ono što sledi u Lauševićevom produktivnom opusu i bogatom korpusu uloga.  

FoNet/Arhiva JDP

 

Kao član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, samouvereno je vladao scenom, gde je ostvario vrhunske uloge, kao i na drugim scenama širom bivše SFRJ, tako da se izdvajaju – "Kanjoš Macedonović" Vide Ognjenović, "Sveti Sava" Siniše Kovačevića, "Mačka na usijanom limenom krovu" i "Staklena menažerija" Tenesija Vilijamsa, "Pozorišne iluzije" Pjera Korneja, u režiji Slobodana Unkovskog, "Mala" Radoslava Pavlovića, i mnoge druge predstave u impresivnoj listi teatarskih komada.  

Na filmskom planu, usledile su nezaboravne uloge – Petar Horvat u  "Oficir s ružom" (1987) Dejana Šoraka i Bajra u naslovu "Dogodilo se na današnji dan" (1987) Miroslava Lekića.

Nakon "Zaboravljenih", Laušević je imao još nekoliko uloga negativaca: Skobija u drami "Oktoberfest" (1987) Dragana Kresoje i pomahnitalog Šmajsera u hitu "Crni bombarder" (1992) Darka Bajića. 

Kresoja će angažovati Lauševića i u drami "Original falsifikata" (1991) gde je proslavljeni glumac ostvario ulogu Stojana, a zapažen je bio i sa velikim rolama u delima "Lazar" (1984) i "Stela" (1990).  

Briljirao je i u sporednim ulogama u “Jagode u grlu” Srđana Karanovića i "Lepota poroka" Živka Nikolića i TV seriji "Vuk Karadžić" (1987) Đorđa Kadijevića gde je tumačio lik kneza Mihaila Obrenovića.

Važnu prekretnicu u Lauševićevoj karijeri predstavlja ekranizacija romana "Braća po materi" (1988) Jovana Radulovića, u režiji Zdravka Šotre.  Lik Brace Gavrana dugo svima odzvanja u glavi u veoma kompleksnoj dramatruškoj koncepciji sudara prošlosti i sadašnjosti, gde su glumačke darove ukrstili Žarko Laušević i Slavko Štimac, nakon prethodnog iskustva u drami "Svečana obaveza" (1986) Božidara Bote Nikolića, prema scenariju Siniše Kovačevića.

Reditelj Zdravko Šotra kreče dalje u treću saradnju sa Lauševićem i dodeljuje mu vodeću ulogu Miloša Obilića u istorijskom spektaklu "Boj na Kosovu" (1989).  

Pre kobne noći u Podgorici 31. jula 1993. koja mu je promenila život, ostvario je dve izvanredne uloge u filmovima "Kaži zašto me ostavi" Olega Novkovića, prema scenariju nedavno preminulog Srđana Koljevića i "Bolje od bekstva" Miroslava Lekića, po scenariju Siniše Kovačevića. 

Nakon toga, snimio je "Ranjenu zemlju" Dragoslava Lazića, a "Nož" Miroslava Lekića prema knjizi Vuka Draškovića, ali iz bezbednosnih razloga ipak odlazi u Ameriku. Tamo se nije bavio glumom, sem jednog kratkog izleta u komadu "Emigranti" poljskog pisca Slavomira Mrožeka, sa Željkom Dimićem.  

Pod svetla reflektora vratio se tek 2011. ali ne kao glumac, već prvi put kao pisac romana "Godina prođe, dan nikad", a prvi put posle duge pauze pred filmske kamere će stati u "Smrdljivoj bajci" (2015) Miroslava Momčilovića. Taj film obeležiće početak njegovog trećeg i nažalost poslednjeg umetničkog života u kom je ostvario izvanredne uloge.

Krenuo je sa istorijskim trilerom "Senke nad Balkanom" (2017) Dragana Bjelogrlića, gde je tumačio lik princa Đorđa Karađorđevića, zatim sa triler serijom "Pet", a usledila je vrhunska uloga Aćima Katića u seriji "Koreni" (2018) prema romanu Dobrice Ćosića.

Reditelj Ivan Živković će nastaviti sagu o Katićima u daljim serijalima prema Ćosićevim delima kao "Vreme zla" (2021) gde je Laušević odigrao Vukašina Katića i ponovo briljirao.  

Nakratko se vratio pozorištu, te je zaigrao na američkoj i kanadskoj turneji sa predstavom “Hadersfild” (JDP) Uglješe Šajtinca, gde je zamenio pokojnog Mihaila Mišu Janketića, dok je ovaj svojevremeno uskočio umesto Josifa Tatića. 

Ostavio je traga kao mistični Velibor Matić u neobičnoj seriji "Kalkanski krugovi" (2021), ponovio tu ulogu u drugoj sezoni, a krajem leta ove godine iako bolestan, ambiciozno je snimio i treći ciklus, koji ćemo gledati naredne 2024. godine.  

Gledajući tematske okvire, Lauševića je u novijem periodu zanimalo da igra u istorijskim pričama, epohama, te je oživeo pesnika za decu Jovana Jovanovića Zmaja u drami o Svetozaru Miletiću – "Ime naroda" (2020) ponovo u režiji Darka Bajića, a mnoge je prijatno iznenadio u roli crnogorskog kralja Nikole Petrovića u epskoj seriji "Aleksandar od Jugoslavije" (2021) Zdravka Šotre i to prema romanu Vuka Draškovića.  

Savremene teme su ga obuzele u špijunskoj seriji iz tri sezone "Državni službenik" (2019-2021), gde je imao upečatljivu rolu lika iz senke tajnih službi, a nažalost nije stigao da snima nove nastavke.  

Sasvim drugačiji pristup imao je u dečijem porodičnom filmu "Leto kada sam naučila da letim" (2022) Radivoja Raše Andrića, po romanu Jasminke Petrović, sa ulogom u kojoj dobrim delom ćuti, deluje iz nekog drugog ili trećeg plana.  

Snimljena je i emitovana TV serija "Pad" ove godine prema njegovom prvom romanu "Godina prođe, dan nikad", gde je Žarka Lauševića tumačio Milan Marić, inače partner iz serijala "Državni službenik".

U domaćim bioskopima je uveliko se prikazuje hit film "Heroji Halijarda" Radoša Bajića, ratna spektakl drama iz perioda Drugog svetskog rata, gde je takođe imao istaknutu ulogu i na čijoj je premijeri imao svoje poslednje pojavljivanje u javnosti.

Ljubitelji njegovog dela moći će da ga gledaju i u mini seriji "Vazdušni most", a stigao je da snimi i "Vreme smrti" gde je tumačio lik vojvode Živojina Mišića.

Pored toga, gledaćemo ga sledeće godine i u seriji – filmu "Volja sinovljeva" Nemanje Ćeranića. 

Za sam kraj, Laušević je u poodmakloj bolesti, snimio i ostvarenje "Ruski konzul", pre nego što će otputovati u istoriju.

Komentari (0)

Kultura