Aktuelno iz kulture

Italijanska adaptacija "Madam Baterflaj" u Narodnom pozorištu: Operom protiv zloupotrebe žena i prirode

Komentari

Autor: Tanjug

27/11/2021

-

09:46

Italijanska adaptacija "Madam Baterflaj" u Narodnom pozorištu: Operom protiv zloupotrebe žena i prirode
Italijanska adaptacija "Madam Baterflaj" u Narodnom pozorištu: Operom protiv zloupotrebe žena i prirode - Copyright GIORGIO ANDREUCCETTI

veličina teksta

Aa Aa

Dvočinska opera "Madam Baterflaj" Ðakoma Pučinija, u režiji Manu Lali, biće ekskluzivno izvedena 28. novembra na Velikoj sceni Narodnog pozorišta u Beogradu u produkciji Fondacije Pučinijevog festivala iz Tore del Laga, a u saradnji sa Italijanskim institutom za kulturu u Beogradu.

Rediteljka Manu Lali izjavila je na konferenciji za medije da je ovu operu postavila u kontekst sadašnjice, specifično vezano za dva aktuelna problema - ekologiju i problem odnosa čoveka prema ženi.

"Želela sam da pokažem odnos čoveka i prirode, odnosno načina na koji se čovek prema prirodi odnosi. Na sceni ćete moći da vidite mnogo stabala... Sve je to povezano sa situacijama koje se događaju u Australiji i Južnoj Americi", ističe Lali.

GIORGIO ANDREUCCETTI

 

Po njenim rečima, čovek napada životnu sredinu, a na ovaj način ona želi da istakne šta sve ljudi njoj rade. Takođe, kako navodi, htela je da operu učini aktuelnijom i približi je svim ljudima današnjice.

"Još jedan problem na koji sam želela da ukažem postavljanjem ove opere na scenu jeste odnos čoveka prema ženi, to jest zloupotreba žena. U mojoj verziji, za razliku od klasične `Madam Baterflaj`, Ket Pinkerton u znak solidarnosti sa Ćo-Ćo San napušta svog muža, a ne uzima njeno dete", objašnjava Lali.

Umetnost nije samo ukras, ona treba da menja čovekovu dušu

Rediteljka, takođe, navodi da se akteri opere i hor identifikuju sa Madam Baterflaj i svim ženama i da su te scene izazvale veoma intenzivne emocije na probama.

"Umetnost ne treba da bude samo ukras. Ona treba da menja čovekovu dušu. Opera nije pase, ona je uvek aktuelna jer su i intenzivne emocije večne", navela je Lali.

Promo

Rediteljka Manu Lali: Želela sam da pokažem odnos čoveka i prirode, odnosno načina na koji se čovek prema prirodi odnosi

Dirigent Fabricio Ventura ističe da je autor opere, italijanski kompozitor Ðakomo Pučini, uvek bio u korak sa vremenom.

"Pučini je uvek bio savremen čovek. Znao je sve partiture drugih kompozitora, svojih savremenika, često je išao da sluša Vagnera. Bio je poznavalac svetske muzike i to se kod njega jasno čuje", navodi Ventura i ocenjuje da Pučinijeva dela imaju veoma specifičnu harmoniju.

U "Madam Baterflaj", kako Ventura navodi, Pučini je uspeo da muzikom veoma detaljno oslika psihološki portret Ćo Ćo San, ali i da se u partituri i u drugim likovima primećuju različiti detaljni faseti.

"Treba spomenuti da je Pučinijeva majka bila veoma jaka žena. Sama ga je odgajila jer je rano ostao bez oca. On je imao tu jaku žensku figuru u životu i to se ovde pokazuje. Bio je okupiran tim elementom vladanja muškarca nad ženom, a nasilje nad ženama bila je aktuelna tema čak i u njegovo vreme", ističe Ventura.

Promo

 

Prvak Opere Narodnog pozorišta Miodrag D. Jovanović ističe da mu je čast što nastupa u adaptaciji "koja je izdanje najbolje italijanske opere" i da će tom prilikom beogradskoj publici biti predstavljeno "najbolje od italijanske tradicije".

V.d. upravnika Narodnog pozorišta Svetislav Goncić istakao je da je njegov zadatak kao upravnika ove institucije da omogući umetnicima što bolje uslove za izvođenje izuzetnih dela, i da je veoma srećan što su u mogućnosti da to sada i urade.

Direktor Italijanskog instituta za kulturu u Beogradu Roberto Činkota istakao je da je ponosan i da mu je veoma drago što su uprkos svim nedaćama uspeli da organizuju ovaj veliki događaj.

"To samo predstavlja znak poverenja i vere u budućnost. Takođe, to je i signal, pokazatelj dobre saradnje između Srbije i Italije. Bili smo izuzetno odlučni da izvedemo `Madam Baterflaj` jer smo smatrali da nema boljeg načina da se predstavimo svojim srpskim prijateljima od izvođenja najpoznatije i najlepše italijanske opere", naveo je Činkota.

U podeli su Šoko Okada, Arijana Manjanelo, Vinčenco Kostanco, Miodrag D. Jovanović, Siniša Radin, Mihailo Šljivić, Aleksandar Stamatović, Svetlana Lovčević i Nikola Basta.

Komentari (0)

Kultura