Aktuelno iz kulture

Kako se čuva "Odmor bašibozuka": Sve o remek-delu Paje Jovanovića koja se konačno "vratilo kući"

Komentari

Autor: Euronews Srbija, S. R.

05/03/2024

-

13:08

Kako se čuva "Odmor bašibozuka": Sve o remek-delu Paje Jovanovića koja se konačno "vratilo kući"
Kako se čuva "Odmor bašibozuka": Sve o remek-delu Paje Jovanovića koja se konačno "vratilo kući" - Copyright Tanjug/Sava Radovanović

veličina teksta

Aa Aa

Ljubitelji umetnosti imaju priliku da od danas, pa do kraja meseca u Konaku kneginje Ljubice vide sliku Paje Jovanovića "Odmor bašibozuka", koju je država krajem prošle godine kupila na aukciji londonskog "Sotbija" za 349.500 evra

Dragoceno delo rađeno tehnikom ulje na dasci, dimenzija 41x32,5 centimetara nalazi se iza neprobojnog stakla, a u prostoriji gde je izloženo stalno se prati tempertutra i vlažnost.

Kako je ranije otkrila dr Jelena Medaković, direktorka Muzeja grada Beograda, nije se znalo kako će slika stići u Srbiju, ni tačan datum, niti kuda će proći. Kada su svi uslovi ispunjeni, slika je 6. februara doputovala u srbiju uz najviše fizičko-tehničke mere bezbednosti. 

Tanjug/Sava Radovanović

 

U planu je da u Konaku kneginje Ljubice budu prisutni i vodiči i kustosi iz Muzeja grada Beograda, a zainteresovani mogu da pogledaju i slike putem virtuelne ture.

"Odmor bašibozuka" - dragocen predstavnik orijentalizma

Svečanom predstavljanju "Odmora bašibozuka" prisustvovala je ministarka kulture Maja Gojković, koja je rekla novinarima da joj je izuzetno zadovoljstvo što je prva posetila sliku, "koju smo željno iščekivali" da dođe u Srbiju.

"Zaista sam impresionirana delima Jovanovića (1859-1957). Ne znam koliko smo svesni kakvu slikarsku veličinu imamo", naglasila je Gojković.

Tanjug/Sava Radovanović

 

Ona je rekla da se ovo vredno delo, iako nije nastalo u Srbiji niti je ovde ranije bilo, u simboličkom smislu vratilo kući.

Slika je, naime, nastala 1886/7. godine, dakle u periodu između dva svetska rata, kada su orijentalne teme u umetnosti bile su veoma popularne na Zapadu.

"Slika je iz njegovog ranog perioda, kada je Paja Jovanović živeo na relaciji Minhen-London. Rađena je po porudžbini za londonskog galeristu Henrija Valisa, a tada je postojala velika potražnja za takvim motivima. Ako pogledate ponudu na sajtu aukcijske kuće, videćete da su slične motive slikali i mađarski, italijanski, nemački i mnogi drugi slikari", objasnio je ranije za Euronews Srbija kustos Narodnog muzeja u Beogradu Petar Petrović.

Paja Jovanović je bio poznat kao slikar ljudi i običaja na Balkanu, a slavu i popularnost stekao je vrlo rano. Bio je među retkim srpskim slikarima koji je rano, sa svega 29 godina, postao član Srpske kraljevske akademije, a međunarodna priznanja sticao je i u umetničkim metropolama poput Beča, Londona, Minhena i Pariza.

Tanjug/Sava Radovanović

 

Motive za slike nalazio je u svakodnevnom životu običnih ljudi koje je stretao na putovanjima po Balkanu - kod Kuča u Crnoj Gori, među Srbima i Arbanasima u okolini Skadra, na Kosovu i Metohiji, severnoj Albaniji... Njegove slike snažno su odjeknule u narodu i probudile nacionalna osećanja u godinama koje su prethodile Balkanskim ratovima i Prvom svetskom ratu.

Važi i za jednog od najcenjenijih srpskih slikara u svetu, a njegovim delima najviše je trgovala bečka aukcijska kuća "Doroteum". Dosadašnji rekord te kuće je postignut u oktobru 2019. godine kada je "Prosidba", ulje na platnu koje je bilo procenjeno na 35.000 do 45.000 evra, prodato za 125.000 evra, plus takse do četvrtine aukcijske vrednosti.

Ipak, apsolutni vrhunac što se tiče prodaje nekog dela Paje Jovanovića bila je upravo aukcija u londonskom "Sotbiju" 2018. godine.

Slika "Dva bašibozuka pred kapijom“ (Bashi-bazouks before a Gateway) prodata je tada za 465.000 funti (531.633 evra), što je trostruko veća suma od prvobitno procenjene vrednosti tog dela.

Kako je Srbija došla do slike Paje Jovanovića

Čuvena aukcijska kuća "Sotbi" u Londonu ponudila je na prodaju kolekciju orijentalne umetnosti i dekorativnih predmeta i nameštaja iz 18. veka iz rezidencije Belgravija u kojoj se nalazila i Jovanovićeva slika.

Mnogo pre nego što je aukcija javno objavljena, Muzej grada Beograda kom je Paja Jovanović zaveštao svoj legat, učestvovao je u procesu postavljanja ponuda pre javnog nadmetanja. Međutim, muzej u svom postojećem budžetu za nabavke i akvizicije u tom trenutku nije imao dovoljno sredstava da učestvuje na aukciji i zato su se za pomoć obratili državi.

"Zamolili za pomoć predsednika države, jer je reč o delu koje je prvi put na aukciji od 1994. i što znači da ovo nije svakidašnja prilika. Bili smo i na konstantnoj vezi sa Ministarstvom finansija, koji su nam bili podrška kroz proces, kao i ministarskom kulture koja je od početka upoznata sa našom željom da se naša kolekcija iz Muzeja Paje Jovanovića dopuni slikom iz perioda koji dosad nismo imali", rekla je tada za Euronews Srbija dr Jelena Medaković.

Tanjug/Sava Radovanović

Jelena Medaković

Nadmetanje na aukciji odvijalo se između telefonskih kupaca, od kojih je jedan bila Srbija. 

"Prema nekim informacijama, jedan izuzetno bogati Egipćanin je licitirao sve dok nije video koliko je naša država uporna", rekla je ministarka kulture na današnjem predstavljanju slike.
Delo je na kraju nadmetanja kupljeno po ceni od 240.000 funti, ali je nakon dodavanja provizije aukcijske kuće i britanskih taksi, iznos zapravo mnogo veći - 304.800 funti ili blizu 350.000 evra.

Time je nadomešten nedostatak dela iz orjentalističkeg faze u zbirci koju je pet godina pre smrti, 1952. Jovanović poklonio Muzeju grada Beograda, a koja sadrži više od 800 predmeta - njegova vredna umetnička dela, slikarski pribor, lična dokumenta, indeks, diplome, medalje, beleške, prepiske, skice... 

Tanjug/Sava Radovanović

 

Veliki deo te zbirke sada može da se vidi putem virtuelne ture u Konaku kneginje Ljubice, a fizički su izloženi i Jovanovićev stočić, beržera, veliki slikarski štafelaj, paleta i slikarske četke, dok se u bašti konaka nalaze panoi sa pričom o njegovim slikama.

Medaković je na otvaranju značajne izložbe istakla da se danas Muzej grada Beograda, u čijem je sklopu Konak kneginje Ljubice, oseća kao i drugi svetski muzeji kad dođu u priliku da za ovako vrednu akviziciju. Napomenuvši da je muzej uz podršku države obogatio svoju zbirku, Medaković je dodala da "Odmor bašibozuka" nije anonimno delo, već izuzetno značajna slika, dok je Jovanović naš najcenjeniji i najpoznatiji slikar širom sveta.

Komentari (0)

Kultura